POLITIKA
JEDAN OD LIDERA DF-A
Mandić: „Tražimo da budemo Srbi“
„Mi, kao srpski narod, ostajemo na našim pozicijama i želimo dijalog i dogovor sa svima u Crnoj Gori… Ja sam, naravno, srpski političar u Crnoj Gori i mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu. Posmatrati taj događaj na osnovu konteksta danas pogrešno je jer su se u tom vremenu u Crnoj Gori svi izjašnjavali kao Srbi. Danas to nije tako i mi poštujemo pravo da se izjašnjava kako ko želi“
Jedan od lidera DF-a i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić rekao je da se nada da će u Crnoj Gori doći vrijeme dijaloga i sporazumijevanja, ističući da srpski narod poštuje prava drugih da misle i izjašnjavaju se kako žele ali da „tražimo i da se nama poštuje pravo da baštinimo tradicionalni srpski identitet i da budemo Srbi“.
Mandić je to rekao na Međunarodnoj naučnoj konferenciji „Velika narodna skupština – Podgorička skupština ujedinjenja 1918. godine“, koja se održava u Srpskoj kući u Podgorici.
On je istakao da je bilo važno osloboditi ljude u Crnoj Gori i da se u tome uspjelo 2020. godine.
Prema mišljenju Mandića, dileme nema da će se ova međunarodna konferencija tumačiti sjutra na razne načine u svim medijima.
„Ja sam, naravno, srpski političar u Crnoj Gori i mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu. Posmatrati taj događaj na osnovu konteksta danas pogrešno je jer su se u tom vremenu u Crnoj Gori svi izjašnjavali kao Srbi. Danas to nije tako i mi poštujemo pravo da se izjašnjava kako ko želi, ali tražimo i da se nama poštuje pravo da baštinimo tradicionalni srpski identitet i da budemo Srbi“, rekao je Mandić, prenosi Portal RTCG.
On je naglasio da je ujedinjenje 1918. godine bilo želja cijelog naroda.
„Unitaristička ideja je imala podršku velike većine naroda tada u Crnoj Gori“, smatra Mandić.
Konferencija u Podgorici (Foto: RTCG)
On je podsjetio da su se Crna Gora i Srbija razdvojile 2006. godine. No, ističe, ni danas ne može da se nađe konsenzus o ključnim pitanjima.
„Nama je bilo važno da oslobodimo ljude u Crnoj Gori i to smo uspjeli 2020. godine. Ali pravim predstavnicima srpskog naroda, voljom međunarodnog faktora, ne dozvoljava se da uđu u Vladu, što je jedinstven primjer na prostorima bivše Jugoslavije. A sve se to dešava iako je srpski narod dominantno zaslužan za demokratske promjene u Crnoj Gori“, naveo je Mandić.
Istakao je da je parlametarnna većina potpisala sporazum kojim se u jednom dijelu precizira da će se dogovor tražiti unutar same te većine. Mandić je izrazio nadu da će se taj sporazum poštovati.
Naglasio je da su ovo izazovna vremena.
„Vidjećemo 12. decembra na sjednici parlamenta možemo li da izaberemo sudije Ustavnog suda, što je važan uslov za sprovođenje fer i slobodnih izbora“, ukazao je Mandić.
Jedan od lidera DF-a je izrazio i nadu da će u Crnoj Gori prevladati mir i dijalog, jer je to, kako je naveo, potrebno Crnoj Gori.
„Mi, kao srpski narod, ostajemo na našim pozicijama i želimo dijalog i dogovor sa svima u Crnoj Gori. Princip koji se mora poštovati jeste da se mora uvažavati volja naroda. Mi Srbi zelimo dijalog i dogovor sa Bošnjacima i Albancima i našim rođacima Crnogorcima, poštujući svakako princip da smo različiti“, naglašava Mandić, prenosi Portal RTCG.
Kako je istakao prof. dr Aleksandar Rastović, Podgorička skupština izaziva veliku pažnju i 104 godine nakon njenog održavanja. On smatra da je u pitanju događaj koji nije bio važan samo za Crnu Goru nego i šire Balkansko poluostrvo.
„To je bio događaj kojim je ostvarena vjekovna težnja srpskog naroda i žitelja sa ovih prostora da dođe do ujedinjenja u državnu zajednicu Južnih Slovena“, ukazao je Rastović.
On je rekao da su velike sile po mnogo čemu imale dvostruke standarde, opisujući detaljno kako su postupale i kakve su odluke donosile u to vrijeme.
Prema ocjeni prof. dr Ivane Krstić Mistridželović, nema sumnje u demokratski karakter Podgoričke skupštine. Ona je istakla i da je nesumnjivo da je njene odluke podržavala velika većina naroda u Crnoj Gori tada, i svaka dilema u tom smislu je otklonjena.
„Što je kasnije potvrđeno i međunarodnim priznanjem“, naglasila je Krstić Mistridželović.
Direktor Srpske kuće Emilo Labudović pročitao je pismo akademika Zorana Lakića, koji nije bio u mogućnosti da prisustvuje konferenciji.
„Čin ujedinjenja bio je izuzetno važan istorijski događaj, to je datum koji jednako pripada cijelom srpskom narodu“, naveo je Lakić u pismu.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani
Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Patrijarh Porfirije na Vučjem dolu u Nikšiću: Ime i prezime svakog pravoslavnog Srbina jeste Sveti Sava
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
Budva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Tragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
HRONIKA18 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
POLITIKA1 дан ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini