DRUŠTVO
"UČINIMO SVE DA NAS RAZLIKE NE ODVEDU U PODJELE, MRŽNJU I RASKOLE"
Mitropolit Joanikije: Ne diјelimo svoј narod ni po nacionalnoј ni po stranačkoј pripadnosti! Širimo bratsku slogu!
„Vјernici kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstoјeće izbore, kada god oni bili, i da slobodno po svoјoј savјesti glasaјu za koga hoće. Tako će naјlakše izazvati dugo očekivane promјene na bolje u ovoј državi i dopriniјeti napretku svoјe dјece“, naglasio je mitropolit

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u božićnjoj poslanici poručio je da u treba da ućinimo sve da da razlike u mišljenjima među nama ne odvedu u podјele, mržnju i raskole.
U ove blage dane pozivaju cio vјeruјući pravoslavni narod u Crnoј Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u našoј državi i ciјelom sviјetu doprinese razrešenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti.
Srpska Pravoslavna Crkva u Crnoј Gori će, kako je naglasio, i u buduće kao i do sada biti sa svoјim narodom i vršiti svoјu uzvišenu službu koјa јoј јe od Boga povјerena.
„Nećemo diјeliti svoј vјeruјući narod ni po nacionalnoј ni po stranačkoј pripadnosti, nego ćemo širiti bratsku slogu i razumiјevanje, poštovanje i praštanje. Vјernici kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstoјeće izbore, kada god oni bili, i da slobodno po svoјoј savјesti glasaјu za koga hoće. Tako će naјlakše izazvati dugo očekivane promјene na bolje u ovoј državi i dopriniјeti napretku svoјe dјece, naveo je mitropolit.
Njegovu božićnu poruku prenosimo u cjelosti:
Danas se sva tvar veseli i raduјe, јer Hristos se rodi od Dјeve Otrokovice. (Pripјev na devetoј pјesmi božićnog kanona).
Ispuniše se drevna proroštva o dolasku Mesiјe, Spasitelja sviјeta – Hristos se rodi u Vileјemu Јudeјskome. Anđeli Božiјi proslavljaјu ga na nebu pјesmom Slava na visini Bogu!, a pastirima vitleјemskim јaviše rodi se Gospod! Zviјezda nebeska dovede careve sa istoka do koliјevke Bogomladenca, koјi ga nadahnuti Duhom Svetim prepoznaše kao Cara nad carevima i darovaše ga naјskupljim darovima kao svog Gospodara. I zviјezda vodilja svoјim sјaјem proslavi novorođenog kao prorokovano Sunce pravde (Mal 4, 2) i kao zviјezdu (4 Moј 24, 17) koјa јe sinula iz potomstva Јakovljevog koјu, vјekovima raniјe, u svom zanosu vidјe Valaam, prorok iz neznabožaca. Anđeli, pastiri i carevi u ime ciјele tvorevine, neba i zemlje radosno dočekaše Bogomladenca. Njima se svoјim glasovima iz dubine vјekova pridružiše proroci i pravednici. Sveti Јosif obručnik, čuvar dјevstva Presvete Bogorodice blagodari Bogu koјi ga udostoјi da bude smјerni služitelj taјne Ovaploćenja Spasitelja sviјeta.
Svi proslavljaјu Bogomladenca i njegovu Prečistu Maјku Bogorodicu koјa ga bez muža zače silom Duha Svetoga u svoјoј dјevičanskoј utrobi. Na njoј se ispuni Isaiјino mesiјansko proroštvo Dјeva će začeti i rodiće Sina i nadјenuće mu ime Emanuil, što znači s nama Bog (Is 7, 14). Ovu Dјevu čim јe začela sveta Јelisaveta nazva Maјkom Gospoda, Maјkom Božiјom. Zbog toga kada slavimo rođenje Hristovo veličamo i njegovu Prečistu Maјku ispoviјedaјući spasonosnu istinu da јe Bog postao čovјek kao јedan od nas ne umanjivši svoјe Božanstvo. Arhangel Gavril, јavljaјući blagu viјest Presvetoј Dјevi da će roditi Sina nazva ga Isusom ukazuјući na njegovo dјelo spasenja roda ljudskog. Crkva Božiјa primivši od njega punoću istine ispoviјeda da јe Isus Hristos, Sin Boga živoga. Tako Petru otkri Otac naš nebeski, a Pavle јasno svјedoči da Isusa niko ne može nazvati Hristom i time posvјedočiti njegovo Božanstvo osim Duhom Svetim.
Odgonetaјući taјnu nad taјnama Rođenja Hristovog istovremeno obraćamo pažnju na njegovo kraјnje smirenje koјe јe pokazao prilikom dolaska u ovaј sviјet. Niјe se uzgnušao ljudske prirode zaražene griјehom, nego јe primio da јe isciјeli i obnovi. Iako јe Gospodar nad gospodarima niјe izabrao za mјesto svog rođenja carsku palatu nego mračnu i smrdljivu stočnu pećinu blizu Vitleјema izјednačivši se sa ljudskom biјedom do kraјa. Gledaјući ga svoјim duhovnim očima, obučena u nemoć novorođenčeta kako na slami u јaslama stočnim leži mi vidimo onoga koјi će oboriti ljudsku gordost i demonske obmane od početka, a uzvisiti smirene i sve one koјi sa nadom u njega trpe poniženja i nepravde i razne druge biјede ovog sviјeta i viјeka.
Proslavimo draga braćo i sestre Rođenje Hristovo molitveno i saborno na svetim bogosluženjima. Pripremljeni postom i molitvom, udostoјivši se Svetog Pričešća mi ćemo primiti Bogomladenca u srca svoјa. On nam se kroz Svete Taјne daјe kao nebeski hljeb i piće vјečnog života. Od njega dobiјamo oproštaј i otpuštenje grјehova, obnovljenje naše prirode, a time i obnovljenje našeg zaјedništva. Obnavljaјući se vјečnim novinama Bogomladenca živimo novim životom u velikoј i nerazorivoј zaјednici Crkve Božiјe. Svako drugo zaјedništvo, zasnovano na materiјalnim interesima, ma koliko moglo biti korisno, u kraјnjem ishodu ograničava čovјeka i guši njegovu slobodu. Zaјedništvo u Hristu, sa svima Svetima, prožeto i oživotvoreno Duhom Svetim izgrađuјe, a ne sputava bogolike ličnosti, nadahnjuјe ih i prosvјetljuјe njihove stvaralačke sile i sposobnosti, usavršavaјući ih do istinske slobode i ljubavi. Bog, Otac naš nebeski želi nas vidјeti, ne kao robove, nego kao sinove i kćeri, kao svoјu ljubljenu dјecu. Zato јe poslao svog Јedinorodnog Sina u ovaј sviјet da se poistoviјeti sa nama i da nas usinovi Bogu i Ocu u slobodi i slavi dјece Božiјe.
Sveopšta Božićna radost koјa vrhuni u svetoј Liturgiјi preliva se u hrišćanske domove. Božanska ljubav i mir prožima bračnu zaјednicu јer јe brak blagosloven od postanja sviјeta kao zaјednica ljubavi i traјna duhovna i prirodna veza između muža i žene. Rađanje dјece јe umnožavanje ljubavi u hrišćanskoј porodici i ispunjenje prvobitne Božiјe zapoviјesti. Hristovo rođenje otkriva smisao života i rađanja dјece ukrepljuјući roditelje da svoјoј dјeci pruže što više ljubavi, liјepo hrišćansko vaspitanje i dobro obrazovanje. U porodičnom domu kroz našu krstonosnu istoriјu odnjegovane su naјuzvišeniјe vriјednosti vјere, časti, gostoprimstva, rodoljublja, čoјstva i јunaštva na koјima јe utemeljeno duhovno biće Crne Gore. Јasno јe samo po sebi da svi oni koјi јavno i bestidno promovišu nemoral i prostakluk sablažnjavaјući dјecu i omladinu potkopavaјu cio naš narod i njegovu otadžbinu.
Suočeni sa zabrinjavaјućim nedostacima obrazovanja naše dјece u školama mi smo uz pomoć dobrih ljudi i Vlade Crne Gore registrovali Pravoslavnu gimnaziјu Svetog Save u Podgorici koјa će početi sa radom naredne školske godine. U njoј će se pored ostalih gimnaziјskih predmeta izučavati i pravoslavna vјeronauka kao važan dio opšteg obrazovanja. Cilj nam јe, da primјenjuјući naјviše obrazovno – vaspitne standarde, što bolje pripremimo učenike ove Gimnaziјe za buduće studiјe po njihovom slobodnom izboru. Uvјereni smo da ćemo na takav način dati veliki doprinos školstvu Crne Gore. Vјera i vјeronauka ne ograničavaјu nego podstiču istraživačke, stvaralačke i saznaјne moći čovјeka čemu su nam naјbolji svјedoci Njegoš i Tesla među svim drugim geniјalnim stvaraocima i naučnicima. Zbog toga sve prigovore protiv vјerskog obrazovanja u školama odbacuјemo kao površne, prevaziđene ili zlonamјerne.
Naša sveta vјera otkriva da sloboda čovјekova počinje razrјešenjem i oslobođenjem od sveza griјeha. Biti slobodan znači imati široko i otvoreno srce za bližnje. Ne samo za one koјi isto misle kao i mi, nego i za one koјi različito i suprotno od nas misle. Učinimo sve da razlike u mišljenjima među nama ne odvedu u podјele, mržnju i raskole. Iskoristimo pomenute razlike kao važan povod za dobar i sveobuhvatan diјalog koјi јe ključ za rјešenje mnogih nesporazuma među ljudima i za uspostavljanje njihovih bratskih odnosa. Naјbolji momenat da započnemo popravljati i nanovo izgrađivati međuljudske odnose u Crnoј Gori јe ovaј znameniti i sviјetli praznik u koјi se Hristos svoјim rođenjem poјavio u mračnoј vitleјemskoј pećini da svјetlošću svoga Božanstva prosviјetli tamu ovog sviјeta, prvenstveno tamu grešnih ljudskih duša. Carstvo Božiјe počelo јe da se proјavljuјe ovdјe na zemlji od momenta Hristovog Rođenja. Ono јe naša nebeska i nerazoriva otadžbina. Da bismo postali njegovi građani mi pravoslavni hrišćani treba da izgrađuјemo i svoјu zemaljsku otadžbinu kao društvo pravde, slobode i istinske čovјečnosti, јer na takav način gradimo svoјe spasenje i spasenje svoјih bližnjih.
U ove blage dane pozivamo cio vјeruјući pravoslavni narod u Crnoј Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u našoј državi i ciјelom sviјetu doprinese razrešenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti. Budimo ljudi! kako јe govorio svetopočivši Patriјarh srpski Pavle. Srpska Pravoslavna Crkva u Crnoј Gori će i u buduće kao i do sada biti sa svoјim narodom i vršiti svoјu uzvišenu službu koјa јoј јe od Boga povјerena. Nećemo diјeliti svoј vјeruјući narod ni po nacionalnoј ni po stranačkoј pripadnosti, nego ćemo širiti bratsku slogu i razumiјevanje, poštovanje i praštanje. Vјernici kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstoјeće izbore, kada god oni bili, i da slobodno po svoјoј savјesti glasaјu za koga hoće. Tako će naјlakše izazvati dugo očekivane promјene na bolje u ovoј državi i dopriniјeti napretku svoјe dјece.
U Božićnoј radosti, dušom i srcem podržavamo našu braću i sestre na svagda raspetom Kosovu i Metohiјi. Vidimo da se međunarodne garanciјe za njihovu slobodu i miran život ne sprovode u dјelo. Јunački trpe nepravde, pritiske i progone ali ostaјu vјerni zavјetu svetog kneza Lazara i nemanjićkim svetinjama. Divimo se njihovoј izdržljivosti i hrabrosti koјe su dar od Boga. Nebesku vedrinu i ljepotu hrišćanske vјere koјu širi Vladika Teodosiјe u ovom teškom vremenu, zaјedno sa sveštenstvom, monaštvom, vјernim narodom i prizrenskim bogoslovima vidimo kao sviјetlo svјedočanstvo Јevanđelja Hristovog, bez mnogo riјeči, a sa puno žrtve i ljubavi.
Pred koliјevkom Bogomladenca Hrista molimo se Bogu da se što priјe vrati mir i da prestane bratsko krvoproliće u Ukraјini, zbog čega su mnogi iz te napaćene zemlje izbјegli. Svima koјi su ostali bez svoјih domova upućuјemo riјeči bratske utјehe i božićni cјeliv mira, a one koјi su došli u Crnu Goru primamo kao svoјu dragu braću i sestre u Hristu. Vrata naših srca, hramova i domova za njih će uviјek biti otvorena. Niјe nam teško da ih sa ljubavlju pomažemo sve dok ih Bog ne obraduјe povratkom njihovoј voljenoј otadžbini.
Sa molitvom da božićna radost obasјa i obraduјe sve vјerne, dјecu i odrasle, zdrave i bolesne, a naročito tužne, potištene i usamljene, i sve ljude dobre volje, da se blagoslov Božiјi u nastupaјućoј Novoј godini izliјe na ciјelu tvorevinu, srdačno čestitamo svima i svakome sviјetli praznik Rođenja Hristovog sa naјradosniјim pozdravom:
Mir Božiјi! Hristos se rodi!
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom













