Connect with us

DRUŠTVO

JUTARNJU VASKRŠNJU LITURGIJU U MANASTIRU ĐURĐEVI STUPOVI SLUŽI VLADIKA JOANIKIJE

Danas je Vaskrs – najveći hrišćanski praznik – Hristos vaskrse!

Redakcija Berane online čestita svima koji slave najveći hrišćanski praznik

Pravoslavni hrišćani obilježavaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću. Jutarnju vaskršnju liturgiju u manastiru Đurđevi Stupovi služi episkop Budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske, G. Joanikije.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.

Suštinu i načelo hrišćanske vere objasnio je Sveti apostol Pavle, čija je propovjed osnažila i usmjerila novozavjetnu vjeru.

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosicama, „Mariji Magdaleni i drugoj Mariji“, saopštio arhangel Gavrilo.

„A lice njegovo bijaše kao munja i odijelo njegovo kao snijeg“, zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sjedi na „grobnom kamenu“ i pokazuje prstom na prazan grob.

„Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade kao što je kazao“, zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima, koja se završavaju porukama nove vere čiju propoved nastavljaju Hristovi apostoli.

Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine), koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedelju punog mjeseca posle proljećne ravnodnevice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.

Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresnje najavili starozavetni proroci koji će, kako propoveda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.

U knjizi Otkrivenja Jovanovog, kojom se završava Novi zavjet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov, kome se nadaju hrišćani.

Simbol obnavljanja prirode i života
Vaskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Vernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su naše misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove „čuvarkuća“.

Na pravoslavnim vaskršnjim ikonama i freskama slika se arhangel Gavrilo na grobnom kamenu, a najljepša predstava sačuvana je u manastiru Mileševi kraj Prijepolja, zadužbini srpskog kralja Vladislava iz 1234. godine, koja je proglašena za sliku prethodnog milenijuma.

Hrišćani Vaskrs slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.

U SPC pravoslavni vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije