Connect with us

POLITIKA

MINISTAR PRAVDE

Milović: Crna Gora da kazni odgovorne za napad na Dubrovnik 1991. godine, uticaj Rusije u našoj državi sve manji

Na pitanje kako ocjenjuje odnose između Srbije i Crne Gore i postoji li još uvijek pritisak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kažu da želi destabilizuje Crnu Goru, Milović je kazao da se crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska iz Beograda

Milović, Foto: Gov.me

Ministar pravde Andrej Milović saopštio je da Crna Gora treba da kazni odgovorne za napad na Dubrovnik 1991. godine.

„To je velika, najveća sramota u našoj istoriji, taj pohod na Dubrovnik. Tu je na ispitu časti pala vjekovna slava crnogorskog oružja. Međutim, kao ministar pravde ću biti, kako me poziv i obavezuje, krajnje konkretan pa ću vam sada reći da trebamo kazniti odgovorne ljude koji su u tome učestvovali jer ratni zločin ne zastarijeva. Ja se nadam i vjerujem da ćemo procesuirati te ljude. Neki su u Hagu procesuirani upravo da bismo maknuli kolektivnu krivicu…“, rekao je Milović u intervjuu za hrvatski „Večernji list“.

On je kazao da o tome može govoriti iz dva aspekta, kao čovjek, Crnogorac, i kao ministar pravde Crne Gore.

„Ako me pitate kao čovjeka, kao Crnogorca, ja mislim da je to bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je napravljeno pod utjicajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Tada je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo“, ocijenio je Milović.

Na pitanje kako ocjenjuje odnose između Srbije i Crne Gore i postoji li još uvijek pritisak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kažu da želi destabilizuje Crnu Goru, Milović je kazao da se crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska iz Beograda.

„Moramo voditi računa da smo mi sada dvije države, dvije kuće i da se, jednostavno, crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska kuća uređuje se iz Beograda. To je zdrav pristup, jedini koji stvara uslove za najbolje moguće odnose koje mi sa Srbijom, kao i sa Hrvatskom, uostalom, želimo“, objasnio je ministar pravde.

Na pitanje je li ruski uticaj još uvijek jak i može li destabilizovati Crnu Goru, Milović je rekao da je taj uticaj sve manji i manji.

„Rekao bih da je taj uticaj svakako sve manji i manji. Mislim da su rusko-ukrajinska kriza i ovaj rat koji se vodi dosta narušili ugled Rusije i da su ljudi koji su bili proruski nastrojeni danas u ogromnoj mjeri protiv ruske politike prema Ukrajini“, istakao je Milović.

Upitan kad očekuje da bi Crna Gora mogla postati članica Evropske unije (EU), i boji li se da će Hrvatska blokirati taj put zbog međugraničnog spora, Milović je poručio da vjeruje da će Crna Gora do 2028. ući u EU.

Dodao je da je Hrvatska ranije rekla da neće biti Crnoj Gori ono što je Slovenija bila njoj, kada je Hrvatska vodila pregovore s EU, a Slovenija već bila članica.

„Ako ispunimo sve zadatke, što sam siguran da hoćemo jer znam kako ova vlada radi i što nam je cilj, vjerujem da će Crna Gora ući u EU 2028. godine. Nadam i vjerujem da neće staviti ove, kao što sam rekao, sitne bilateralne probleme ispred tog puta, ispred onoga što je strateški važno i Crnoj Gori i Hrvatskoj, a to je da mi budemo uređena, evropska zemlja i kao takvi dobar susjed i iskren saveznik Hrvatskoj. Hrvatska je ranije rekla da nam neće biti ono što je Slovenija bila njoj, kada ste vi vodili pregovore s EU, a Slovenija već bila članica“, kazao je Milović.

Novinar „Večernjeg lista“: Je li vam danas žao što su neki Crnogorci učestovali u napadu na Dubrovnik?

Milović: O tome vam mogu govoriti iz dva aspekta, kao čovjek, Crnogorac, i kao ministar pravde Crne Gore. Ako me pitate kao čovjeka, kao Crnogorca, ja mislim da je to bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je napravljeno pod utjicajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Tada je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo.

Ali dugo se i pripremao teren za to. Znate, neki ljudi su u udarnom dnevniku govorili da trideset hiljada krvožednih ustaša s noževima čeka da uđe u Boku i pokolje ljude. Možete li zamisliti osjećaj običnih ljudi, koji ni na kakav način nisu to mogli provjeriti? Tada su određeni ljudi stvarali atmosferu da bi opravdali to što su planirali, a to je napad na Dubrovnik. Dubrovnik je dragulj Evrope i Crnogorci se ponose što im je Dubrovnik na granici. Mi redovno putujemo u Dubrovnik i boravimo tamo. Imati Dubrovnik u radijusu od dva sata vožnje ili manje, zavisi o kojem crnogorskom gradu govorimo, to je bogatstvo, a neko se tada dosjetio da to bogatstvo treba bombardovati.

Gledali smo te scene. Hoću vam reći da se ja lično ne sramim, što sam ja, ili neko iz moje generacije, bio kriv s pet godina, ali duboko se stidim poteza tih ljudi.

To je velika, najveća sramota u našoj istoriji, taj pohod na Dubrovnik. Tu je na ispitu časti pala vjekovna slava crnogorskog oružja. Međutim, kao ministar pravde ću biti, kako me poziv i obavezuje, krajnje konkretan pa ću vam sada reći da trebamo kazniti odgovorne ljude koji su u tome učestvovali jer ratni zločin ne zastarijeva. Ja se nadam i vjerujem da ćemo procesuirati te ljude. Neki su u Hagu procesuirani upravo da bismo maknuli kolektivnu krivicu…

Vito Nikolić, veliki crnogorski pjesnik, napisao je jednu od najljepših svojih pjesama “Noć sa Dubrovnikom”, jednu od najljepših crnogorskih pjesama napisao je upravo o tom strašnom i sramotnom pohodu na Dubrovnik.

“A šta tebe čeka, Gospodine Grade, u ovoj noći bratske krvomutnje, dok krvnici mirno svoj posao rade? Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!” govore stihovi. I Crna Gora toga se stidi. Time se mogu ponositi samo budale. Ali pravosudni sistem treba reagovati i kazniti sve te ljude. Da bismo makli kolektivnu krivicu, jer to nisu napravili Crnogorci, Crna Gora, nego je to napravio neki Marko, Janko, Petar… treba tačno znati ko je izdao naredbu, ko je to napravio. I zato je dobro da se kazni i genocid u Srebrenici, i snajperi u Sarajevu, i svi zločini nad srpskim stanovništvom, da se ne kaže Bošnjaci su ubijali Srbe tu i tu, već taj i taj Bošnjak ubio je Srbe. Taj i taj Srbin ubio je Bošnjake. Taj i taj Hrvat ubio je Srbe. Taj Srbin je pucao, ubio Hrvata, da se zna imenom i prezimenom ko je to.

Jer, ako gledate ko smo mi, vi i ja sada pijemo kafu u Zagrebu, mi smo sinoć pjevali zajedno hrvatske pjesme, crnogorske pjesme, to smo mi. Mi smo sinoć uzeli gitaru, nismo uzeli pušku. Onaj ko je uzeo pušku, ko je radio zločine, neka on bude kažnjen, a mi ćemo pjevati uz gitare. Veseliti se, družiti, sarađivati, zarađivati, otvarati biznise, poslovati, graditi… Ja sam čovjek koji je navijao za Gorana Ivaniševića i plakao kad je osvojio Vimbldon. A to je bilo nedugo poslije rata. I svaki uspjeh Janice Kostelić bio je i moj uspjeh jer sam navijao za nju kao što Hrvati navijaju za Novaka Đokovića, kao što navijamo za Edina Džeku. Kako mogu ne navijati za Modrića? Ja sam čovjek koji je skakao od sreće i navijao kad je Hrvatska ušla u finale Svjetskog prvenstva, navijao sam za te momke iz sveg srca, kao i, vjerujte, ogroman broj ljudi u Crnoj Gori.

Novinar „Večernjeg lista“: Vjerujete li da će se nakon toliko godina u Crnoj Gori uspjeti procesuirati oni koji su činili ratne zločine?

Milović: Nedavno sam potpisao Ljubljansko-haašku konvenciju o ratnim zločinima i genocidu, koja je novi mehanizam. Osamdeset država ju je potpisalo i sarađujemo na tom polju. Crna Gora u svojoj legislativi nema zastaru ratnog zločina, što je od ključne važnosti u ovom i sličnim pitanjima. Predložio sam formiranje specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina, a Crna Gora baviće se time intenzivno i svjesno. Uostalom, ja želim u Hrvatsku da dolazim kao hrvatski unuk koji s ponosom predstavlja svoju zemlju Crnu Goru

Novinar „Večernjeg lista“: Ministre, vi govorite o proevropskoj vladi, a vlada ima podršku prosrpskih i proruskih radikala iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji postaju najvažniji politički faktor, čiji je čelnik četnički vojvoda Andrija Mandić i u kojoj su i oni koji javno govore da oni navijaju za Srbiju, za Rusiju i tako dalje?

Milović: Ali taj Andrija Mandić šalje evropske poruke i on konstantno govori da je za Evropsku uniju i sve što radi kao predsjednik parlamenta pokazuje da on jeste za ulazak Crne Gore u EU. On je sada bio u Briselu i, kako kaže naš premijer Milojko Spaić, poslao je poruke mira snažnije nego dalaj-lama. Taj čovjek šalje poruke mira. Zar nije dobro da transformišemo neke drugačije politike u proevropske?

Napadi na premijera Spajića nisu slučajni jer mu je prva adresa Brisel, a zatim Vašington. Međutim, ovakvi i slični napadi i optužbe neće ni obeshrabriti ni spriječiti našu vladu da se potpuno integriramo u EU.

Novinar „Večernjeg lista“: Kako ocjenjujete odnose između Srbije i Crne Gore? Postoji li još uvijek pritisak Aleksandra Vučića za kojeg kažu da želi destabilizovati Crnu Goru?

Milović: Crna Gora ima bratski odnos sa Srbijom. Ima ona šala kod nas kako ćemo nešto podijeliti “bratski ili pola-pola”, a ako dijelimo bratski, to nikad nije pola-pola. Jer uvijek stariji ili mlađi brat dobije nešto više. Tako je i u ovom odnosu između Srbije i Crne Gore. Nesporno je da smo mi izuzetno bliski, genetski i na svaki drugi način, praktično jedan te isti narod, tu nema dileme. Nas su Srbija i Beograd prihvatali na najbolji mogući način, tamo su se školovale, liječile i radile brojne naše generacije, mi to niti možemo niti hoćemo zaboraviti.

Ali moramo voditi računa da smo mi sada dvije države, dvije kuće i da se, jednostavno, crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska kuća uređuje se iz Beograda. To je zdrav pristup, jedini koji stvara uslove za najbolje moguće odnose koje mi sa Srbijom, kao i sa Hrvatskom, uostalom, želimo.

Uvijek će postojati želja da onaj koji je “veći i stariji brat” dobije malo više od mlađeg brata, to je normalno.

Tu nema ničeg tragičnog, ali ne bih ja rekao da je to sad netko strašno miješanje. To i nije karakteristično samo za Balkan, to je karakteristično za cijelu Evropu i svijet. To je politika. Onaj ko je veći i jači, moćniji, on želi malo veći uticaj. Bitno je da taj uticaj ne narušava naše prijateljstvo i crnogorski interes. Što se naše vlade tiče, ona apsolutno štiti crnogorske interese, a to su, uostalom, i interesi EU i NATO-a, naših međunarodnih partnera. Mi znamo što su naši prioriteti i gdje želimo biti.

Novinar „Večernjeg lista“: Moram vas pitati je li ruski uticaj još uvijek jak u Crnoj Gori? Može li taj uticaj destabilizovati Crnu Goru?

Milović: Rekao bih da je taj uticaj svakako sve manji i manji. Mislim da su rusko-ukrajinska kriza i ovaj rat koji se vodi dosta narušili ugled Rusije i da su ljudi koji su bili proruski nastrojeni danas u ogromnoj mjeri protiv ruske politike prema Ukrajini.

Svako ko je zdravorazumski čovjek tako razmišlja. Znate, može neko biti u pravu u politici, ali kad vidite mrtvu djecu, tada se gubi priča ko je u pravu.

Kad vidite razneseno dijete, raznesenu ženu, ubijenu trudnicu, ubijenog starog čovjeka, tada moj i vaš politički sukob gubi smisao jer neko gine. Mi znamo, mi smo prošli to devedesetih. Što znači Sarajlijama ko je u pravu kada snajper pogodi dijete? Što meni znače nekakvi postoci kad ja, dok sam živ, pamtiću scenu kako snajper pogađa dijete?! Ja te scene ne mogu zaboraviti, ja sam otac, imam dijete. Kako ćete vi objasniti Srbinu da je 49 posto teritorija uspjeh, a on nema sina kojeg oplakuje, ili ćerku?!

Za one majke kojima su djeca pobijena, njima 49 ili 51 posto teritorija ne znači ništa. Ona nema dijete. Za svakog pametnog čovjeka rat je poraz. Ne postoji pobjeda u ratu. Toj majci i tom ocu izgubljen je rat jer izgubio dijete. Pogledajte na što sliči Sarajevo, na što sliče drugi gradovi. Ubijeno je tu, da ne bude da držimo jednu stranu, ubijena su i pravoslavna djeca, muslimanska djeca, katolička djeca, ubijeni su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. To je tragedija koja je nas je zadesila, a to sada prolazi i Ukrajina. Pogledajte što se radi na Bliskom istoku.

Što sad? Što znači nekome sad pobjeda na Bliskom istoku kad su tu mrtva djeca? Izrael je pobijedio Palestinu, Palestina Izrael, a mrtva djeca na sve strane. Nema tu pobjednika. To su rane koje se nikad neće zacijeliti. Ono što se događalo u Sarajevu, Srebrenici i drugim mjestima i u mjestima gdje su ljudi stradali, bio to srpski, hrvatski, bošnjački narod… to su mjesta koja nemaju pobjednika.

Novinar „Večernjeg lista“: Kada očekujete da bi Crna Gora mogla postati članica EU, bojite li se da će Hrvatska blokirati vaš put prema EU zbog međugraničnog spora?

Milović: Ako ispunimo sve zadatke, što sam siguran da hoćemo jer znam kako ova vlada radi i što nam je cilj, vjerujem da će Crna Gora ući u EU 2028. godine.

Svi smo tome maksimalno predani i uopšte ne razmišljamo o planu B. Ne zanima nas bilo kakav drugi scenario. A što se tiče Hrvatske, ona je naš iskren partner.

Nadam i vjerujem da neće staviti ove, kao što sam rekao, sitne bilateralne probleme ispred tog puta, ispred onoga što je strateški važno i Crnoj Gori i Hrvatskoj, a to je da mi budemo uređena, evropska zemlja i kao takvi dobar susjed i iskren saveznik Hrvatskoj. Hrvatska je ranije rekla da nam neće biti ono što je Slovenija bila njoj, kada ste vi vodili pregovore s EU, a Slovenija već bila članica.

Nadam se da će to ispoštovati, a da ćemo preko određenih komisija i u najboljem duhu saradnje i savezništva riješiti probleme. Jer, ponavljam, ovdje je riječ o strateškim pitanjima, i nikom, ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj, nije u interesu da stvari idu drugačijim tokom.

Nama je potrebna saveznička ruka Hrvatske, hrvatska su nam evropska iskustva dragocjena, hrvatsko znanje, a Hrvatska nam je do sada pomoć davala iskreno, prijateljski i nesebično. Čvrsto vjerujem da će tako i nastaviti jer Hrvatsku vodi zrela politika.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić: Crna Gora će ostvariti istorijski cilj i postati članica EU

„Idemo krupnim koracima“, poručio je Bečić

Crna Gora ide krupnim koracima ka ostvarenju istorijskog cilja da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, kazao je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, tokom sastanka sa delegacijom Komiteta za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine NATO-a, koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

„Sadržajan susret sa brojnom delegacijom i parlamentarcima iz Francuske Njemačke, Italije, Španije, Velike Britanije, Finske i Hrvatske bio je još jedna prilika da se pošalje poruka zajedništva i solidarnosti“, saopštio je kabinet potpredsjednika Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove.

Bečić je rekao da Crna Gora jeste najmanja, ali i veoma kredibilna članica Sjeveroatlantskog saveza.

„Crna Gora daje doprinos regionalnoj saradnji i stabilnosti. Zato svjedočimo kontinuiranom rastu podrške građana evropskom i evroatlantskom putu zemlje. Beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanje institucija, demokratsko sazrijevanje i snaženje sloboda, smirivanje tenzija, unapređenje ekonomskog položaja građana jesu konačno ključne teme u našem društvu koje pobjeđuje teme prošlosti, podjela i nasljeđa 90-ih. Drago mi je da na svakom koraku afirmišemo te politike i vrijednosti, jer pobjeda tih politika na unutrašnjem planu, uz posvećenost spoljnopolitičkim prioritetima, jesu garancija pravno sigurne, ekonomski osnažene, pomirene i bezbjedne Crne Gore,” kazao je Bečić.

Zamjenik predsjedavajućeg Fernando Gutieres je, između ostalog, naglasio da “naš cilj mora biti očuvanje zajedništva u ovim teškim vremenima“. „Svi u našem savezu dijelimo i štitimo iste vrijednosti’’, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić hvali PES: Imaju veliko političko znanje

„Rekonstrukcija Vlade da bude u junu. Ima prostora za Bošnjačku stranku“, poručuje Mandić

Crna Gora sada živi normalni demokratski život, vratili smo se na osnovne postulate demokratije, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić gostujući u emisiji „Argumenti“. Naglasio je da rekonstrukcija Vlade treba da se desi u junu, te da u njoj ima prostora za Bošnjačku stranku.

„U tri godine smo imali velika dostignuća, postavljeno je sve na svoje mjesto i treba vremena da sve profunkcioniše kako treba“, istakao je Mandić.

Za pet mjeseci parlament je, kaže, uradio mnogo, teško da je mogao više.

Naglasio je da je zadovoljan funkcionisanjem parlamenta i parlamentarne većine.

„Zadovoljan sam funkcionisanjem parlamentarne većine ali moja odgovornost nije samo da brinem o parlamentranoj većini, moram da brinem i o opoziciji“, kazao je Mandić.

Vlada je, kako je istakao, bez potrebe pokazala neke slabosti, čak i ako je postojala saglasnost oko kadrovskih rješenja to se moglo riješiti u dijalogu.

Komentarišući turbulencije u Vladi kada se birao v.d. direktora Uprave policije, Mandić je kazao da je Vlada bez potrebe pokazala slabost u određenim trenucima.

„Desio se incident vezano za izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije, ali vjerujem da će vremenom kroz snaženje, Vlada odgovoriti najvažnijim zadacima“, istakao je Mandić.

„Teško da može doći do prijevremenih parlamentarnih izbora“

On je naglasio da smatra da teško može doći do prijevremenih parlamentarnih izbora.

„Teško može doći do prijevremenih parlamentarnih izbora jer parlamentarnih izbora nema dok neka vlada ima 41 poslanika u Skupštini Crne Gore“, istakao je Mandić.

„Ne vidim da će samo na osnovu priče doći do parlamentarnih izbora“, naglasio je Mandić.

Upitan šta se desilo za godinu dana da se okrene situacija između njega i poslanika GP URA Dritana Abazovića, Mandić je kazao da se nije ništa desilo.

„Poštujem Abazovića koliko i on poštuje mene, ništa se nije lično promijenilo. Sada kada je opozicioni poslanik, normalno je da želi da se što prije obori ova Vlada“, kazao je Mandić.

„Zaoštravaju se odnosi između GP URA i vlasti“

Istakao je da primjećuje da se kroz djelovanje u parlamentu zaoštravaju odnosi između URE i vlasti.

„Mislim da to nije dobar put“, dodao je Mandić.

Mandić je istakao da smatra da nije najbolje rješenje da rekonstrukcija Vlade bude u dvije faze.

„Tako bi bilo da je Vlada čitavi mandat provela u rekonstrukcijama“, poručuje Mandić.

Naglasio je da rekonstrukcija Vlade treba da se desi u junu.

„Treba da premijer ispita dosadašnji tim koji je igrao u ovoj utakmici, a nakon toga da ispoštujemo koalicioni sporazum i da na jesen imamo rezultate kojima ćemo se ponositi“, poručuje Mandić.

„Ne vidim zašto bi smetalo nekom da imamo vladu koja je sastavljena od velikog broja činilaca. Zalažem se da u njoj budu oni koji su bili nosioci slobode 30. avgusta 2020. godie, oni treba da budu pozvani, svakako da prostora ima i za Bošnjačku stranku“, kazao je Mandić.

Mandić je naglasio da treba da se uzdržavamo od tema koje nas dijele.

Istakao je da je Pokret Evropa sad ovladao velikim političkim znanjem za četiri godine.

Problem sa Šavnikom trebalo riješiti nakon isteka mandata Skupštine

Mandić je naglasio da je problem sa Šavnikom trebalo davno riješiti, nakon isteka mandata Skupštine.

„Na dva biračka mjesta upisan je najveći broj lažnih glasača. Za sve postoji zakon i to je trebala da riješi prethodna vlada“, istakao je Mandić.

Poručio je da postoje dva rješenja za Šavnik.

„Uvođenje prinudne uprave i organizacija izbora ali prethodno čiščenje biračkog spiska, to je rješenje za Šavnik. Drugo rješenje je da se u parlamentu napravi dogovor oko posebnog zakona kojim bi se uredila ta materija“, kazao je Mandić.

Upitan kako komentariše imenovanja koja su izazvala reakcije u javnosti, između ostalih imenovanje Predraga Drecuna u Investiciono razvojnom fondu, Mandić je kazao da su za to odgovorne partije koje kandiduju svoje predstavnike.

„Mislim da će partije koje su kandidovale svoje predstavnike snositi odgovornost na izborima, oni polažu račune samo svojim glasačima“, poručio je Mandić.

Istakao je da će se vidjeti na izborima hoće li biti nagrađeni ili kažnjeni.

„To je odgovornost Vlade, kao i partije koja ga je kandidovala“, dodaje Mandić

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije