Connect with us

POLITIKA

POSLANICI DPS-A I SD-A

Nikolić i Mugoša ne prisustvuju Skupštini, ali putuju u njeno ime u inostranstvo

Andrija Nikolić kao dio parlamentarne delegacije boravio u Vašingtonu, a Boris Mugoša u Berlinu

Nikolić i Mugoša

Poslanici opozicije ne učestvuju u radu parlamenta od sredine marta, ali putuju u inostranstvo i predstavljaju Skupštinu, za koju su neki od njih rekli da “ne postoji”.

Nakon što je predsjednik države Milo Đukanović 16. marta donio ukaz o raspuštanju parlamenta, opozicija ne učestvuje u radu plenuma i odbora. Kako su više puta rekli, svako usvajanje važnih zakona znači kršenje Ustava.

Ipak, dva poslanika opozicije i nakon toga predstavljaju Skupštinu pred važnim međunarodnim institucijama.

Tako je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić 10. i 11. aprila bio dio delegacije koja je učestvovala na Globalnom parlamentarnom forumu 2023, koji je u organizaciji Parlamentarne mreže Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) održan u Vašingtonu.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je od 27. do 30. marta boravio u Bundestagu.

Nikolić je “Vijestima” rekao da je pozivnicu dobio, kako je rekao, na lično ime da kao poslanik učestvuje na Globalnom parlamentarnom forumu. Poziv je stigao 20. februara 2023, a 2. marta Kolegijumu Skupštine proslijeđen je na odobrenje.

”Skupština je raspuštena 16. marta, dakle, nakon što je započeta procedura za odobrenje službenog puta. U odnosu na vaše pitanje, zašto sam se odlučio da u Vašingtonu predstavljam Skupštinu ‘koju ne priznajem’, imate pogrešnu pretpostavku. Skupština je institucija koju priznajem. Takođe, siguran sam da vam je poznato da Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da mandat poslanika traje do dana potvrđivanja izbora novog saziva parlamenta”, naveo je Nikolić u odgovoru na pitanja “Vijesti”.

Dodao je da je tačno da je DPS nakon raspuštanja parlamenta upozorio da neće učestvovati u njegovim budućim zakonodavnim aktivnostima, odnosno “u pravnom nasilju pod njegovim krovom”.

”Konačno, u razvijenim demokratijama EU, nije neuobičajeno da poslanici raspuštenog parlamenta u periodu do raspisivanja izbora, učestvuju u međunarodnim aktivnostima, ali svakako nije praksa, da nastavljaju sa zakonodavnim aktivnostima, i to, donošenjem sistemskih zakona. Posao raspuštene Skupštine, uglavnom je sveden na stvaranje neophodnih uslova da bi se obezbijedila funkcionalnost sistema do izbora novog saziva poslanika”, kazao je Nikolić.

Mugoša je u Bundestagu, kako je tada saopšteno iz Skupštine, bio dio regionalne grupe poslanika i predstavnika civilnog društva koji su imali mogućnost da sa rukovodstvom i poslanicima Bundestaga u Berlinu razgovaraju na temu “Parlamentarni nadzor – izgradnja povjerenja u parlamente”. Posjetu su organizovali Nacionalni demokratski instituta (NDI) i Bundestag, u okviru inicijative za jačanje zakonodavstva Zapadnog Balkana.

”U toku trodnevne posjete, poslanik Mugoša je predstavio iskustva Skupštine Crne Gore koja se odnose na parlamentarni nadzor, kao jedan od ključeva odgovornosti i transparentnosti”, saopštili su iz Skupštine.

Iz SD-a su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, rekli da je u pitanju treće službeno putovanje poslanika Mugoše od početka rada aktuelnog saziva parlamenta (od septembra 2020).

”Ono se desilo na poziv NDI (National Democratic Institute) koji je pokrio troškove transporta i smještaja. Podsjećamo da su poslanici aktuelnog saziva na toj funkciji do konstituisanja novog saziva parlamenta, koje će se desiti nakon vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 11. jun”, kazali su.

Napominju da su zbog činjenice da je Skupština raspuštena ukazom predsjednika Crne Gore, javno saopštili da neće učestvovati u radu plenuma.

”Taj naš stav korespondira i sa gotovo nepodijeljenim mišljenjem stručne javnosti povodom rada raspuštenog parlamenta”, naveli su iz SD-a u odgovorima na pitanja “Vijesti” kako je poslanik Mugoša u Bundestagu predstavljao Skupštinu, koju SD ne priznaje i da li troškove za njegovo putovanje plaća Skupština ili SD.

Nedolazak opozicionih poslanika nije novina u parlamentu, jer su tome u ranijem sazivu pribjegavali Demokratski front, Demokrate i GP URA tražeći stvaranje uslova za fer izbore. Tada su ih DPS i njihovi politički partneri kritikovali da ne ulaze u Skupštinu, ali da redovno primaju plate.

Bivši premijer, sada poslanik DPS-a Duško Marković tokom posjete Ulcinju uoči izbora u avgustu 2020. godine, rekao da je bojkot parlamenta, bojkot države. “Četiri godine bojkota najvišeg zakonodavnog demokratskog tijela u zemlji. To nije bojkot rada parlamenta, to je bojkot države i njene budućnosti. Za sve to vrijeme su svakog prvog uredno bili na blagajni i uzimali podebele plate”, poručio je tada Marković.

Putovanja građane lani koštala 168 hiljada eura

Osim poslaničkih plata koje se, prema podacima za mart, kreću od 1,6 hiljada eura do 2,5 hiljada eura, značajna stavka u skupštinskom budžetu su troškovi za putovanja.

Prema podacima iz izvještaja o utrošenim sredstvima Skupštine za 2021. godinu, za službena putovanja je utrošeno oko 300 hiljada eura. Troškovi putovanja su, u odnosu na 2020. godinu, veći za oko 70 hiljada eura.

Ta 2020. je bila godina pandemije, kada su poslanici za putovanja potrošili oko 230 hiljada eura.

Izvještaj o utrošenim sredstvima Skupštine za 2022. godinu nije još objavljen, a rok za to je, prema Poslovniku, 30. jun.

Prema pojedinačnim izvještajima Skupštine o troškovima putovanja poslanika, u prošloj godini je za putovanja potrošeno 168.187 eura.

Najviše su putovali poslanici koju su članovi delegacija Skupštine pri Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, Parlamentarnoj skupštini NATO-a i OEBS-a…

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić u prošloj godini je, prema istim podacima, imao 16 putovanja (Strazbur, Pariz, Atina, Bukurešt, Bern), koja su koštala oko 20 hiljada eura.

Troškovi putovanja Vladana Raičevića (PzP) iznosili su 14.392 eura, Slavena Radunovića (DF) oko 13 hiljada eura, Maje Vukićević (DNP) 11 hiljada, Maksima Vučinića (RP) 10.914 eura…

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Nikolić: Puštanje na slobodu direktorice ASK-a je pobjeda pravde

On je istakao da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena „još jedna blamaža crnogorskog pravosuđa i njegovih čelnika koji su po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović

Foto: Pobjeda/Dragan Mijatović

Puštanje na slobodu direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović pobjeda je prava i pravde nad naletom revanšističkog pira Skaj tužioca Vladimira Novovića, smatra Miloš Nikolić, portparol Demokratske partije socijalista (DPS).

On je istakao da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena „još jedna blamaža crnogorskog pravosuđa i njegovih čelnika koji su po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović kako bi je po svaku cijenu lišili slobode i omogućili da ASK postane još jedan punkt MANS-a.

„Podsjećanja radi, SDT se bavi varijabilama u ASK-u u iznosu od 60.000 za četiri godine, dok spokojno miruje u odnosu na već presuđenu štetu od 250.000 eura koju je Vesna Bratić nanijela nezakonitim otpuštanjem direktora škola, kao i na 173.000 eura varijabila koje je Irena Radović kao direktorica IRF isplatila zaposlenim za godinu dana“, kazao je Nikolić.

Takođe, dodaje on, Novovića ne interesuje ni duplo negativno mišljenje DRI u kojem je utvrđeno kršenje brojnih zakona u odnosu na završni račun budžeta Milojka Spajića.

„Ovo je samo dio očigledne selektivnosti u postupanju Skaj tužioca koji opijen apsolutnom moći koju je stekao nakon imenovanja kuma Markovića za VDT zaboravlja da ovakvim činjenjem sam sebi piše optužnicu za očiglednu zloupotrebu službenog položaja koja će prije ili kasnije dovesti do preispitivanja njegove odgovornosti“, zaključio je Nikolić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Spajić trebalo da zaštiti ministarku Gorčević od prozivki Vučića

„Učinio bih to da sam na njegovom mjestu“

Na prozivke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upućene ministarki evropskih poslova Crne Gore Maidi Gorčević trebalo je da odgovori premijer, ja bih to uradio da sam na njegovom mjestu, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Ovo je odgovorio na pitanje kako komentariše to što je Gorčević od njega očekivala da je zaštiti i da reaguje nakon što je Vučić rekao da je „otišla u Prištinu da se izvinjava Amerikancima“. Predsjednik Milatović je odgovarao na pitanja novinara nakon otvaranja međunarodne konferencija crnogorskih menadžera bezbjednosti koja se održava u Budvi.

„Vidio sam njenu izjavu ali u takvim situacijama po protokolu reaguje Mnistarstvo vanjskih poslova jedne zemlje, zbog čega je to izostalo nijesam ja adresa. Da li je reakcija trebala da se desi, da. Da li je trebalo da reaguje predsjednik Vlade, da, ja da sam na njegovom mjestu to bih uradio. U državnom aparatu mnogi nijesu uradili ono što je trebalo da urade. Ja sam već rekao da se moramo dodatno pozitivno odnositi i afirmisati učešće žena u politici, smatram da Gorčević dobro radi svoj posao, sad imamo manje žena u Parlamentu nego ranije. Njenom izjavom sam iznenanđen ali ne bih volio da je to politička potreba da se približi predsjedniku Vlade“, rekao je Milatović.

Kako je naveo, obraćanje Vučića nije bio primjeren način komuniciranja između dvije zemlje „i koliko god da tema potput Kosova bila osjetljiva za Srbiju, kao što jeste,moramo da biramo riječi“.

„Predsjednik Vučić je morao da izabere drugačije riječi u odnosu na politički stav koji je prenio prema Crnoj Gori. Moramo sa dodatnim poštovanjem i uvažavanjem da se odnosimo prema političkim akterima u Crnoj Gori i susjednim zemljama. To je jasno. Ja stajem u zaštitu žena. Zaštitio sam i Draginju Vuksanović Stanković ali ono što je Gorčević rekla u Parlamentu je politička floskula koju ne bih dalje komentarisao“, naveo je Milatović.

Mandić duguje odgovor građanima

Na pitanje kako komentarise posjetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića vojnim vježbama u Srbiji, Milatović kaže da je to vidio u medijima te da nema detalje o tome ali da on treba da odgovori građanima na to legitimno pitanje.

„Na legitimno pitanje u kom kontekstu su prisustvovali vježbi. To je pitanje za njih. Gospodin Mandić je predsjednik Skupštine pa samim tim i član Savjeta za odrbranu i bezbijednost, mi smo članica NATO i da želimo najbolje odnose sa svim zemljama u oruženju uključujući i Srbiju tako da Mandić bi trebalo da građanima odgovori na to pitanje što sam siguran da će i uraditi“, naveo je Milatović.

Možda nikoga ne podrži na izborima u Budvi

Novinare je interesovalo i zašto je raspisao izbore u Budvi 26. maja s obziorom na turističku sezonu.

Kazao je da sezona počinje 1. juna i da je upravo računao na to da se sve završi do početka sezone.

„Ja imam jasan ustavni rok od 60 do 100 dana kada raspisujem izbore za lokalni parlament a ja sam to uradio u najkraćem roku kako bi završili prije početka sezone sav taj proces. To je bilo jedino logično rješenje i postupio sam odgovorno i u smislu posvećenosti javnog interesa svih. Budva je pristonica turizma i vrlo je važno da se izborni proces završi što prije dobro je što idete na izbore da se riješi koplikovana situacija. Nadam se da će građani imati benefite“ istakao je Milatović.

Kaže da nije razmišljao o tome koga će podržati na izborima a da postoji opcija da ne podrži nikoga.

„Ako se odlučim da bilo koga podržim jer ima još vremena, a uvijek postoji opcija da ne podržim nijednu političku partiju“, poručio je Milatović.

Optimista za IBAR ali nam predstoji težak put

Na pitanje računa li da Vlada može da ispuni sve uslove za IBAR i šta ukoliko ne ispunimo optimistična očekivanja, kazao je da je to samo jedna stepenica ka uspjehu.

„IBAR je izvještaj o realizaciji priveremnih mjerila koja se tiču poglavlja 23 i 24, vladavine prava, realizovano je dvije trećine mjerila. Najteže je bilo realizovati ono što se tiče imenovanja najvažnijih funkcija u pravoduđu u okviru Parlameta, i važan je korak napravljan, optimista sam, na ruku nam ide trenutno raspoloženje u Briselu mislim da EU želi da ima uspješnu priču i da to može biti Crna Gora. Nakon trenutka kakav sad postoji u Ukrajini Brisel je shvatio da je politika proširenja važna i u kontekstu bezbjednosti evropskog kontinenta i optimista sam i Vlada radi i posvećena je tome kao što je radila i prethodna i 42. vlada“, kazao je Milatović.

Ukoliko ne dobijemo u ovom trenutku promijenjenih okolnosti IBAR, on navodi da bi to bilo kao da smo došli pred gol i promašili prazan gol.

„IBAR je samo jedna stepenica na našem EU putu a ne kraj. Kad dobijemo IBAR onda ćemo dobiti konačna, završna mjerila i tek tada predstoji težak rad. Mnoga su poglavlja spremna da budu zatvorena, neka bi mogla i ove godine da se zatvore ako dobijemo IBAR. Predstoji nam težak put. Tu i sudionici moraju da budu posvećine EU integracijama. Sve što radimo mora da korespondira porukama koje šaljemo, a čini mi se da u prethodnom periodu to u nekim slučajevima nije važilo“, zaključuje Milatović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Direktorica ASK-a puštena da se brani sa slobode

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana

Perović, Foto: Boris Pejović

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović puštena da se brani sa slobode, odluka je sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, prenosi RTCG.

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana.

Policija je osumnjičenu direktorku ASK-a danas dovela u zgradu Višeg suda, a oko 20.30 časova, saslušanje je završeno.

Perović je juče nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Perović je uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj.

Tokom saslušanja, kako nam je saopšteno, ona je negirala krivicu.

Advokat Nikola Martinović kazao je da direktorici ASK-a SDT stavlja na teret donošenje rješenja o zaradama, odnosno naknadama koje je imao Savjet agencije i donošenje rješenja o varijabilama za zaposlene u agenciji.

„Dakle, prisustvovao sam jednom saslušanju u kojem Specijalno državno tužilaštvo pokušava da vodi upravni postupak o tome da li su rješenja koje je Jelena Perović donosila zakonita ili nisu zakonita. Jelena Perović je negirala u cijelosti krivično djelo, nema ništa da krije, odgovarala je na svako pitanje tužioca i naravno saopštila mu je da sve ono što je donijela postoji u formi rješenja, postoji i u elektronskoj i u papirnoj arhivi agencije“, kazao je advokat.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) blokirali su prije nekoliko dana zgradu Agencije za sprečavanje korupcije, a nakon pretresa prostorija koje ona koristi i službenog automobila ona je uhapšena.

„Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, saopšteno je juče iz SDT-a.

Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije.

Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije