Connect with us

POLITIKA

POSLANICI DPS-A I SD-A

Nikolić i Mugoša ne prisustvuju Skupštini, ali putuju u njeno ime u inostranstvo

Andrija Nikolić kao dio parlamentarne delegacije boravio u Vašingtonu, a Boris Mugoša u Berlinu

Nikolić i Mugoša

Poslanici opozicije ne učestvuju u radu parlamenta od sredine marta, ali putuju u inostranstvo i predstavljaju Skupštinu, za koju su neki od njih rekli da “ne postoji”.

Nakon što je predsjednik države Milo Đukanović 16. marta donio ukaz o raspuštanju parlamenta, opozicija ne učestvuje u radu plenuma i odbora. Kako su više puta rekli, svako usvajanje važnih zakona znači kršenje Ustava.

Ipak, dva poslanika opozicije i nakon toga predstavljaju Skupštinu pred važnim međunarodnim institucijama.

Tako je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić 10. i 11. aprila bio dio delegacije koja je učestvovala na Globalnom parlamentarnom forumu 2023, koji je u organizaciji Parlamentarne mreže Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) održan u Vašingtonu.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je od 27. do 30. marta boravio u Bundestagu.

Nikolić je “Vijestima” rekao da je pozivnicu dobio, kako je rekao, na lično ime da kao poslanik učestvuje na Globalnom parlamentarnom forumu. Poziv je stigao 20. februara 2023, a 2. marta Kolegijumu Skupštine proslijeđen je na odobrenje.

”Skupština je raspuštena 16. marta, dakle, nakon što je započeta procedura za odobrenje službenog puta. U odnosu na vaše pitanje, zašto sam se odlučio da u Vašingtonu predstavljam Skupštinu ‘koju ne priznajem’, imate pogrešnu pretpostavku. Skupština je institucija koju priznajem. Takođe, siguran sam da vam je poznato da Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da mandat poslanika traje do dana potvrđivanja izbora novog saziva parlamenta”, naveo je Nikolić u odgovoru na pitanja “Vijesti”.

Dodao je da je tačno da je DPS nakon raspuštanja parlamenta upozorio da neće učestvovati u njegovim budućim zakonodavnim aktivnostima, odnosno “u pravnom nasilju pod njegovim krovom”.

”Konačno, u razvijenim demokratijama EU, nije neuobičajeno da poslanici raspuštenog parlamenta u periodu do raspisivanja izbora, učestvuju u međunarodnim aktivnostima, ali svakako nije praksa, da nastavljaju sa zakonodavnim aktivnostima, i to, donošenjem sistemskih zakona. Posao raspuštene Skupštine, uglavnom je sveden na stvaranje neophodnih uslova da bi se obezbijedila funkcionalnost sistema do izbora novog saziva poslanika”, kazao je Nikolić.

Mugoša je u Bundestagu, kako je tada saopšteno iz Skupštine, bio dio regionalne grupe poslanika i predstavnika civilnog društva koji su imali mogućnost da sa rukovodstvom i poslanicima Bundestaga u Berlinu razgovaraju na temu “Parlamentarni nadzor – izgradnja povjerenja u parlamente”. Posjetu su organizovali Nacionalni demokratski instituta (NDI) i Bundestag, u okviru inicijative za jačanje zakonodavstva Zapadnog Balkana.

”U toku trodnevne posjete, poslanik Mugoša je predstavio iskustva Skupštine Crne Gore koja se odnose na parlamentarni nadzor, kao jedan od ključeva odgovornosti i transparentnosti”, saopštili su iz Skupštine.

Iz SD-a su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, rekli da je u pitanju treće službeno putovanje poslanika Mugoše od početka rada aktuelnog saziva parlamenta (od septembra 2020).

”Ono se desilo na poziv NDI (National Democratic Institute) koji je pokrio troškove transporta i smještaja. Podsjećamo da su poslanici aktuelnog saziva na toj funkciji do konstituisanja novog saziva parlamenta, koje će se desiti nakon vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 11. jun”, kazali su.

Napominju da su zbog činjenice da je Skupština raspuštena ukazom predsjednika Crne Gore, javno saopštili da neće učestvovati u radu plenuma.

”Taj naš stav korespondira i sa gotovo nepodijeljenim mišljenjem stručne javnosti povodom rada raspuštenog parlamenta”, naveli su iz SD-a u odgovorima na pitanja “Vijesti” kako je poslanik Mugoša u Bundestagu predstavljao Skupštinu, koju SD ne priznaje i da li troškove za njegovo putovanje plaća Skupština ili SD.

Nedolazak opozicionih poslanika nije novina u parlamentu, jer su tome u ranijem sazivu pribjegavali Demokratski front, Demokrate i GP URA tražeći stvaranje uslova za fer izbore. Tada su ih DPS i njihovi politički partneri kritikovali da ne ulaze u Skupštinu, ali da redovno primaju plate.

Bivši premijer, sada poslanik DPS-a Duško Marković tokom posjete Ulcinju uoči izbora u avgustu 2020. godine, rekao da je bojkot parlamenta, bojkot države. “Četiri godine bojkota najvišeg zakonodavnog demokratskog tijela u zemlji. To nije bojkot rada parlamenta, to je bojkot države i njene budućnosti. Za sve to vrijeme su svakog prvog uredno bili na blagajni i uzimali podebele plate”, poručio je tada Marković.

Putovanja građane lani koštala 168 hiljada eura

Osim poslaničkih plata koje se, prema podacima za mart, kreću od 1,6 hiljada eura do 2,5 hiljada eura, značajna stavka u skupštinskom budžetu su troškovi za putovanja.

Prema podacima iz izvještaja o utrošenim sredstvima Skupštine za 2021. godinu, za službena putovanja je utrošeno oko 300 hiljada eura. Troškovi putovanja su, u odnosu na 2020. godinu, veći za oko 70 hiljada eura.

Ta 2020. je bila godina pandemije, kada su poslanici za putovanja potrošili oko 230 hiljada eura.

Izvještaj o utrošenim sredstvima Skupštine za 2022. godinu nije još objavljen, a rok za to je, prema Poslovniku, 30. jun.

Prema pojedinačnim izvještajima Skupštine o troškovima putovanja poslanika, u prošloj godini je za putovanja potrošeno 168.187 eura.

Najviše su putovali poslanici koju su članovi delegacija Skupštine pri Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, Parlamentarnoj skupštini NATO-a i OEBS-a…

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić u prošloj godini je, prema istim podacima, imao 16 putovanja (Strazbur, Pariz, Atina, Bukurešt, Bern), koja su koštala oko 20 hiljada eura.

Troškovi putovanja Vladana Raičevića (PzP) iznosili su 14.392 eura, Slavena Radunovića (DF) oko 13 hiljada eura, Maje Vukićević (DNP) 11 hiljada, Maksima Vučinića (RP) 10.914 eura…

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije