Connect with us

POLITIKA

ŠEF DIPLOMATIJE PREDSJEDAVAO AMERIČKO-JADRANSKOM POVELJOM U NJUJORKU

Krivokapić: Snažna podrška borbi Ukrajine protiv agresije Rusije, Crna Gora će nastaviti da šalje humanitarnu i vojnu pomoć

Navodi se da će svi članovi sastanka, na kojem je gost bio specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak dok je prisustvovao specijalni američki izaslanik za ZB Gabrijel Eskobar, nastaviti da sprovode koordinirane aktivnosti sa NATO saveznicima za sprječavanje hibridnog djelovanja Rusije u regionu i jačanja otpornosti u odnosu na političke subjekte i medije koji aktivno podrivaju stabilnost i još lomljiva demokratska dostignuća zemalja članica

Krivokapić sa Eskobarom i Šoletom, Foto: MVP

Članice Američko-jadranske povelje (A5), na sastanku u Njujorku, snažno su podržale borbu Ukrajine protiv agresije Rusije i obavezale se da će nastaviti da šalju humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini za očuvanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, kako je saopšteno, predsjedavao je Američko-jadranskom poveljom ministara vanjskih poslova, koju čine Sjedinjene Američke Države i pet država regiona – Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, prenosi Mina.

Članice Povelje kao posmatraći su Kosovo, Slovenija i Srbija.

Gost sastanka bio je specijalni izaslanik Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak.

Krivokapić sa Lajčakom i Eskobarom u Njujorku, Foto: MVP

„Na sastanku su svi članovi Američko-jadranske povelje dali snažnu podršku borbi Ukrajine protiv agresije Ruske Federacije. Takođe, obavezali su se da će nastaviti da šalju humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će svi članovi nastaviti da sprovode koordinirane aktivnosti sa NATO saveznicima za sprječavanje hibridnog djelovanja Rusije u regionu i jačanja otpornosti u odnosu na političke subjekte i medije koji aktivno podrivaju stabilnost i još lomljiva demokratska dostignuća zemalja članica.

Šef crnogorske diplomatije, kako je saopšteno, imao je odvojen susret sa savjetnikom državnog sekretara Stejt Departmenta Derekom Šoletom i specijalnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, navodi Mina.

U fokusu razgovora bila je bezbjednosna situacija u regionu i djelovanje Ruske Federacije i njihovih eksponenata na liniji sprovođenja politike – što gore u regionu to bolje za ruske akcije u Ukrajini.

„Visoki predstavnici zemalja partnera zahvalili su Crnoj Gori na uspješnom okupljanju saveznika i iskazali snažnu orijentaciju da u koordiniranoj aktivnosti NATO alijanse snažnije podrže odbranu Crne Gore od sajber napada i da direktno vojno i finansijski pomognu Crnoj Gori u jačanju njene otpornosti na hibridni rat kojim je izložena“, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, izrazili su nadu da će razvoj političke krize u Crnoj Gori rezultirati izborom Vlade koju će činiti subjekti potpuno posvećeni ostvarivanju evroatlantske agende i vraćanju Crne Gore na put evropskih integracija.

Krivokapić sastao se sa šeficom Biroa za političko-vojna pitanja u Stejt Departmentu, pomoćnicom državnog sekretara SAD Džesikom Luis.

Kako se navodi, izražena je spremnost da se finansijski pomogne saveznicima i partnerima, među kojima i Crnoj Gori, u jačanju otpornosti i kapaciteta za suprotstavljanje bezbjednosnim izazovima, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Luis i Krivokapić, Foto: MVP

„Konkretno za Crnu Goru najavljen je paket finansijske pomoći, koji bi trebalo da bude u dijelu bespovratne pomoći, a u dijelu finansiranje garancije za kredite koje bi Crna Gora uzela u suočavanju sa posljedicama rata u Ukrajini“, kaže se u saopštenju.

Razmotrena je situacija na Zapadnom Balkanu i potreba da se podrže proevropske snage koje dijele zajedničke vrijednosti.

„U tom kontekstu, istaknut je značaj saradnje EU, NATO i SAD i pojačanog fokusa na region zbog malignog uticaja trećih strana. Posebno je naglašeno da mir nema cijenu i da je potrebno zajednički raditi kako bi se zaštitio međunarodni poredak i Povelja UN“, kaže se u saopštenju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije