Connect with us

EKONOMIJA

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA EPCG

Đukanović: Neće biti poskupljenja struje

„Povećanjem cijene od 10 do 15 odsto dobili bi sredstva koja ne mogu da riješe strateške probleme, a pravili bi veliki problem građanima. Vjerovatno bi uticalo i na lošiju naplatu“, naglasio je Đukanović

Đukanović, Foto: EPCG

Povećanjem cijene električne energije ne bi se riješili strateški problemi Elektroprivrede Crne Gore, a povećali bi se problemi građana, kazao je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović u emisiji „Okvir“ na Televiziji Crne Gore (TVCG).

„Trenutne cijene struje na berzama su 400-500 eura po megavat satu, u avgustu je bila i do 800 eura, a građanima prodajemo električnu energju po 50 eura po megavat satu“, istakao je Đukanović.

Kazao je da neće povećavati cijenu struje, ali da puno toga zavisi od situacije na berzama.

„Povećanjem cijene od 10 do 15 odsto dobili bi sredstva koja ne mogu da riješe strateške probleme, a pravili bi veliki problem građanima. Vjerovatno bi uticalo i na lošiju naplatu“, naglasio je Đukanović.

On je rekao da zakonska rješenja prave probleme.

„Koristim ovu priliku da pozovem poslanike i Vladu da poprave zakone, da ne bi neko, konkretno CEDIS, morao da poveća cijene mrežne usluge zbog poštovanja zakona“, rekao je Đukanovć.

Suština energetske krize, kako je naveo, je da treba praviti nove izvore električne enrgije.

„Crna Gora ima izvanredan energetski potencijal. Nažalost, u posljednjih 40 godina EPCG nije sagradila nijedan značajniji izvor električne enrgoije“, podvukao je Đukanović.

Istakao je da je hidrološka situacija loša pa su uvozili ogromne količine struje tokom maja, juna, jula…

Čađenović: Izmijeniti Zakon o energetici

Izvršni direktor CEDIS Vladimir Čađenović, pojašnjavajući zašto je ta kompanija zahtjevom tražila u prosjeku oko 112 miliona eura po godini, što je za oko 36 odsto, odnosno 30 miliona eura više u odnosu na odobreni prihod za ovu godinu, kazao da je istekao trogodišnji period za koji je utvrđena cijena električne energije i 1. januara počinje novi.

„Riješićemo sitiaciju ako izmijenimo Zakon o energetici“, poručio je Čađenović.

Kazao je da je CEDIS, za prvih osam mjeseci ove godine, po regulatorno odobrenoj cijeni struje u plusu šest miliona eura.

„Ako bi platili po 116 eura po kilovatu , gubitak bi za ovu godinu bio 15 miliona, možda i više. Do toga ne smije doći, nadam se da će Vlada reagovati i spriječiti dalje urušavanje energetskog sistema.“

On ne istakao da se ne smiju odvojeno posmatrati EPCG, CEDIS, CGES…

Stanić: Vođenje čitavog energetskog sistema veoma loše

Funkcioner SDP-a Mirko Stanić kazao je da Crna Gora proizvodi struje koliko joj treba, posebno nakod skidanja sa mreže velikih potrošača kakvi su bili KAP i Željezara.

„U principu, Crna Gora bi trebala da ima dovoljno stuje za njene potrebe, po onim cijenama koje su prihvatjive građanima, na način da energetske kompanije ostvaruju profit“, rekao je Stanić u emisiji „Okvir“.

On je kazao da u SDP-u smatraju da je vođenje čitavog energetskog sistema veoma loše.

„Prodali smo određen broj akumulacija, po značajno nižim cijana od onhi po kojima smo kasnije kupovali električnu energiju. Takođe, bilo je uputa da se kupi struja u prvom ili drugom kvartalu, pa da se čuva, odnosno da se kupi za po 200 eura po megavat satu a ne kasnije po 400 ili 500 eura“, istakao je Stanić

On je kazao da se pravnom akobatikom pokušava zatvroit problem koji počigledno postoji.

„EPCG daje CEDIS-u fakturu od 1. januara, a oni je ne primaju nego je vraćaju nazad, pa se nadaju da će se promijeniti zakon. To nije dobro, to je na ivici zakonitosti“, poručio je Stanić.

On je nagalsio da su EPCG, CEDIS i CGES za tri godine ostavrile 100 miliona eura profita, a sada samo EPCG je u ovoj godini u minusu 60,9 miliona, a CEDIS, da plaća kako je zakonski fakturisano, 15 miliona eura.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Pumpa u Beranama, Foto: Berane online

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.

Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.

Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.

Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.

Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost

„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.

Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:

„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.

Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.

Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.

Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije