Connect with us

DRUŠTVO

"ŽELJA NAM JE DA BERANSKI AERODROM OŽIVIMO"

Krivokapić u Beranama: Moramo reći stop politizaciji na svim radnim mjestima (FOTO + VIDEO)

Jedan od najizazovnijih ciljeva Vlade je infrastrukturno umrežavanje i pronalaženje pouzdanih stranih investitora, kazao je premijer na sastanku sa predsjednikom Opštine Berane, dok je prilikom posjete Opštoj bolnici istakao da će Vlada pomoći da ova zdravstvena ustanova zaokruži započete projekte

Foto: Berane online

Predsjednik Vlade Crne Gore, prof. dr Zdravko Krivokapić, sa ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamarom Srzentić posjetio je Berane, gdje je razgovarao sa predsjednikom Opštine Tihomirom Bogavcem i sa članovima lokalne samouprave.

Zahvalivši na srdačnoj dobrodošlici, premijer Krivokapić istakao je da je problem svih privrednih problema Crne Gore, pa time i sjevera, infrastrukturna nepovezanost i nepristupačnost, te da je jedan od najozbiljnijih i najizazovnijih ciljeva aktuelne Vlade, lokalno, regionalno, ali i transregionalno infrastrukturno umrežavanje i pronalaženje jakih i pouzdanih stranih investitora.

„Upoznat sam sa problemom uzurpiranja prostora koji pripada Aerodromu Berane koji se mora riješiti. Želja nam je da ovaj Aerodrom oživimo jer ima fenomenalnu poziciju i već smo prepoznati kao avio-destinacija koja bi uvezivanjem nacionalne avio-kompanije i par uslovnih aerodroma mogla da ostvari značajno veći turistički dohodak“, rekao je Krivokapić.

https://www.facebook.com/beraneonline/videos/1977763325698064/

Premijer Krivokapić istakao je važnost opredjeljenja Vlade Crne Gore da slijedi zelenu strategiju, te da su prirodni resursi obnovljivi samo ako građani i čitava društvena zajednica budu razvijali zdrav i pažljiv odnos prema okruženju.

„Odnos prema jednom od najvećih blaga Crne Gore, prema njenim stoljetnim šumama je opasan i zabrinjavajući, ali smo riješeni da zaštitimo nacionalno blago”, poručio je Krivokapić.

Predsjednik Vlade istakao je da prirodno bogatstvo koje posjeduje sjever, mora biti valorizovano, što će za posljedicu imati izbalansiran razvoj sjevera i juga, ali i da se mora voditi računa i o odnosu ekonomskog i privrednog napretka i ulaganja u djecu, u njihovo obrazovanje, zdravlje, sport i kulturu.

Izrazivši zadovoljstvo što mu se pružila prilika da ugosti premijera Krivokapića i ministarku Srzentić, predsjednik Bogavac istakao je da je glavni problem Berana, kao i cijelog sjevera Crne Gore, iseljavanje stanovništva, naročito mlade, radno najsposobnije populacije, te da je pod hitno potrebno napraviti program investicija, kako bi se ovaj kraj privredno i ekonomski približio rezultatima koje bilježe centralna i južna regija.

Govoreći o saradnji Opštine i Opšte bolnice u Beranama, Bogavac je kazao da se negativne asocijacije vezuju za teški period zenita pandemije COVID-19.

„Prvenstveno je opštinska inicijativa da se pokrene nabavka magnetne rezonance, kako bi pomogli građanima i Opštoj bolnici Berane. U ovom dijelu očekujemo i direktnu podršku Vlade, odnosno Ministarstva zdravlja, kao i za formiranje angio-sale, kako bi ova bolnica postala istinski regionalni zdravstveni centar”, poručio je Bogavac.

Predsjednik Opštine je nagovijestio i radove na zdanju Kuće Gavra Vukovića, kako bi po dobroj tradiciji, sljedeće godine, nanovo mogli da ugoste polaznike međunarodne škole diplomatije.

Ministarka Srzentić istakla je da je raduje što je rukovodstvo opštine navelo da su ljudi i omladina najveće blago Berana.

Izuzetno mi je drago da vidim da toliko ulažete u omladinu i mlade talente. U jezgru naše misije je da prepoznajemo i uzdižemo mlade talente, kazala je Srzentić.

Ministarka je naglasila i da se njen resor zalaže da bude servis građana i da politike platforme i programe dizajnira prema potrebama građana.

Potpredsjednik Opštine Darko Stojanović, pokrenuo je pitanje Rudnika uglja kao jednu od ključnih tema koja se tiče privrede Berana, kao i finansiranje projekta „Cites centra” – prihvatilište životinja koje su žrtve šverca.

U okviru radne posjete Beranama, predsjednik Vlade Crne Gore obišao je Opštu bolnicu Berane i razgovarao sa direktorom ove zdravstvene ustanove, doktorom Miloradom Magdelinićem.

Premijer Krivokapić istakao je da visoko cijeni trud i požrtvovanost koju su iznova dokazali svi zdravstveni radnici u Crnoj Gori tokom najkritičnijih momenata koje je prouzrokovala pandemija COVID-19, te da je pandemija potvrdila ono čega svi u društvu, od upravljačkog do izvršnog sektora,  treba da budu sasvim svjesni, da ulaganje u zdravstvo, u nauku i istraživanje, u tehniku i tehnologiju mora da bude nesebično i konstantno.

Novo vrijeme podrazumijeva nove izazove i inovativne pristupe i alatke. Vlada će pomoći, koliko je u njenoj trenutnoj moći, da Vaša bolnica zaokruži započete projekte koji su bitni i za Berane i za cijeli sjever,  a nastaviće to da čini u kontinuitetu, rekao je premijer Krivokapić.

https://www.facebook.com/beraneonline/videos/544304620097915

Predsjednik Vlade poručio je da je stručnost, obučenost i profesionalnost najbolja preporuka svima koji žele da se ugrade u sistem zdravstvene zaštite Crne Gore, te da se u svakom vremenu od ljekara očekuje da se pridržavaju principa Hipokratove zakletve, ali i da je menadžmet i rukovodni kadar u svim oblastima i ustanovama dužan da vodi računa o visokim etičkim, moralnim i profesionalnim normama, kako bi najsposobniji i najkvalitetniji dobili šansu da pomažu i napreduju.

„U opštedruštvenom i državnom interesu je da najbolji dođu na prava mjesta. Sve što se dešavalo po tzv. partijskoj liniji, mora da nestane, da iščili. Bilo da je riječ o partijskom nagrađivanju, ili partijskom kažnjavanju. Partijama je mjesto van radnih prostora i izvan radnih obaveza. Moramo reći stop politizaciji na svim radnim mjestima, a naročito u zdravstvu. Potreban nam je profesionalizam i pravo svakog građanina da bude ravnopravno tretrian i pred sudijom, i pred ljekarom, i pred učiteljem. Moramo iskorijeniti svaki vid korupcije”, poručio je Krivokapić.

Direktor Opšte bolnice, dr Milorad Magdelinić zahvalio je na razumijevanju koje je iskazao premijer Krivokapić naspram potreba Opšte bolnice.

Magdelinić je predsjednika Vlade upoznao sa statističkim podacima koji pokazuju da je broj oboljelih od malignih bolesti, endokrinih i bolesti kardiovaskularnog sistema u porastu, te je ukazao i na nedostatak PCR laboratorije, a što je i te kako potrebno građanima koji gravitiraju sjeveru Crne Gore.

Direktor Opšte bolnice Berane upoznao je premijera Krivokapića sa očekivanjima građana sjevera da se u beranskoj bolnici otvori Angio – sala, kako bi građani što manje bili zavisni od KBC u Podgorici i kako bi relaksirali funkcionisanje crnogorskog zdravstvenog sistema, a što je zajednička inicijativa Opštine i Opšte bolnice Berane.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Medenica: „Nisam kriva, ovo je politički proces protiv mene! Ponosna sam na svoj rad i karijeru dugu 40 godina“

„Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema“, kaže Medenica

Foto: Luka Zeković

Sutkinja Milica Vlahović Milosavljević negirala je da je u sudskom postupku nezakonito pomogla Radu Arsiću, kumu bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.

To je istakla na suđenju u podgoričkom Višem sudu gdje se tereti da je mimo propisa donijela rješenje kojim je usvojen predlog za određivanje privremene mjere radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača Arsića.

I Medenica je na glavnom pretresu saopštila da je riječ o političkom procesu protiv nje. Ona je negirala da je pritiskala sutkinju Vlahović Milosavljević prilikom odlučivanja u tom predmetu.

Odgovarajući na pitanje sudije Nade Rabrenović, rekla je da je informacije dobila o ovom predmetu od advokata Željka Aprcovića.

„Ovo je antievropska Crna Gora. Mi nismo na terenu prava, već politike. Izabrana sam, možda ne slučajno – prva, koju je trebalo medijski diskreditovati, a onda i krivično goniti. Medijska diskreditacija je uporna i surova. I dalje traje. Nisam kriva, nijednu radnju nisam preduzela kojom bih Vlahović Milosavljević navela na protivzakonito postupanje, prijetila joj ili nudila dobit. Neka se javi neko ako sam vršila represiju. Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema. Ovo je čisti revanšizam i mržnja koja tinja prema meni“, kazala je Medenica.

Pomenula je da je specijalni tužilac Jovan Vukotić na jednom od prethodnih ročišta rekao da su sa njenog telefona brisane dvije aplikacije – Signal i Telegram, dok je bila u policiji, i to u pet sati ujutro, dodajući da je šifre je dala tek u tužilaštvu.

„Taj dokaz je oko mojih poruka je kontaminiran. Neko je hakovao moj telefon. Ako je brisao poruke u moju korist mogao je i dopisivati i na moju štetu“, naglasila je ona.

Kako je dodala, za tu radnju nema naredbe, već rješenje direktora ANB-a, što u njenoj praksi nije moglo biti dokaz.

Medenica je kazala da je ponosna na svoj rad, na karijeru dugu 40 godina.

„Bavila sam se rezultatima, da odluke budu zakonite – to sam zahtijevala, da građanin dođe po pravdu i da može da očekuje pravdu“, istakla je optužena Medenica. Smatra da do optužnice ne bi došlo da je istraga bila objektivna.

„Nisam nikada nije vršila uticaj na bilo kog sudiju. Tako i u ovom slučaju. Ako sam razgovarala sa Vlahović Milosavljević, razgovara sam na osnovu činjenica. Ne možete podstrekavati nekoga da donese zakonitu odluku. Gdje je ovdje šteta“, kazala je Medenica.

Dodala je da protagonisti nove vlasti očekuju od sudija da budu administrativni organi koji će sprovoditi njihove odluke i želje.

„Kada politika uđe u sudnicu biraju se ljudi određenih kvalifikacija. Ovoga puta izabran je tužilac početnik. Optužnica je prije svega, po meni, podsmijavanje i zakonu i logici. Mjera istine u ovoj sudnici mora biti dokaz, ne njihova želja“, istakla je Medenica.

Vlahović Milosavljević: Rješenje koje sam donijela zakonito, potvrđeno od drugostepenog vijeća

Vlahović Milosavljević je u dvočasovnom iznošenju odbrane izjavila da je rješenje koje je kao sudija donijela potvrđeno od drugostepenog vijeća Privrednog suda.

Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.

Vlahović Milosavljević je kategorično je odbacila navode optužnice.

“Negiram izvršenje krivičnog djela koje mi se optužnicom stavlja na teret. Nevjerovatno je i paradoksalno da sam optužena zbog donošenja navodno nezakonitog rješenja o određivanju privremene mjere, uprkos činjenici što je to rješenje zakonito i kao takvo je potvrđeno od strane više nadležne instance – drugostepenog Vijeća od troje sudija. Podizanjem ove optužnice zakonita i pravosnažna sudska odluka proglašava se nezakonitom, iako odluka donijeta u prvom stepenu može biti predmet preispitivanja isključivo od strane više instance, koja po izjavljenom pravnom lijeku ispituje zakonitost postupanja sudije prilikom odlučivanja“, rekla je Vlahović Milosavljević.

Ona tvrdi da joj se optužnicom neosnovano stavlja na teret da je kao postupajući sudija u prvom stepenu, u predmetu Privrednog suda donijela navodno nezakonito rješenje o određivanju privremene mjere, kao i da je donošenjem tog navodno nezakonitog rješenja korporaciji Ten teže povrijeđeno pravo i pričinjena šteta.

„Osim što djelo koje je predmet optužbe po zakonu nije krivično djelo, ukazujem da u spisima ne postoji nijedan dokaz za ovakvu tezu optužbe, pa nije jasno na osnovu čega sam uopšte optužena, a još manje po kom osnovu je optužnica u odnosu na mene potvrđena. Ova optužba je predstavljena na način koji ne odgovara pravu, zakonu i činjeničnom stanju i dokazima u spisima predmeta P.br.564/16 i kao takva je pravno neodrživa. Takođe, optužnica je zasnovana na pogrešnoj primjeni materijalnog prava, odnosno na pogrešnom pravnom tumačenju odredaba člana 287 i člana 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, a uz to u optužnici se ne pravi razlika između osnovnih pravnih pojmova, a to je pravo svojine i imovine“, istakla je Vlahović Milosavljević.

Tvrdi da je rješenje o određivanju privremene mjere donijeto je u potpunosti u skladu sa zakonom, što znači da je odluka zakonita, „a zakonitom sudskom odlukom nije moguće izvršiti nijedno krivično djelo, a samim tim ni krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje mi se optužnicom stavlja na teret“.

Ona ponavlja da je privremena mjera određena ne suprotno, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, nego upravo u skladu sa članom 287 i članom 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i da tužilac u optužnici prenebregava činjenicu da je rješenje o određivanju privremene mjere koje je donijeto u prvom stepenu, nakon 33 dana od njegovog donošenja postalo pravosnažno.

„To rješenje je dalje na snazi, i biće na snazi sve do pravosnažnogje končanja pamičnog postupka koji je i dalje u toku. U konkretnom slučaju, po osnovu Ugovora o hipoteci od 27.11.2013.godine konstituisana je hipoteka na nepokretnosti u svojini Arsića, a koja hipoteka je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten kao obezbjeđenje potraživanja u iznosu od 400.000 eura….Činjenca da su u izreci rješenja o određivanju privremene mjere naznačene, odnosno taksativno nabrojane nepokretnosti koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, ne znači da je privremena mjera određena na njegovoj imovini, budući da su iste nabrojane isključivo iz razloga jer je na njima konstituisana hipoteka koja je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, a kojom hipotekom je tom pravnom licu zabranjeno da raspolaže određivanjem privremene mjere. Prema tome, potraživanje predlagača obezbjeđenja obezbijeđeno imovinom protivnika obezbjeđenja, tj dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura koje je obezbijeđeno hipotekom koja je u katastar nepokretnosti upisana u korist pravnog lica AD Korporacija Ten, a što je u skladu sa članom 287 stav 1 Zakona o izvršenju obezbjeđenju“

Sutkinja ističe da privremenom mjerom nije zabranjeno Arsiću da raspolaže nepokretnostima koje su upisane kao njegova svojina, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, već je u skladu sa zakonom zabranjeno protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da raspolaže svojom imovinom, i to hipotekom i potraživanjem u iznosu od 400.000 eura

„… koje je obezbijeđeno tom hipotekom. To znači da je privremenom mjerom protivniku obezbjeđenja pravnom licu AD Korporacija Ten zabranjeno u skladu sa zakonom da realizuje hipoteku kao stvarno pravo i da naplati potraživanje obezbijeđeno hipotekom, i to je jedina pravna posljedica koja je nastupila i koja je uopšte mogla nastupiti donošenjem predmetnog rješenja, budući da na predmetnim nepokretnostima hipoteka i dalje egzistira, a da je parnični postupak u predmetu u kom je određena privremena mjera i dalje u toku. Zabranom otuđenja i opterećenja nepokretnosti opterećene hipotekom koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa zakonom zabranjeno da raspolaže svojom imovinom, i to kao prvo obligacionim pravom, tj.dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura i kao drugo stvarnim pravom, tj. hipotekom kojom je obezbijeđeno navedeno dospjelo potraživanje u iznosu od 400.000,00 eura”, kazala je okrivljena sudija Vlahović Milosavljević.

Posebno je istakla:

“Rješenje o određivanju privremene mjere u potpunosti je zakonito, obzirom da je donijeto u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim je kao jedna od vrsta privremenih mjera koje se naročito mogu odrediti eksplicitno propisana zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti stvarna prava koja su na nepokretnosti upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. U konkretnom slučaju, rješenjem o određivanju privremene mjere protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju zabranjeno je da otuđi ili optereti svoju imovinu, i to stvarno pravo, tj. hipoteku, a što podrazumijeva da je u skladu sa zakonom onemogućen da kao hipotekarni povjerilac realizuje hipoteku kao stvarno pravo i naplati svoje potraživanje obezbijeđeno hipotekom prodajom hipotekovanih nepokretnosti u postupku sudske ili vansudske prodaje.

Prodajom nepokretnosti koje su upisane u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, a koje su opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, protivnik obezbjeđenja AD Korporacija Ten otuđio bi svoju imovinu, i to stvarno pravo tj. hipoteku koja je upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. Zbog toga je u privremenoj mjeri kojom je protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten zabranjeno otuđenje i opterećenje nepokretnosti opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u njegovu korist, inkorporirana zabrana protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da otuđi ili optereti svoje stvarno pravo tj. Hipoteku”, zaključila je ona.

„Bila sam pod stresom od porođaja”

Vlahović Milosavljević se izjasnila i na odbranu koju je dala u fazi istrage kada je između ostalog rekla da je Vesna Medenica vršila pritisak na nju i da je nezgodna kada joj se neko zamjeri.

Ona je rekla da je ta izjava nepotpuna, jer se izjašnjavala isključivo na okolnosti komunikacije sa medenicom.

„Zbog toga se u javnosti paušalno izvještavalo da sam navodno priznala izvršenje krivičnog djela. Pojašnjavam da se zbog proteka vremena od tri i po godine, počev od donošenja rješenja o određivanju privremene mjere do odbrane koju sam pred tužilaštvom iznijela 12.07.2022. godine, objektivno nisam mogla sjetiti svih činjenica. Ovo posebno jer sam u tom periodu od tri i po godine postupala i riješila gotovo hiljadu predmeta. Prilikom saslušanja u fazi istrage nisam imala dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane, jer sam poziv za saslušanje koje je zakazano za 12. jul 2022 godine u 11.30 časova, telefonskim putem dobila od strane postupajućeg tužioca prethodne večeri“, rekla je sutkinja.

Tvrdi da nije pročitala zapisnik prije potpisivanja, da iskaz nije diktirala, već da ga je formulisao i unosio u zapisnik postupajući tužilac.

„Iskaz sam dala kao dojilja, dva mjeseca nakon porodadja, u stanju jakog stresa i posebne psiho-fizičke iscrpljenosti. Tokom saslušanja razmišljala sam i strahovala da mogu biti zadržana, odnosno pritvorena, a samim tim i odvojena od tek rođenog djeteta koje dojim, obzirom da su u tom trenutku sva lica u predmetu bila u pritvoru. Zbog svega navedenog nisam bila u stanju da sa pažnjom pratim radnju sačinjavanja zapisnika, niti da shvatim značaj rečenica koje je tužilac u moje ime unio u zapisnik“.

Ona je ponovila da ni u kom slučaju nije mislila na to da je Medenica na bilo koji način uticala na donošenje odluke, jer je odluka donijeta u skladu sa zakonom, činjeničnim stanjem i dokazima u spisima predmeta.

„To je jedina istina. Kvalifikativi da je bivša predsjednica Vrhovnog suda, autoritativna i jako nezgodna kad joj se neko zamjeri, podrazumijeva da ista nema toleranciju za neažurnost u radu sudija, zbog čega sam, kao i zbog činjenice da je privremena mjera po svojoj prirodi i po zakonu hitna, o predlogu za određivanje predmetne privremene mjere odlučila u najkraćem mogućem roku, tačnije istog dana kada je taj predlog predat sudu (27.12.2018.godine)“.

(Izvor: Vijesti)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikola Rokvić krenuo pješke u Grčku: Da se pokloni Svetom Nektariju Eginskom

Nikola i njegova supruga Bojana osnovali su fondaciju „Porodica“ sa ciljem da pomažu bolesnoj djeci, mmogodjetnim porodicama i talentovanoj djeci. Nikola prinosi svoje pješačenje Svetom Nektariju za ozdravljenje bolesne djece, a takođe želi da obnovi dio Dječje onkološke bolnice u Beogradu

Foto: Screenshot/Instagram

Poznati pjevač Nikola Rokvić krenuo je pješke na put do Grčke, ka Egini gdje će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.

Nikola i njegova supruga Bojana osnovali su fondaciju „Porodica“ sa ciljem da pomažu bolesnoj djeci, mmogodjetnim porodicama i talentovanoj djeci. Nikola prinosi svoje pješačenje Svetom Nektariju za ozdravljenje bolesne djece, a takođe želi da obnovi dio Dječje onkološke bolnice u Beogradu.

Pred polazak na ovaj humani put, Nikola je sa porodicom posjetio Hram Svetog Save u Beogradu, odakle je poslao snažnu poruku.

„Odlučio sam da iz ljubavi prema ljudima krenem na ovaj put i nadam se da će biti na radost mnogih, nadam se da će biti na uzrastanje mnogih, nadam se da će biti na pomoć mnogih. Prvenstveno, na pomoć mnogim porodicama, mnogoj djeci, ali što je najbitnije na pomoć bolesnoj djeci zbog koje sam u velikoj mjeri i krenuo na ovaj put“, rekao je Nikola.

Prije nekoliko dana on se poklonio djelu mošti Sv. Nektarija u istoimenom hramu u Valjevu i tom prilikom Episkop valjevski g. Isihije sa sveštenstvom služio je moleban Sv. Nektariju.

Od Beograda do Egine ima oko 1.150 km.

Nikola se mjesecima fizički pripremao na ovaj i te kako zahtjevan korak, ali sve do danas nije želio da otkriva za šta se tako naporno sprema i šta će učiniti.

(Berane online)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Na pijaci u Podgorici kilogram boranije 5 eura

Tezge juče bile pune voća i povrća, a kupaca je bilo malo. Prodavci kažu da je to najvjerovatnije zbog lošeg vremena

Iako su tezge na zelenoj pijaci u TC Bazar, u Podgorici, juče bile pune voća i povrća kupaca je bilo malo, a prodavci kažu da je to najvjerovatnije zbog lošeg vremena.

Kilogram boranije juče se na ovoj pijaci mogao kupiti za pet eura, dok je krompir zadržao cijenu, pa je mladi nuđen za 2,50, a stari od euro do 1,30 eura.

Paprike se prodaju po 3,50, a paradajz je 50 centi jeftiniji, dok je krastavac cijenjen dva eura. Kilogram luka košta dva eura, dok je mladi duplo skuplji. Za šargarepu potrebno je izdvojiti dva eura, a za raštan 2,50 eura.

Blitva je prodavana za 1,50, tikvice za dva, a salata 2,50 eura. Mladi kupus prodavci cijene 1,20 eura. I dalje je od voća najtraženija jagoda, ali se kupuje najviše na pola kilograma.

Za kilogram neophodno je izdvojiti pet eura. Kilogram babana košta dva eura, dok je kivi 50 centi skuplji. Jabuke su cijenjene od 1,30 do 1,50, a mandarine 2,50 eura, dok je Za kilogram boranije dva kilograma raštana limun 1,50 eura.

Izvor: Dan

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije