Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Gusinju Sanel Balić izabran je za predsjednika te opštine, na današnjoj vanrednoj sjednici Skupštine opštine.

Za njega je glasalo 20 odbornika, odnosno sedam odbornika Albanske koalicije, šest od ukupno sedam odbornika Socijaldemokrata, dva od tri odbornika Bošnjačke stranke, tri odbornika sa izborne liste Demokratske partije socijalista, i po jedan odbornik Socijaldemokratske partije i Socijalističke narodne partije.

Dosadašnja predsjednica Opštine Anela Čekić (DPS) sinoć je podnijela ostavku, koja je konstatovana na današnjoj sjednici, na kojoj je trebalo da se raspravlja o njenoj smjeni.

„Ovo je pobjeda Gusinja. Mi smo se udružili kako bismo radili u interesu Gusinja. Malverzacije nas neće poljuljati, biću predsjednik svih, ove podjele koje je DPS pripremao neće se više dešavati, dijaspora ima saradnika“, rekao je Belić.

Anela Čekić, Foto: Boris Pejović

Televizija Vijesti saznaje da je pred sjednicu lokalne Skupštine DPS pokušao da dogovori novu vlast sa do sada opozicionim Socijaldemokatama (SD), ali da biznismen i prvi predsjednik Fondacije Gusinje u Njujorku Refik Refko Radončić nije prihvatio njihov predlog da ga danas izaberu za predsjednika Opštine.

Iz SD-a su u međuvremenu najavili da će podržati predlog 12 odbornika gusinjskog parlamenta da predsjednik Opštine bude Sanel Balić iz Bošnjačke stranke.

Inicijativu za smjenu Anele Čekić prije dva dana predalo je 20 od ukupno 30 odbornika lokalnog parlamenta, odnosno dva od tri odbornika vladajuće Bošnjačke stranke i sedam odbornika vladajuće Albanske koalicije, ali i tri odbornika sa liste DPS-a, kao i šest od sedam odbornika opozicionog SD-a, te po jedan SDP-a i SNP-a.

Kriza vlasti u Gusinju počela je prošle sedmice, kada je predsjednica Opštine razriješila dva sekretara iz redova Bošnjačke stranke.

Premijer Dritan Abazović izjavio je da podržava apele zapadnih saveznika Crne Gore da se što prije formira proevropska izvršna vlast.

Abazović, koji na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija boravi kao vršilac dužnosti šefa diplomatije Crne Gore, istakao je da bi nekome drugome trebalo prepustiti posao formiranja vlade – ukoliko akteri, koji se trenutno time bave, nisu u mogućnosti da ga obave.

„Crnoj Gori treba nakon izbora nova vlada, međutim, znate kako, ne možemo na silu da je dogovorimo. Oni koji su preuzeli odgovornost na sebe da odrade taj posao, što je sasvim ok, treba da ga dovedu do kraja. Ukoliko u tome ne mogu da uspiju, onda treba da prepuste nekom drugom da proba“, rekao je Abazović u intervjuu Glasu Amerike.

Glas Amerike: Kome da se prepusti i gde je rješenje za to?

Abazović: Rješenje u drugačijem pristupu. Rješenje je u drugačijoj viziji, rješenje je u inkluzivnosti. U tome je rješenje, ono sigurno ne može da bude da se povlače potezi koji umanjuju broj onih koji treba potencijalno da podrže novu vladu. Ja ću podsjetiti da je ambicija bila i organizacija samih parlamentarnih izbora da mi dođemo do neke kvalifikovane većina koja bi mogla da dovede do promjena značajnog refreša u pravosuđu koje je najveći problem generalno kada je u pitanju vladavina prava u Crnoj Gori. To se sada svelo na traženje neke proste, najprostije većine što je opet ok, i to bi bilo legitimno. Ali, ako to ne može da se postigne kao cilj onda oni koji nude takva riješenja, mislim da treba adresirati odgovornost na pravom mjestu. I novi izbori nisu nešto što treba isključiti.

Glas Amerike: Da li je to rješenje na kraju?

Abazović: Znate kako, izbori su uvijek najčistije riješenje, niko od njih ne bježi. Znate, moram naglasiti da nama treba više stabilnosti. Ukoliko odemo na nove izbore, to će značiti da još jedan vremenski period mi nećemo biti u stanju da konstituišemo novu vlast. Samim tim, proći će još jedan vremenski period, napraviće se još neki troškovi, a ishod će biti neizvjestan.

Abazović, Foto: Boris Pejović

Glas Amerike: Mandatar Spajić nije pozvao političku opciju koju predvodite da bude dio vlade. Da li ćete podržati tu vladu, ukoliko bude bila bliska vašim partijskim i političkim ciljevima?

Abazović: Legitiman je pristup da se određene partije izaberu kao partneri, a određene ne izaberu. To je potpuno legitiman pristup. Ja to apsolutno poštujem. Međutim, ukoliko se ide sa tim pristupom, ne može se očekivati podrška od nas. Mi smo uvijek glasali za sve ono što je dobro za Crnu Goru, i ostaćemo pri tome. Branićemo stavove koji štite interese građana, i kad je u pitanju pravosuđe, i kada su u pitanju druge stvari. Ali ne može neko da očekuje da dobije podršku, a da bez ikakvog razloga nekoga isključi kao potencijalnog partnera. Mislim da to govori o nekoliko stvari. Prvo, da uticaj na pravljenje vlade imaju ljudi iz crnogorskog podzemlja koji su potpuno desetkovani ovom vladom.

Glas Amerike: Rekli ste da ljudi iz crnogorskog podzemlja utiču na formiranje vlade. Čime to možete da potkijrepite?

Abazović: To mogu da potkrijepim vrlo jednostavnim stvarima. Dovoljno je vidjeti ko pravi i podržava kampanju da se što prije dođe do ovakve minijaturne vlade. Kad kažem minijaturne, mislim na podršku.

Glas Amerike: Ko?

Abazović: Mediji koji su jako bliski onima koji su sada već u velikom procesu pred nadležnim organima Crne Gore.

Glas Amerike: Ko?

Abazović: U Crnoj Gori su poznati ti mediji. To su mediji oko Bemaksove grupacije.

Glas Amerike: Ko su ljudi?

Abazović: Ljudi koji su vlasnici tih medija. Nisu oni nepoznati crnogorskoj javnosti. Ljudi koji imaju po 500 miliona eura.

Glas Amerike: I vi za to imate dokaze?

Abazović: Ja nisam tu za dokaze. Za dokaze je nadležno tužilaštvo. Ja sam tu da otvaram oči građanima Crne Gore.

Glas Amerike: Iznijeli ste tvrdnje. Imate nešto da potkrijepite…

Abazović: Naravno da imam. Ja sam potkrijepio milion stvari do sada. I sve što sam rekao se ispostavilo kao tačno. I u ovaj ćorsokak se došlo zato što se nije slušalo ono što bi trebalo da se radi. Nije htio neko da čuje. Ja ne kažem za sve, samo da ne budem pogrešno interpretiran. Ne kažem da ljudi koji učestvuju u procesu formiranja vlade su ljudi koji su pod nekim… ali neki ljudi… po mom skromnom sudu, u maloj državi kakva je Crna Gora, nema nikakve slučajnosti. I zbog toga zašto se pikiraju neki da ne treba da budu integrisani u vlast. I određeni sektori koji se pikiraju. Pa ne može ova borba koja je bila protiv organizovanog kriminala i korupcije u prethodne tri godine, da to nije ostavilo posljedice. Ko je u ovom trenutku najveći navijač? Ja to postavljam javnosti.

Glas Amerike: Imate li vi dokaze za tvrdnje da kriminalni milje utiče na proces formiranja vlade?

Abazović: Kriminalni milje pokušava da se što prije otarasi ove vlade i pokušava, ne znam da li će u tome uspjeti, da instalira ljude koji neće imati ovakav pristup u borbi protiv njih.

Glas Amerike: A zašto država na reaguje tim povodom?

Abazović: Država reaguje stalno i zbog toga smo došli u ovu situaciju. Pa vi mislite da se na Balkanu stiču neprijatelji zato što se nekome ne dopada frizura, a ne zato što se narušava nelegalni biznis.

Glas Amerike: Da li će biti procesuirani?

Abazović: Jedan dio na koje je država udarila je već procesuiran. Radi se o narko klanovima, švercerima cigareta… Međutim, postoje ljudi koji nisu procesuirani. Neki od njih su i “veće ribe”, u smislu gabarita korupcije, nego neki što su procesuirani. I ti ljudi pokušavaju da se brane. Meni je to prirodno. Ali lično to ne podržavam. Ne treba niko da očekuje podršku za takvu vrstu vlade. Ako neko želi da promijeni pristup, stavi ovo kao prioritet, odradimo što treba da odradimo svi zajednički, onda je to druga priča.

Glas Amerike: Znači, ako uđete u vladu dajete podršku, ako ne uđete, ne dajete?

Abazović: Naravno, zašto bismo dali podršku. Mi ćemo biti konstruktivna opozicija.

Glas Amerike: Da li ima nekih spoljnih pritisaka na formiranje vlade, iz Srbije ili sa nekih drugih adresa?

Abazović: Ne vjerujem. Ne mislim da je to nešto što je presudno. Ja lično mislim da je ovo glavna stvar, ovo o čemu sam pričao. Mislim da je potpuno logično da postoje neki interesi…

Glas Amerike: Nema uticaja Rusije ili Srpske pravoslavne crkve, ili nekih drugih entiteta?

Abazović: Ja ih ne mogu identifikovati kao značajne. Da li postoje preferencije, da tako kažem “simpatije”, u smislu da bi neko više volio da neka struktura zauzme više prostora, a neka manje to sigurno postoji.

Glas Amerike: Znate za nešto konkretno?

Abazović: Ja, sa pozicije premijera, ne mislim da strukture koje ste vi pomenuli imaju bilo kakav značajniji uticaj na formiranje vlade.

Glas Amerike: Iz evropskih krugova stižu upozorenja u vidu izvještaja izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule… Navodi se da Crna Gora stagnira na evropskom putu… Koji je vaš komentar na to?

Abazović: Mi imamo nekoliko izazova kao država i to ne želimo da ni bilo koji način prikrijemo. Niti možemo, niti želimo. Mi moramo prije svega da otvorimo državni parlament, da pokažemo veću efikasnost u donošenju odluka, donošenju zakona, ali i reformi pravosuđa. I sa tim sam potpuno saglasan. Sa onim što nisam saglasan jeste da se od pojedinih evropskih poslanika konstantno kritikuje Crna Gora. I kada vidite ko su ljudi koji stoje iza njegovog šedou riporta, sve vam postaje jasno. Ja ih neću otkrivati…

Glas Amerike: To su ljudi koji rade svoj posao, koji su za to plaćeni, kojima je to delegirano da rade…

Abazović: Apsolutno, samo treba da se vide imena i prezimena. Ja ništa nisam rekao da ljudi ne rade svoj posao i da za to nisu plaćeni. Ja mislim da su dobro plaćeni za to. Samo treba vidjeti imena i prezimena.

Glas Amerike: To je opet vaša tvrdnja… kako može da se dokaže?

Abazović: Jednostavno. To su stvari koje su poznate. Postoje papiri.

Glas Amerike: U istom izvještaju je ukazano da su poslanici Evropskog parlamenta zabrinuti zbog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji ste vi potpisali. Da li i dalje stojite pri tome da je to bilo neophodno?

Abazović: To je bila najbolja odluka koja je eliminisala tenzije. Zamislite šta kaže Picula da je ta odluka izazvala tenzije. Koje tenzije? Evo ja vas kao prijatelja samo podsjećam, da provjerite jer je lako kao novinara…Dakle, prije temeljnog ugovora, mi smo imali proteste u Crnoj Gori, auto-litije, blokade, razne stvari…

Glas Amerike: Imali ste i auto-litije sada…

Abazović: Molim vas, dozvolite… od kad se potpisao Temeljni ugovor, desilo se tačno ono što sam ja rekao. Niko više ne pominje pitanje Temeljnog ugovora, niko više ne pominje pitanje crkve, nikakvih značajnijih tenzija nije bilo u poslednjih godinu dana…

Glas Amerike: Čekajte, evropski parlamentarci to pominju…

Abazović: Šta da radimo?

Glas Amerike: Vidio sam nekoliko izvještaja koji pominju uticaj Srpske pravoslavne crkve i na vladu i na političke partije u Crnoj Gori…

Abazović: Zašto mislite da je sve što oni kažu sveto pismo? Mi smo imali tri izborna procesa u Crnoj Gori, dva kruga predsjedničkih izbora, i parlamentarne izbore. Kad smo mi u svojoj istoriji imali bolje organizovane izbore?

Glas Amerike: To su ljudi koji su to pitanje istraživali…

Abazović: Ja vam kažem, kada budete pročitali ko su ljudi iz šedou riporta, biće vam jasno. Ne govorim stvari za pravosuđe, ali da mi neko kaže da je potpisivanje Temeljnog ugovora izazvalo tenzije u Crnoj Gori… Koje tenzije? Mi smo imali 100 hiljada ljudi na ulicama prije 30. avgusta.

Glas Amerike: Ja vam govorim o dokumentu koji ima svoju težinu, koji vi pokušavate da omalovažite zato što mislite da neki ljudi…

Abazović: Ja ga ne omalovažavam. Samo ne mogu da se složim da mi vi kažete da je neko sada napisao da je dva plus dva pet…

Glas Amerike: Nije neko, ovo je Evropski parlament, izvjestilac…

Abazović: Koji Evropski parlament… Ne mogu da kažu da je bilo tenzija, kad je tenzija manje…

Glas Amerike: Dobro, vi kažete da ih je manje, a oni da ih je više…

Abazović: Znate kako, to nije stvar koja može da se diskutuje zato što ljudi tamo žive. Vi možete da pogledate… Od potpisivanja Temeljnog ugovora, trećeg avgusta 2022. do trećeg avgusta 2023, da kažete koliko je bilo protesta, koliko je bilo nasilja…

Glas Amerike: Ali bilo je auto-litija…

Abazović: Auto-litija je bilo sada nakon formiranja vlade, kakav Temeljni ugovor…

Glas Amerike: Takođe se izražava zabrinutost zbog uticaja Rusije i prisustva ruskih oligarha.

Abazović: Nikad manjeg uticaja Rusije i nikad manji politički odnosi između Crne Gore i Rusije. Mnogo je veći uticaj bio dok je Demokratska partija socijalista (DPS) bio na vlasti. Naši politički odnosi su ispod nule. Mi smo protjerali sve ruske diplomate, radili pitanja koja se tiču špijunaže i ugrožavanja nacionalnih interesa Crne Gore, radili smo ih permanentno, neka drugi ljudi iz sektora bezbjednosti i politike kažu što su oni radili do 2020, što se radilo u 42. vladi u kojoj sam bio potpredsjednik, što se radilo u 43. vladi. Mi smo tada imali Deripaske, izgubili smo stotine miliona eura zbog nekih odluka. Gdje su sada ti ljudi, kakve oni sada veze imaju sa državom, koje njihove investicije su prisutne kod nas. Neka neko kaže, znači mi moramo da pričamo konkretno o nekim stvarima.

Glas Amerike: Da li će bojazni koje su notirane biti predmet neke analize među vama?

Abazović: Apsolutno, kada se radi o ruskom i kineskom uticaju mi smo tu permanentno aktivni i mi se zahvaljujemo našim partnerima, prije svega SAD, ali ne samo SAD nego i drugim članicama EU i NATO-a, naravno Velikoj Britaniji na velikoj pomoći. Ono što ste pomenuli iz izvještaja, neke stvari stoje i mi moramo kao društvo da nađemo rešenje za njih, apsolutno i to je nešto što ne možemo da prenebregnemo. Ali, da su neke stvari oko nekih etničkih, nacionalnih ili vjerskih tenzija, tu smo mi napravili progres koji je miljama, naravno mi ga možemo pogoršati, mi naravno živimo na Zapadnom Balkanu. Može da se desi da ih nova vlada pogorša teoretski, ne bih volio, ali to se ne može porediti sa 2020. i 2021. godinom, to je potpuno druga dimenzija.

Glas Amerike: Pomenuli ste Sjedinjene Države kao partnera. Zašto Crna Gora nema ambasadora ovdje više od dvije godine?

Abazović: Zato što nije bilo dogovora sa bivšim predsjednikom Milom Đukanovićem, zato što on nije htio da kandidat vlade dođe u Vašington, za koju ja smatram da je vrlo kredibilan bio, radilo se o gospođi koja ne dolazi iz sfere politike, poznata je crnogorskoj javnosti. Mislim da to nije neko skrivanje, ono što je bila želja vlade je da vidi Milku Tadić Mijović, poznatu crnogorsku novinarku i istraživača kao ambasadora u Vašingtonu. To nije dozvolio prethodni predsjednik. Čeka se nova vlada, da li će ići sa istim rješenjem ili nekim drugim rješenjem, ostaje da se vidi. Ali, ja sam siguran da će se sa predsjednikom Milatovićem pronaći zajednički jezik za imenovanje ambasadora, ne samo u Vašingtonu nego i u par drugih država u kojima Crna Gora na žalost ima samo otpravnike poslova.

Glas Amerike: U crnogorskoj javnosti se polemisalo brojnošću crnogorske delegacije ovdje, a problematizovalo se sa pozicije svrsishodnosti i troškova. Mislim da delegacija broji 20 ljudi ukupno, vaša i predsjednikova. Da li je bila potrebna dvadesetočlana delegacija?

Abazović: Lako je provjeriti ko je poveo koliku delegaciju, ja mislim da je ovo jedna od manjih delegacija, ali to je provjerivo, a što se tiče troškova oni su u prvom danu mog boravka ovdje u potpunosti eliminisani jer je Crna Gora dobila grant od tri miliona eura. Prošle godine smo se iz Njujorka vratili sa 30 miliona eura podrške bespovratne za energetiku, a ove godine se vraćamo sa tri miliona eura.

Mislim da taj populizam sigurno prolazi kod određenih ljudi, ali meni je važno da Crna Gora bude reprezentovana na najbolji mogući način. Siguran sam da sam zajedno sa predsjednikom to uspio da odradim. Mi ne možemo da se ponašamo drugačije u odnosu na druge države svijeta, i sada oko nas kruže sve države svijeta i one bogate i siromašne. Njujork je ovih nedelju dana centar svjetske politike, centar svjetske diplomatije i najvažnija stvar je da imamo što više kontakata i da pokušamo da to nekako pretočimo na ono što je životni standard građana Crne Gore.

Zadovoljstvo učinkom u Njujorku
Abazović, koordinator Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da je zadovoljan učinkom državne delegacije u Njujorku.

„Brojni bilateralni kontakti, naravno uz izlaganje predsjednika na Generalnoj skupštini, brojni kontakti sa zemljama regiona, sa zemljama partnerima, sa Sjedinjenim Državama kao jednim od naših najvažnijih spoljnopolitičkih partnera. I konkretizacija. Uspjeli smo da obezbjedimo jednu veliku donaciju za Crnu Goru, za prosvjetu, od strane Kraljevine Saudijske Arabije tako da mislim da je ova posjeta i boravak u Njujorku za Crnu Goru i za crnogorsku delegaciju bio zaista uspješan“, rekao je Abazović, koji obavlja i funkciju premijera u tehničkom mandatu.

Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je izrazio razočaranje manjinskom vladom Dritana Abazovića.

Odgovarajući na pitanje TVCG o manjinskoj vladi Abazovića, saopštio da je na tom pitanju bilo mnogo razočarenja, koja se tiču ne samo Dritana Abazovića nego i rezultata te vlade.

„Očekivali smo da Crna Gora neće izgubiti dvije godine u naporima da se pridruži EU. Očekivali smo da će Crna Gora više da uradi“, kazao je Eskobar.