POLITIKA
”POSTUPIĆE PO USTAVU I ZAKONU”, PORUČUJU IZ KABINETA PREDSJEDNIKA CG
Đukanović najvjerovatnije odlaže izbore u Beranama i Ulcinju
Iz DF-a i Demokrata poručuju da ne treba odlagati izbore jer bi to bilo pravno nasilje i ističu da neki politički subjekti bježe od suda građana. Za odlaganje izbora su glasali poslanici URE, SNP-a, CIVIS-a, kao i DPS-a i ostalih opozicionih stranaka

Predsjednik države Milo Đukanović može da odloži lokalne izbore u Ulcinju i Beranama, koji su raspisani za 27. marta ove godine, na isti način kao što je to učinio i prije dvije godine u slučaju Tivta – izmjenom svoje odluke.
To je objasnio dugogodišnji sekretar Državne izborne komisije, sada njen član Milisav Ćorić (Socijalistička narodna partija) u izjavi za „Vijesti“.
Đukanovićev savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić rekao je samo da će predsjednik postupiti po Ustavu i zakonu.
”Predsjednik Crne Gore će postupiti saglasno principu ustavnosti i zakonitosti, strogo vodeći računa o očuvanju pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države”, navodi se u odgovoru Bastijančića na pitanje „Vijesti“ da li će Đukanović odložiti izbore u Ulcinju i Beranama.
Skupština Crne Gore je dopune Zakona o lokalnoj samoupravi usvojila 4. februara, a njima je predviđeno da se lokalni izbori u 14 opština održe u jednom danu. Zakon još nije stupio na snagu, odnosno još nije objavljen u Službenom listu.
Dopune Zakona je predložila opozicija i koalicija “Crno na bijlelo”. U njima piše da će se “prvi naredni izbori za odbornike u skupštinama opština Ulcinj, Berane i Plužine, u skladu sa ovim zakonom, održati u 2022. godini istovremeno s održavanjem redovnih izbora za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica, Skupštini opštine Golubovci (opštine u okviru Glavnog grada) i skupštinama opština: Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Žabljak i Šavnik. Odbornicima u skupštinama opština Ulcinj, Berane i Plužine produžava se mandat do izbora odbornika koji će se održati u smislu stava i ovog člana”.
Nakon usvajanja dopuna Zakona čula su se različita tumačenja da li predsjednik krši Ustav ako odloži već raspisane izbore, kao i da bi to trebalo regulisati Zakonom o izboru odbornika i poslanika.
Član DIK-a Milisav Ćorić je objasnio da predsjednik države može da izmijeni odluku o raspisivanju izbora.

Ćorić, Foto: SNP
“Predsjednik države može da izmijeni odluku u dijelu termina održavanja izbora”, rekao je Ćorić, pišu “Vijesti”.
Đukanović je tako postupio i kada je 20. marta 2020. godine odložio lokalne izbore u Tivtu, navodeći u zvaničnom saopštenju da će se oni održati “u roku od 90 dana od dana prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mjere za sprečavanje unošenja u Crnu Goru, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa”. Epidemiološke prilike su i jedan od razloga zbog kojih je mijenja i važeći Zakon o lokalnoj samoupravi.
Ćorić navodi da je Zakon o izboru odbornika i poslanika neprecizan u dijelu koji se tiče odlaganja izbora, a da su za njegove izmjene potrebna 54 poslanika.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić smatra da predsjednik države mora da povuče postojeću odluku, a onda da donese novu u skladu sa zakonskim rješenjem koje je doneseno u Skupštini u petak 4. februara, kako bi se izbori u Beranama, Ulcinju i Plužinama održali sa izborima u 11 ostalih opština početkom juna.
”Ovo je zakonsko rješenje koje je već primjenjivano poslije referenduma 2006. godine, kada je u određenom broju opština produžen mandat odbornicima i izbori su bili u jednom danu”, rekao je Vukić.
To se ticalo odluke Skupštine Crne Gore koja je na sjednici 2. marta 2006. godine donijela Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je odbornicima skupština opština i predsjedniku opštine, u opštinama: Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Ulcinj i Šavnik produžen mandat do održavanja izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore u 2006. godini, kako redovni i lokalni izbori u navedenim opštinama ne bi bili održani istovremeno sa održavanjem referenduma o državnopravnom statusu Crne Gore.
”Izbori za odbornike u tim opštinama istovremeno su održani sa parlamentarnim izborima 10. septembra 2006. godine”, podsjeća se u obrazloženu nedavno usvojenih dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi koje su predložili opozicija i koalicija “Crno na bijelo”.
Takođe, kako se navodi, razlog za usvajanje ovog zakona leži u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji gdje je Crna Gora među prve tri zemlje u svijetu po broju preminulih.
Đukanović je izbore u Ulcinju i Beranama zakazao za 27. mart, a i izbori u Plužinama bi trebalo da budu održani nakon toga, u maju. Opštinske izborne komisije je već trebalo da donesu kalendar rokova za sprovođenje izbornih radnji.
Poslanici opozicije (DPS i koalcioni partneri) su krajem prošle godine kritikovali zahtjeve tadašnjeg vladajućeg saveza da se izmjenama zakona odloži glasanje na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu nakon što su lokalni izbori već bili raspisani za 5. decembar prošle godine. Tvrdili su da je to kršenje Ustava jer su već počele izborne radnje i predate izborne liste.
Sada opozicija navodi da je sve po zakonu, dok vladajući savez (Koalicija “Za budućnost Crne Gore” i Demokrate) tvrde suprotno.
DF i Demokrate: Pravno nasilje i bježanje od suda građana
Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović rekao je ponedjeljak u Skupštini, toko rasprave o smjeni predsjednika parlamenta Alekse Bečića, da ne treba odlagati izbore i da je to “pravno i ustavno nasilje”.
On je tvrdio da nekim političkim subjektima odgovara prolongiranje glasanja u Beranama i Ulcinju i aludirao da će biti odloženi i izbori u Podgorici, kako bi DPS koji ima vlast u ovoj opštini, dobio na vremenu.
Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica (Demokrate) rekao je da je politički motiv dopuna Zakona da se pobjegne od suda građana i izbjegne vidjeti šta građani misle o prekrajanju izborne volje u parlamentu Crne Gore.

Koprivica, Foto: Luka Zeković
On je tokom rasprave o dopunama Zakona, rekao da su Demokrate uvijek bile za objedinjavanje izbora i da to treba da bude dio reforme izbornog zakonodavstva.
Za usvajanje dopunjenog zakona glasali su poslanici koalicije “Crno na bijelo”, Socijalističke narodne partije (SNP) i opozicije.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
HRONIKA3 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
DRUŠTVO4 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice
POLITIKA3 дана ranijeVučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
POLITIKA3 дана ranije(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“













