Connect with us

DRUŠTVO

SAOPŠTENO IZ MPNKS:

Ministarka Bratić Svetog Savu vraća u kotorsku Gimnaziju

Ministarstvo prosvjete poništilo nezakonitu odluku inspekcije

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čijem je čelu Vesna Bratić, saopšteno je da su poništili rješenje Prosvjetne inspekcije da se iz Gimnazije u Kotoru ukloni slika Svetog Save, koja se nalazi u kabinetu za crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski jezik, prenosi Dan.

Prosvjetna inspekcija je 16. oktobra naložila vršiocu dužnosti direktora kotorske Gimnazije Slavici Stupić da u roku od sedam dana ukloni tu sliku iz kabineta za maternji jezik.

Prema rješenju od 14. oktobra, direktorki škole je naloženo i da u zakonskom roku pisanim putem obavijesti prosvjetnu inspektorku o tome da li je naređena mjera izvršena.

„Poništava se rješenje Prosvjetne inspekcije. Po ocjeni drugostepenog organa, na šta žalilac osnovano ukazuje, prvostepeni organ je povrijedio pravila postupka iz čl. 22 st. 6 Zakona o upravnom postupku, iz razloga što u dispozitivu rješenja, a posebno u u njegovom obrazloženju, nije precizno ukazao i definisao na koji način slika. tj. kopija lika Rastka Nemanjića, koja se, po navodima u žalbi, pored uramljenih slika književnika i prosvjetitelja nalazi u učionici za CSBH jezik i književnost, predstavlja čin religijskog djelovanja i povredu prava na obrazovanje. Po navodima v.d. direktorice, to predstavlja sastavni dio edukativnog materijala za izvođenje nastave. Stoga nije jasno obrazloženje iz rješenja da li je pitanju slika, ili je pak ikona“, piše u odluci ministarstva.

U poništenom rješenju se navodi da je članom 5 Zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano da su obrazovanje i vaspitanje u javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog svjetovnog karaktera.

„Stavom 2 istog člana propisano je da tim ustanovama nije dozvoljeno religijsko djelovanje. Članom 83 propisano je da se direktor javne ustanove može razriješiti ako dozvoli političko organizovanje i djelovanje ili religijsko djelovanje u ustanovi javnog obrazovanja“, piše u zapisniku.

Stupić je nedavno kazala da je iznenađena rješenjem i naredbom Prosvjetne inspekcije i poručila da se njen stav nije promijenio i da, kao što je i ranije rekla, sliku Svetog Save neće pomjeriti ni za milimetar, već će uložiti žalbu nadležnom ministarstvu. Ona je istakla da rezultat ispitnog postupka ne odslikava realno stanje i da član 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju nije povrijeđen.

„Ne radi se o religijskom djelovanju, već o uramljenom posteru, tj. kopiji prikaza lika Rastka Nemanjića, odnosno monaški Save Nemanjića, koji se pored mnogih drugih uramljenih slika književnika i prosvjetitelja nalazi u učionicama za CSBH jezik i književnost, potpuno u kontekstu kao sastavni dio edukativnog materijala vezanog za izvođenje javno važećeg obaveznog i izbornog dijela obrazovnog programa za taj predmet“, saopštila je Stupić.

Proučavaju ga kao dio srednjovjekovne književnosti

Direktorica kotorske Gimnazije Slavica Stupić, Foto: Privatna arhiva

Stupić je objasnila da se na časovima maternjeg jezika u prvom razredu gimnazije, kao i na svim smjerovima srednjoškolskog obrazovanja, obrađuje žitija kao glavna književna vrsta u okviru srednjovjekovne književnosti, a kao dio izbornog programa čita se odlomak iz „Žitija Sv. Simeona“ koje je napisao Sava Nemanjić.

„Sava Nemanjić se osim toga mora pomenuti i u dijelu priče o istoriji književnog jezika, bez koje se ne može doći do prosvjetiteljstva, do Dositeja Obradovića i Vuka Karadzića. Ako je slika prvog prosvjetitelja na ovim prostorima i osnivača brojnih škola, po kome su škole i slavile svoju slavu, religijsko djelovanje, da li direktorice koje u školu dolaze u hidzabu, odjeći koju im vjera propisuje, religijski djeluju ili je to nešto drugo? Nemam ništa protiv vjerskih sloboda, naprotiv, ali u tom kontekstu, moliću, dalje ruke od Svetog Save“, poručila je ranije Stupić.

Prosvjetna inspekcija nedavno je po prijavi roditelja kontrolisala kotorsku Gimnaziju i zatražila od uprave škole da u roku od tri dana ukloni sliku Svetog Save iz kabineta, pozivajući se na član 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim je precizirano da je obrazovanje i vaspitanje svjetovnog karaktera.

DRUŠTVO

Vjerio se Aleksa Bečić

Bečić je u ranijim televizijskim gostovanjima pričao o svojoj dugogodišnjoj djevojci, navodeći da se poznaju još od djetinjstva

Foto: Instagram screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić vjerio je danas svoju izabranicu.

Bečić je fotografije sa svojom životnom saputnicom objavio na Instagramu.

Na fotografijama se može vidjeti i prsten.

„Potraga za životnom saputnicom je završena. Ovo je samo jedan od mnogo lijepih trenutaka koji nas čekaju u zajedničkom životu“, napisao je Bečić.

U komentarima na Bečićevom zvaničnom Instagram profilu mnogi su im čestitali i poželjeli lijepe trenutke u budućem zajedničkom životu.

Bečić je u ranijim televizijskim gostovanjima pričao o svojoj dugogodišnjoj djevojci, navodeći da se poznaju još od djetinjstva.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bolnica u Nikšiću: Dječaku dali lijek sa alkoholom, umjesto sa destilovanom vodom

Navodi se da je lijek rastvoren sa alkoholom od 70 procenata. Dječakova majka je ispričala da je po mirisu shvatila da nešto nije u redu i da je zaključila da je u pitanju alkohol. Najbitnije je da je dijete nakon tog propusta dobro i da nema nikakvih posledica, kaže direktorica Dušanka Perović

OB Nikšić, Foto: Svetlana Mandić

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Opšta bolnica u Nikšiću pokrenula je disciplinski postupak protiv medicinskog osoblja koje je 20. septembra u večernjim časovima osmogodišnjem dječaku dalo pogrešnu terapiju, odnosno rastvorilo lijek za želudac sa alkoholom umjesto sa destilovanom vodom.

Prema saznanjima „Dana“, pacijentu je dat lijek rastvoren sa alkoholom od 70 procenata.

Direktorica Opšte bolnice Nikšić Dušanka Perović kazala je za „Dan“ da je su pokrenuli postupak i uzeli izjave od medicinske sestre koja je dječaku dala pogrešnu terapiju, dežurnog ljekara i ostalog osoblja.

Ona objašnjava da se radi o pacijentu sa posebnim potrebama koji je trebalo da dobije rastvorenu terapiju „famotidina“ za želudac koju jedino na taj način može popiti. Perović navodi da nije riječ o antibiotiku.

„Slučaj je prijavio dežurni ljekar. Prema navodima zaposlenih, obaveza medicinske sestre koja je preuzela smjenu u sedam časova uveče, bila je da pacijentu rastvori lijek. Na čaši je pisalo da je destilovana voda, kako i treba da bude, ali se ispostavilo da je nako stavio alkohol. Ona je rastvorila lijek sa tim alkoholom i dala pacijentu, ali su odmah utvrdili o čemu se radi. Dječakova majka je ispričala da je po mirisu shvatila da nešto nije u redu i da je zaključila da je alkohol. Najbitnije je da je dijete nakon tog propusta dobro i da nema nikakvih posledica.

Mi ćemo sa pravnom službom preuzeti određene korake i u disciplinskom postupkui utvrditi ko je odgovoran za propust. Medicinska sestra koja je u 19 časova preuzela smjenu uzela je tečnost iz čaše, u kojoj je inače destilovana voda, i moguće da nije ni znala šta je u njoj. Utvrdićemo kako je došlo do propusta i ko je umjesto destilovane vode stavio alkohol. Ne znamo da li je to urađeno namjerno, ali će se sve ispitati. Majka dječaka je dolazila i molila da ne pokrećemo postupak protiv medicinske sestre koja stalno brine od njenom sinu. Ipak mi ćemo morati do kraja sprovestu kontrolu i izreći adekvatnu sankciju po zakonu“, kaže Perović.

Ona objašnjava da se ne zna da li je neko namjerno stavio alkohol u čašu i da li je za to odgovorna sestra koja je odradila dnevnu smjenu, ali se radi o ozbiljnom propustu.

„Ovo nije nimalo lako, mi ćemo dati sve od sebe da utvrdimo sve činjenice koje su dovele do ovoga. Dječak koji je dobio terapiju je sa posebnim potrebama i redovno je od rođenja u bolnici“, kaže Perović.

Ovo nije jedini propust u nikšćkoj bolnici ove godine, pošto su 24 marta dvije medicinske sestre pacijentu koji je bio smješten na Internom odjeljenju greškom dale krv pogrešne krvne grupe. Pacijent je tom prilikom doživeo anafilaktički šok, pa je hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja. Zbog tog propusta Komisija je donijela odluku da se jedna medicinska sestra suspenduje i da se protiv nje pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti, a drugoj, koja je bila angažovana po ugovoru o volonterskom radu, uruči opomena uz preporuku da joj se volonterski ugovor, koji je istekao 2.4.2022. godine, ne produžava.

Podnijete krivične prijave u julu

Uprava policije je u julu podnijela krivične prijave protiv dvije medicinske sestre u Opšoj bolnici zbog sumnje da su izvšile krivično djelo nesavjesno liječenje.

„Nikšićka policija je 24. marta 2022. godine došla do saznanja da je jednom pacijentu koji je bio smješten na Internom odjeljenju Opšte bolnice u Nikšiću, medicinsko osoblje greškom dalo krv neodgovarajuće krvne grupe. Pacijent je tom prilikom doživio anafilaktički šok, nakon čega je hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja. Došli smo do saznanja da su 21. marta L.K. (62) jedan ili više medicinskih radnika priključili krv neodgovarajuće krvne grupe i o događaju je obaviješten tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo nesavjesno pružanje ljekarske pomoći“, navode iz policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Knežević: Radoje Žugić je privatni guverner porodice Đukanović

„Žugić se grčevito bori da ostane u fotelji guvernera Centralne banke Crne Gore i u trećem mandatu, bez obzira na ograničenje od dva mandata prema Zakonu o CBCG. Ironija je da sebe samog preporučuje, pošto ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera. Hvaleći sebe, Žugić je ne trepnuvši izjavio, da nije umješan niti odgovoran za bilo koje afere koje mu se stavljaju na teret!?“

Knežević, Foto: Tanjug/D. KUJUNDŽIĆ

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednik Atlas grupe dr Duško Knežević oglasio se povodom budućeg izbora guvernera Centralne banke Crne Gore.

„Radoje Žugić se grčevito bori da ostane u fotelji guvernera Centralne banke Crne Gore i u trećem mandatu, bez obzira na ograničenje od dva mandata prema Zakonu o CBCG. Ironija je da sebe samog preporučuje, pošto ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera. Hvaleći sebe, Žugić je ne trepnuvši izjavio, da nije umješan niti odgovoran za bilo koje afere koje mu se stavljaju na teret!?“, kazao je Knežević.

Samo u slučaju stečaja Atlas banke i IBM banke Žugić je više puta prekršio zakon i izvršio krivična djela za koja tek treba da mu se sudi, kazao je Knežević i dodao da je stečaj u Atlas banci uveden uprkos činjenici što je u zapisniku o kontroli Atlas banke iz novembra 2018. godine konstatovano da je Banka poštovala izrečene mjere od strane CBCG.

Izvještajem o kontroli Atlas banke konstatovano je sljedeće:

„Banka je kontinuirano pod mjerama Centralne banke i njeno poslovanje se prati na dnevnom nivou od dana 06.11.2015. godine. Rješenjem donijetim dana 08.03.2017. godine „P“ 03-75-3/2017, od Banke se zahtijevalo otklanjanje nepravilnosti u poslovanju. Kontrolom je utvrđeno da je Banka postupila po mjerama Centralne banke… Banka je izvršila traženi iznos za dokapitalizaciju od 10 miliona eura“.

„I pored činjenice i nalaza kontrole, CBCG donijela je rješenje o uvođenju stečaja u Atlas banci, suprotno zakonu. Kao dodatni argument koji je CBCG iskoristila kao razlog za uvođenje stečaja jeste blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura. Ovakva odluka donijeta je na paušalno izvedenim zaključcima CBCG a prije pravosnažne presude koji se vodi protiv rješenja tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija“, kazao je Knežević.

Predsjednik Atlas grupe naglašava da je u postupku koji je vođen pred Upravnim sudom Crne Gore, početkom novembra 2021. godine donijeta prva presuda u korist e-commerce klijenata Atlas banke, kojim se obaraju rješenja Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, po kojima je obračunat porez na dobit e-commerce klijentima Atlas banke.

„Ovim se Upravni sud Crne Gore jasno odredio prema postupanju Uprave prihoda i carina i Ministarstva finansija prema svim klijentima koji su koristili e-commerce uslugu Atlas banke, a kojima je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo sredstva u iznosu od 64 miliona eura kod ove banke sa argumentom da se radi o utaji poreza. Ovakva presuda upućuje na to da su osnovani navodi akcionara Atlas banke da je blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura u 2018. godini izvršena bez zakonskog osnova i sa namjerom da se Banci nanese šteta, što je u konačnom dovelo do stečaja u Atlas banci“, podvlači on.

Knežević navodi da činjenica da je sud poništio rješenje tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija govori u prilog tome da CBCG nije imala osnov da predmetno rješenje uzme kao mjerodavno, kao i to da nije imala osnov da zahtjeva da Banka iznos od skoro 64 miliona isključi iz obračuna likvidne aktive na osnovu zahtjeva SDT.

„Pored sveobuhvatne kontrole, CBCG sprovodila je i ciljnu kontrolu platnog prometa koja je obuhvatila i obavljanje platnog prometa e-commerce klijenata. Zapisnikom o kontroli nijesu konstatovane nepravilnosti kao ni bilo koju sumnja u poslovanju na osnovu koje bi se moglo zaključiti da se radi o povredi zakona u smislu prekršaja, a posebno krivičnog djela, što je kasnije tvrdilo SDT. Do danas nije podignuta optužnica u predmetu e-commerce-a, niti je bilo koje lice od 400 pravnih i fizičkih lica koja su bila obuhvaćena istragom, ni prvostepeno ni pravosnažno osuđena. Sve ovo govori u prilog da je CBCG postupala protivzakonito i na osnovu nepotpunih i proizvoljnih zaključaka i nalaza prema volji pojedinaca u vrhu tadašnje vlasti. Za razliku od Atlas banke koja je svoju e-commerce uslugu obavljala u potpunosti usklađeno sa pravilima kartičnih asocijacija Visa i Master Card, međunarodnim propisima, pozitivnim propisima države Crne Gore, druge banke koje su kopirale model e-commerce-a bile su u poziciji da prihvataju samo klijente koji posluju u industrijama koje Atlas banka nije prihvatala kao regularne i koje nijesu bile usklađene sa politikama koje propisuju kartične ascocijacije. Neke od tih banaka i danas obavljaju djelatnosti po istom modelu koji je tada preuzet od Atlas banke, ali za te banke e-commerce usluga bila je regularna a ista usluga koju je pružala Atlas banka – nije prema mišljenju Žugića i tadašnjeg GSDT-a. Uloga Žugića u spašavanju Prve banke 2008. godine vjerovatno je bila presudna i za njegovu današnju poziciju, kao i za sve druge funkcije koje je obavljao u međuvremenu. Za Žugića ni danas vjerovatno nije nemoralno to što je novcem građana u iznosu od 44 miliona eura finansirao opstanak Prve banke. U odnosu na Atlas banku on svoje postupanje vjerovatno ne bi nazvao nemoralnim i svoj pristup prema Prvoj banci ne bi smatrao selektivnim. Očigledno je da su u slučaju Žugića moralni principi nestali i da postoji samo jedan cilj – bezuslovno služenje porodici Đukanović“, podvlači Knežević.

Kao dokaz kriminalnog djelovanja tima sektora za kontrolu Centralne banke koji je vodio postupke kontrole, stoji činjenica da je Tanja Terić koja je bila vođa tima za kontrolu u Atlas banci, u toku postupka kontrole zloupotrijebila službeni položaj zbog čega se protiv nje vodi krivični postupak, kazao je Knežević i dodao da u tom periodu, po instrukcijama Žugića, privremena uprava Centralne banke u Atlas banci je izvršila nezakonitu isplatu 21,8 miliona evra povlašćenim klijentima, među kojima je bio značajan broj VIP klijenata dobro kotiranih i povezanih sa DPS-om, a koji podaci i dan danas nijesu poznati građanima i oštećenim klijentima iz čijih depozita su ta sredstva protivzakonito isplaćena.

Tanja Terić je, kako Knežević kaže, za sada jedina osumnjičena u ovom predmetu a da su aposleni u Atlas banci koji su nakon uvođenja privremene uprave izvršavali naloge privremene upravnice Tanje Terić jedini su koji imaju informacije o depozitima koji su protivzakonito isplaćivani, budući da su izvještaji CBCG o privremenoj upravi u Atlas banci proglašeni tajnim i kao takvi nedostupni javnosti.

„Neistine koje Žugić iznosi na tako drzak način naočigled činjenica koje su široj javnosti poznate godinama i o kojima mediji duže vremena izvještavaju, vrijeđa inteligenciju i laičke javnosti, a stručnoj javnosti i iskusnijim poznavaocima prilika u Crnoj Gori govori o tome da se iza očajničkog držanja za fotelju krije krupni rizik od razotkrivanja osjetljivih informacija i to se ovakvim beskrupuloznim lažima pokušava kamuflirati. Nije trula samo fotelja dr Radoja Žugića. Truo je i Savjet CBCG koji je vrhovno tijelo monetarne vlasti. U Savjetu CBCG, tik uz Žugića, sjedi Ruždija Tuzović, bivši član Odbora direktora Plantaža, kojem je iz ovog državnog preduzeća isplaćeno 193 hiljade eura za vrijeme njegovog mandata, a koji je podrškom bivšem rukovodstvu davao podršku i zahvaljujući kojem se danas Plantaže nalaze na izdisaju. Uloga Žugića bila je da bude privatni guverner porodice Đukanović, da vjerno služi njihovim interesima i da izvršava naloge za koje je dobio sve funkcije i bogatstvo koje je u toku svoje karijere stekao, i tu svoju najvažniju funkciju je dosledno izvršavao“, zaključio je Knežević.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije