Connect with us

POLITIKA

"VEOMA OPASNO REALIZOVATI POPIS"

Đukanović: Žele da ‘posrbe’ Crnu Goru

„Imate dvije vlade, koje su sve, samo ne Vlade Crne Gore. Tu nema elementarne brige o interesima Crne Gore. Druga vlada je isporučila i temeljni ugovor SPC, crnogorski identitet, istoriju… a sada pokušava kroz rezultate ispolitizovanog popisa da isporuči i crnogorsku budućnost, s jasnom idejom da se pokuša povećati statistički izraz srpske zajednice. To treba da uradi aktuelna vlada koja je već u dobrom aranžmanu sa Beogradom“

Foto: Screenshot

Doskorašnjeg predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je „veoma opasno i neregularno“ po državu realizovati popis stanovništva.

„Ideolozi Velike Srbije žele da ‘posrbe’ Crnu Goru. U prvom planu je da se dokaže da je Crna Gora srpska država. Crnogorski nacionalni identitet je na udaru jer se time utire put za rušenje crnogorske nezavisnosti. Uzdam se da će se u Crnoj Gori, ipak, probuditi jedan odlučan front otpora promjeni karaktera države Crne Gore. Ona nema nikakvu šansu da opstane kao nacionalna država. Crna Gora se jedino brani svojim građanskim karakterom“, kazao je Đukanović za bosansku Federalnu televiziju.

„Crna Gora treba da postane prvi dodatni dio ‘srpskog sveta'“

Naveo je i da u novoj vladi Crne Gore „neće biti Crnogoraca“.

„Srbija je u Crnoj Gori uspjela 30. avgusta 2020. i imate i dalje dvije vlade, koje su sve, samo ne Vlade Crne Gore. Tu nema elementarne brige o interesima Crne Gore. Druga vlada je isporučila i temeljni ugovor SPC, crnogorski identitet, istoriju… a sada pokušava kroz rezultate ispolitizovanog popisa da isporuči i crnogorsku budućnost, s jasnom idejom da se pokuša povećati statistički izraz srpske zajednice. To treba da uradi aktuelna vlada koja je već u dobrom aranžmanu sa Beogradom. Crna Gora treba da postane prvi dodatni dio ‘srpskog sveta’. Neće ići lako s BiH. Dejtonska BiH je čedo međunarodne zajednice. Neće ići lako ni osvajanje sjevera Kosova“, ocijenio je Đukanović.

U intervjuu je kazao i da je Crna Gora do 2020. ozbiljno prednjačila u odnosu na druge države Zapadnog Balkana zbog ostvarenog napretka u procesu pregovora sa EU, i zbog povjerenja koje je stekla u odnosu na važne međunarodne investitore.

„Crna Gora je izvjesno najveći gubitnik procesa koji su se dogodili poslije 30. avgusta. Tada se desilo tzv. oslobođenje Crne Gore, tako su to predstavljali predstavnici vlasti tokom ove tri godine. 30 godina vlasti nije uobičajeno u evropskoj političkoj kulturi, tako smo to i razumjeli. Ovo je vrijeme svekolikog propadanja, agonije Crne Gore. Svaka promjena ne mora da bude promjena nabolje“, naveo je Đukanović.

„Rusija među balkanskim nacionalistima odabrala one velikosrpske“

On ističe da je bilo potpuno jasno da se Rusija neće pomiriti sa svojim neuspjehom u Crnog Gori.

„Rekao bih da je Rusija potisnula prosrpske i proruske partije u drugi plan, a u prvi je postavila Srpsku pravoslavnu crkvu. SPC je zloupotrebom vjerskih osjećanja ljudi, njih mobilisala na odbranu navodno ugroženih svetinja u Crnoj Gori. Krenuli su višemjesečni ulični protesti, koji nisu bili nimalo vjerski, i to je rezultiralo time da je Crna Gora izgubila svoj dotadašnji državno-politički kurs“, rekao je Đukanović i dodao:

„Oni koji se danas bave formiranjem vlade su dosada pokazali jednu apsolutnu konfuziju, to je malo prepakovana, ista ona većina od 30. avgusta 2020. godine, dakle Crnogorci, tome svjedoče rezultati izbora od 11. juna, nisu u ovih tri godine izveli dovoljno jasan zaključak da su pogriješili 30. avgusta 2020., još su voljni da se valjaju u blatu velikosrpskog nacionalizma. Crna Gora je iz dana u dan sve više na koljenima“.

Đukanović je kazao i kako je logično da je Rusija „među balkanskim nacionalistima odabrala one velikosrpske“.

„Putin je u svojoj novoj politici najavio istorijski revizionizam. Da na neki način obnovi hladni rat. Srbija to razumije kao priliku za reviziju rezultata iz nedavne prošlosti u prethodnih 30 godina na Zapadnom Balkanu. Smatram da su geopolitički razlozi i refleksije tih razloga na politiku u regionu, doveli do bitnog pogoršanja sigurnosnih i političkih prilika“, ocijenio je Đukanović.

Đukanović ističe da su se nacionalisti opet probudili, a da ideja ‘srpskog sveta’ nije ništa drugo do obnovljena ideja projekta ‘svi Srbi u jednoj državi’.

„Mi smo se možda ponadali da su nakon Dejtonskog sporazuma sahranjene ideje velikodržavnih nacionalizama. Nisu. Danas treba da svi ozbiljno preispitamo zašto nisu. Uprkos pojedinačnim presudama u Hagu, nije na pravi način izvedena presuda velikodržavnom nacionalizmu. U Srbiji se nije desila osuda velikodržavnog nacionalizma“, kazao je.

Putin pokušava da demonstrira snagu ‘ruskog medvjeda’, i to dodatno budi entuzijazam velikosrpskih nacionalista u regionu, smatra Đukanović.

„Nacionalisti žele promjenu granica, stvaranje uvećanih država koje će biti nacionalno i vjerski homogene. U tom scenariju nema Bosne i Hercegovine, nema Crne Gore, nema nezavisnog Kosova, nema Sjeverne Makedonije. I smatram da to uvijek može završiti samo na jedan način – to uvijek završava u ratu, zločinima i genocidima, i to je nešto od čega ćemo se, nadajmo se, sačuvati“, naveo je.

„Dosta sam bio u politici“

Đukakanović je u intervjuu za Ferderalnu televiziju kazao i da ne postoji šansa da se vrati u politiku.

„Dosta sam bio u politici, 30 godina sam svog dobrog života dao toj djelatnosti. Ne žalim zbog toga. Život me je naučio da ne treba biti isključiv. Ipak, vjerujem da je epoha mog bavljenja državnom politikom završena“, poručio je Đukanović.

Naveo je i da nema saznanja da se bilo kojim povodom piše neka optužnica protiv njega ili protiv nekog od njegovih bliskih saradnika.

„Iskustvo me uči, onaj ko vam u kampanjama najviše govori o korupciji i kriminalu, to je najrealniji potencijalni kriminalac“, rekao je Đukanović.

Bonus video:

 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Milatovićevi odbornici sa DPS-om izglasali skraćenje mandata u Glavnom gradu: Podgorica ide na izbore

Za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, URA i jedan odbornik Pokreta za promjene

Većina odbornika Skupštine Glavnog grada izglasala je skraćenje mandata lokalnog parlamenta.

Glasalo je ukupno 32 odbornika, 31 za, jedan protiv.

Za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, URA i jedan odbornik Pokreta za promjene.

Na sjednici se Skupštine Glavnog grada, raspravljalo se o inicijativi za skraćenje mandata lokalnom parlamentu.

Dok je opozicija tražila nove izbore, odbornica Pokreta Evropa sad Anđela Mićović tvrdi da su odbornici PES-a trpjeli pritiske od predsjednika države Jakova Milatovića i odbornice Pokreta za Podgoricu Nađe Ljiljanić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Amerika: Zabrinuti smo zbog ulaska proruskih stranaka u Vladu Crne Gore

„Zabrinuti smo zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, protive se sankcijama Evropske unije Rusiji i čiji su postupci u direktnoj suprotnosti sa prinicipom dobrosusjedskih odnosa“, kazali su iz Ambasade

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici zabrinuta je zbog, kako su saopštili, uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i protive se sankcijama Evropske unije Rusiji.

Parlament Crne Gore je u utorak izglasao rekonstrukciju vlade, koja sada uključuje dvije proruske i jednu bošnjačku stranku.

Ovim Vlada ima ukupno 32 člana, što je čini najbrojnijom u istoriji parlamentarizma Crne Gore, države sa 630.000 stanovnika.

Iz Ambasade su za Radio Slobodna Evropa rekli da podržavaju vladu posvećenu pristupanju Evropskoj uniji, poštovanju evroatlantskih vrijednosti i potpunom učešću u NATO-u, koja odražava multikulturni sastav Crne Gore.

„Zabrinuti smo zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, protive se sankcijama Evropske unije Rusiji i čiji su postupci u direktnoj suprotnosti sa prinicipom dobrosusjedskih odnosa“, kazali su iz Ambasade.

Oni su pozvali Vladu i poslanike u Skupštini da ostanu fokusirani na zajednički cilj pridruživanja Evropskoj uniji i izbjegnu kontraproduktivna pitanja koja ugrožavaju taj cilj i izazivaju podjele.

„Kao saveznik i blizak partner Crne Gore, Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju i priznaju konstruktivne akcije Skupštine i Vlade, ukazujući na aktivnosti koje su u suprotnosti s evroatlantskim vrijednostima i ugrožavaju opipljiv napredak ka integraciji u Evropsku uniju“, kazali su iz Ambasade za RSE.

Premijer Milojko Spajić je 23. jula u parlamentu u Podgorici rekao da je rekonstruisana vlada garant stabilnosti i zrelosti.

„Pokazatelj smo kako Srbi i Albanci, Srbi i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci – svi mogu zajednički da žive i rade. Bićemo svetionik za čitav Balkan“, kazao je Spajić.

Međutim, Andrija Nikolić iz opozicione Demokratske partije socijalista rekao je da je ovo vlada kojom upravljaju Moskva i Beograd.

„Glava i mozak su u Moskvi. Šef ove Vlade je (predsjednik parlamenta) Andrija Mandić i zato u njoj nema nacionalnih Crnogoraca“.

Dvije stranke bivšeg prorusko orijentiranog Demokratskog fronta (DF) – koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević – dobile su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta.

Politika DF-a suprotna je zvaničnoj politici Crne Gore, koja je najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Te stranke zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu, ne priznaju nezavisnost Kosova, protive se članstvu Crne Gore u NATO-u, negiraju genocid u Srebrenici i podržavaju ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Osim što podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, njihovi lideri imaju bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.

Zvanični Vašington je više puta upozoravao i izražavao zabrinutost da u vlasti budu stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima. Sličan stav saopštavan je i iz evropskih institucija.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Izglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra

U Skupštini Crne Gore izglasana je rekonstrukcija Vlade.

Na predlog premijera Milojka Spajića, poslanici su izglasali promjene sastava 44. Vlade Crne Gore.

Glasanju nijesu prisustvovali poslanici DPS-a, SD-a, GP URA, HGI i posebnog kluba poslanika.

Od poslanika opozicije, u sali su ostali Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crne Gora) i Mehmet Zenka (Demokratska unija Albanaca).

Većina ministara je izglasana sa 53 poslanika za i jednim uzdržanim, dok je za smjenu bivšeg ministra pravde Andreja Milovića glasalo svih 54 poslanika prisutnih u Skupštini.

Rekonstruisanu, 44. Vladu, premijera Spajića čine:

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku,

Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove,

Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama;

Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu I regionaini razvoj,

Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova,

Saša Mujović, ministar energetike,

Bojan Božović, ministar pravde,

Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,

Simonida Kordić, ministarka turizma,

Maja Vukićević, ministarka saobraćaja,

Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,

Dragoslav Šćekić, ministar sporta i mladih,

Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,

Filip Radulović, ministar pomorstva,

Mirsad Azemović, ministar dijaspore,

Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije;

Admir Šahmanović, ministar rudarstva, nafte i gasa,

Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama;

Milutin Butorović, ministar bez portfelja.

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije