Connect with us

POLITIKA

JEDAN OD LIDERA DF-A

Mandić: „Tražimo da budemo Srbi“

„Mi, kao srpski narod, ostajemo na našim pozicijama i želimo dijalog i dogovor sa svima u Crnoj Gori… Ja sam, naravno, srpski političar u Crnoj Gori i mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu. Posmatrati taj događaj na osnovu konteksta danas pogrešno je jer su se u tom vremenu u Crnoj Gori svi izjašnjavali kao Srbi. Danas to nije tako i mi poštujemo pravo da se izjašnjava kako ko želi“

Mandić, Foto: Luka Zeković

Jedan od lidera DF-a i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić rekao je da se nada da će u Crnoj Gori doći vrijeme dijaloga i sporazumijevanja, ističući da srpski narod poštuje prava drugih da misle i izjašnjavaju se kako žele ali da „tražimo i da se nama poštuje pravo da baštinimo tradicionalni srpski identitet i da budemo Srbi“.

Mandić je to rekao na Međunarodnoj naučnoj konferenciji „Velika narodna skupština – Podgorička skupština ujedinjenja 1918. godine“, koja se održava u Srpskoj kući u Podgorici.

On je istakao da je bilo važno osloboditi ljude u Crnoj Gori i da se u tome uspjelo 2020. godine.

Prema mišljenju Mandića, dileme nema da će se ova međunarodna konferencija tumačiti sjutra na razne načine u svim medijima.

„Ja sam, naravno, srpski političar u Crnoj Gori i mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasleđu. Posmatrati taj događaj na osnovu konteksta danas pogrešno je jer su se u tom vremenu u Crnoj Gori svi izjašnjavali kao Srbi. Danas to nije tako i mi poštujemo pravo da se izjašnjava kako ko želi, ali tražimo i da se nama poštuje pravo da baštinimo tradicionalni srpski identitet i da budemo Srbi“, rekao je Mandić, prenosi Portal RTCG.

On je naglasio da je ujedinjenje 1918. godine bilo želja cijelog naroda.

„Unitaristička ideja je imala podršku velike većine naroda tada u Crnoj Gori“, smatra Mandić.

Konferencija u Podgorici (Foto: RTCG)

On je podsjetio da su se Crna Gora i Srbija razdvojile 2006. godine. No, ističe, ni danas ne može da se nađe konsenzus o ključnim pitanjima.

„Nama je bilo važno da oslobodimo ljude u Crnoj Gori i to smo uspjeli 2020. godine. Ali pravim predstavnicima srpskog naroda, voljom međunarodnog faktora, ne dozvoljava se da uđu u Vladu, što je jedinstven primjer na prostorima bivše Jugoslavije. A sve se to dešava iako je srpski narod dominantno zaslužan za demokratske promjene u Crnoj Gori“, naveo je Mandić.

Istakao je da je parlametarnna većina potpisala sporazum kojim se u jednom dijelu precizira da će se dogovor tražiti unutar same te većine. Mandić je izrazio nadu da će se taj sporazum poštovati.

Naglasio je da su ovo izazovna vremena.

„Vidjećemo 12. decembra na sjednici parlamenta možemo li da izaberemo sudije Ustavnog suda, što je važan uslov za sprovođenje fer i slobodnih izbora“, ukazao je Mandić.

Jedan od lidera DF-a je izrazio i nadu da će u Crnoj Gori prevladati mir i dijalog, jer je to, kako je naveo, potrebno Crnoj Gori.

„Mi, kao srpski narod, ostajemo na našim pozicijama i želimo dijalog i dogovor sa svima u Crnoj Gori. Princip koji se mora poštovati jeste da se mora uvažavati volja naroda. Mi Srbi zelimo dijalog i dogovor sa Bošnjacima i Albancima i našim rođacima Crnogorcima, poštujući svakako princip da smo različiti“, naglašava Mandić, prenosi Portal RTCG.

Kako je istakao prof. dr Aleksandar Rastović, Podgorička skupština izaziva veliku pažnju i 104 godine nakon njenog održavanja. On smatra da je u pitanju događaj koji nije bio važan samo za Crnu Goru nego i šire Balkansko poluostrvo.

„To je bio događaj kojim je ostvarena vjekovna težnja srpskog naroda i žitelja sa ovih prostora da dođe do ujedinjenja u državnu zajednicu Južnih Slovena“, ukazao je Rastović.

On je rekao da su velike sile po mnogo čemu imale dvostruke standarde, opisujući detaljno kako su postupale i kakve su odluke donosile u to vrijeme.

Prema ocjeni prof. dr Ivane Krstić Mistridželović, nema sumnje u demokratski karakter Podgoričke skupštine. Ona je istakla i da je nesumnjivo da je njene odluke podržavala velika većina naroda u Crnoj Gori tada, i svaka dilema u tom smislu je otklonjena.

„Što je kasnije potvrđeno i međunarodnim priznanjem“, naglasila je Krstić Mistridželović.

Direktor Srpske kuće Emilo Labudović pročitao je pismo akademika Zorana Lakića, koji nije bio u mogućnosti da prisustvuje konferenciji.

„Čin ujedinjenja bio je izuzetno važan istorijski događaj, to je datum koji jednako pripada cijelom srpskom narodu“, naveo je Lakić u pismu.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije