BALKAN I SVIJET
KANDIDATKNIJA ZA PREDSJEDNICU FRANCUSKE
Le Pen: Kosovo je sveta srpska zemlja, Evropa je dužna da ispravi tu nepravdu
„Prema Srbima je načinjena ogromna nepravda devedesetih“

Francuska je juče izašla na birališta, a sadašnji predsjednik Emanuel Makron i političarka krajnje desnice Marin Le Pen ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora.
Le Pen je promijenila svoj imidž poslednjih godina, pomjerajući fokus svoje političke retorike sa imigracije na ekonomska pitanja, a na našim prostorima pobrala je brojne simpatije kada je prije nekoliko godina izjavila da će, ako bude predsjednik Francuske, poništiti priznanje Kosova.
„To je sveta srpska i hrišćanska zemlja. Prema Srbima je načinjena ogromna nepravda devedesetih i Evropa je dužna da tu nepravdu ispravi“, izjavila je Le Penova tada na jednom predizbornom skupu.
Ko je Marin Le Pen?
Le Pen (53) je ćerka Žan-Mari Le Pena, desničarskog političara.
Nacionalni front (preimenovan u Nacionalni skup 2018. godine) je stranka krajnje desnice koja vodi anti-imigracionu platformu.
Le Pen je preuzela funkciju predsjednice Nacionalnog fronta od svog oca od 2011-2021.
Kao predsjednica, Le Pen je pokušala da ublaži imidž Nacionalnog fronta, izbacivši neke članove koji su bili rasistički i antisemitistički orijentisani, uključujući i njenog oca.
Ona je takođe poništila partijsko protivljenje istopolnim partnerstvima i bezuslovnom abortusu i opozvala njenu podršku smrtnoj kazni.
Koja je politika Le Penove?

Iako je Le Penova donekle reformisala Nacionalni skup tokom svog vremena kao predsjednica, ona nastavlja da podržava mnoge od njegovih ključnih istorijskih politika, posebno njen stav protiv imigracije.
Na predizbornim skupovima, Le Penova se fokusirala na raspravu o ekonomskoj krizi koja pogađa Evropu i svijet, i okrivljavajući za nju prethodne političare.
Le Penova planira da ukine porez na dohodak za mlađe od 30 godina, da smanji PDV na energiju sa 20% na 5,5% i 0% na određene osnovne proizvode kao što su pelene u kratkom roku.
Takođe je vodila kampanju o politici prevremenog penzionisanja sa 60 godina za one koji su radili 40 godina.
Le Pen je euroskeptik, iako je njena retorika protiv EU omekšala otkako je izgubila izbore 2017. godine, a od tada je razgovarala o politikama, kao što su određene granične kontrole koje mogu biti u suprotnosti sa pravilima EU.
Ona takođe želi da francuski zakoni imaju prednost nad zakonodavstvom Evropske unije, što bi takođe moglo dovesti do izlaska Francuske iz EU.
Njena ekološka politika uključuje i protivljenje vjetroparkovima i podršku nuklearnoj energiji.
BALKAN I SVIJET
Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.
Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.
Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.
Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.
BALKAN I SVIJET
Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara
Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.
Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.
Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.
Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.
Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.
Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.
BALKAN I SVIJET
Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.
Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.
On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.
EKONOMIJA3 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
SPORT4 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
POLITIKA1 дан ranijeNovi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević







