Connect with us

EKONOMIJA

OD NOVE GODINE

Novi teret za građane: Struja skuplja od 10 do 20 odsto

Regulatorna agencija za energetiku odobriće povećanje cijena mrežnih usluga za 2023. godinu (dio računa namijenjen CEDIS-u), jer zakon tako nalaže. EPCG još razmatra da li će tražiti povećanje svog dijela računa, to će zavisiti od rezultata poslovanja kompanije

Struja, računi za struju, epcg, cijena struje, Foto: Luka Zeković

Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) će za 2023. godinu odobriti povećanje cijene mrežnih usluga, što će sigurno dovesti do povećanja računa za struju od 10 do 20 odsto.

Cijene mrežnih usluga su dio računa namijenjen Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).

To je “Vijestima” rečeno iz Elektroprivrede (EPCG) nakon što je Privredna komora (PKCG) predložila da povećanje cijene struje privredi ne smije biti procentualno veće od povećanja za domaćinstva, u slučaju da rast cijena struje bude neizbježan usljed potencijalne energetske krize.

PKCG je sredinom septembra uputila Vladi set aktivnosti i mjera podrške privredi u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina energenata i ublažavanja negativnih finansijskih posljedica.

REGAGEN za određivanje cijene mrežnih usluga koristi formulu iz Zakona o energetici, prema kojoj ona zavisi od cijena struje na berzi u Budimpešti gdje je sada megavat oko 250 eura, a do prije nekoliko dana je bio i više od 400 eura.

Cijena megavata u Crnoj Gori je u osnovi oko 55 eura.

Mrežne usluge – distribucija struje, nalaze se na računima građana i privrede.

Iz EPCG su kazali da još nemaju informaciju koliko će iznositi povećanje cijena mrežnih usluga, jer na njega nemaju uticaj, dok će cijena struje na koju može uticati energetska kompanija biti povećana samo ako njeno poslovanje bude došlo u pitanje.

”Da li će i, ako da, za koliko i kojim kategorijama biti povećana cijena električne energije, Odbor direktora će odluku donijeti kada bude sagledao sve ostale parametre uključujući i gore navedeno. Povećanje cijene je mjera za kojom ćemo da posegnemo samo ako poslovanje kompanije bude došlo u pitanje i to na način da sve kategorije podnesu teret prema svojim mogućnostima. Zemlje okruženja su već podigle cijene za ostalu potrošnju, dok domaćinstva i potrošače sa budžeta pokušavaju da štite mjerama pomoći”, kazali su iz EPCG.

Ukinuti ili smanjiti carine na uvoz struje

PKCG u svom predlogu Vladi je navela da je neophodno osmisliti novi mehanizam podsticaja izgradnje proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, posebno sunčevu energiju, s obzirom na to da ne postoji mogućnost dobijanja statusa povlašćenih proizvođača, kroz sistem takozvanih “feed in tarifa”.

Na tom polju, u EPCG su mišljenja da su do sada dali dovoljne stimulanse, te da u tom smislu imaju dobar odziv građana, budžetskih ustanova i privrede.

Smatraju i da dalja stimulacije investiranja u obnovljive izvore i pravljenja primamljivog ambijenta ne bi trebalo da bude posao za EPCG, jer ta kompanija sama može da radi na tom polju, pa nema potrebe da stimuliše konkurenciju.

”Država bi to mogla da iskoristi, ako privoli CGES i CEDIS da naprave podloge o mogućnostima priključenja na mrežu, a opštine i resorna ministarstva naprave pravni i regulativni okvir koji bi olakšao procedure. Visina cijene na tržištima je dovoljna stimulacija za investitore da grade, što dokazuju svakodnevne posjete potencijalnih investitora. Povećanje cijena za ostalu potrošnju bi natjerala ljude iz biznisa da razmišljaju u investiranje u sopstvene izvore električne energije, što je dovoljan stimulans”, kazali su iz EPCG.

Oni predlažu smanjenje carina i PDV-a na opremu potrebnu za izgradnju, što bi sigurno bilo stimulativno za sve zainteresovane za gradnju tih objekata.

”Ono što bi u značajnoj mjeri rasteretilo EPCG i što će ubuduće imati uticaj na cijenu električne energije, odnosno visinu računa, jeste eventualno ukidanje ili smanjenje carinskih troškova na uvezenu energiju”, naveli su iz EPCG.

Povećanje cijene – jedini stimulans za štednju

Zahtjev PKCG je i da se u cilju racionalnijeg trošenja, te podsticanja štednje, svim kompanijama čija potrošnja u narednom periodu bude manja u odnosu na isti period prethodne godine, odobri dodatni popust od 10 odsto na račune za električnu energiju.

Iz EPCG su procijenili da stimulans od 10 odsto za privredu neće uticati na štednju u mjeri koja bi opravdala takav potez.

”Cijena električne energije je dovoljno niska, pa stimulans od 10 odsto na istu bi umanjio račune za oko pet odsto, što, prema našem mišljenju, sa ovakvom cijenom ne bi stimulisalo štednju. Jedini pravi stimulans za štednju je povećanje cijene električne energije”, kazali su iz EPCG.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije