EKONOMIJA
OD NOVE GODINE
Novi teret za građane: Struja skuplja od 10 do 20 odsto
Regulatorna agencija za energetiku odobriće povećanje cijena mrežnih usluga za 2023. godinu (dio računa namijenjen CEDIS-u), jer zakon tako nalaže. EPCG još razmatra da li će tražiti povećanje svog dijela računa, to će zavisiti od rezultata poslovanja kompanije

Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) će za 2023. godinu odobriti povećanje cijene mrežnih usluga, što će sigurno dovesti do povećanja računa za struju od 10 do 20 odsto.
Cijene mrežnih usluga su dio računa namijenjen Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).
To je “Vijestima” rečeno iz Elektroprivrede (EPCG) nakon što je Privredna komora (PKCG) predložila da povećanje cijene struje privredi ne smije biti procentualno veće od povećanja za domaćinstva, u slučaju da rast cijena struje bude neizbježan usljed potencijalne energetske krize.
PKCG je sredinom septembra uputila Vladi set aktivnosti i mjera podrške privredi u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina energenata i ublažavanja negativnih finansijskih posljedica.
REGAGEN za određivanje cijene mrežnih usluga koristi formulu iz Zakona o energetici, prema kojoj ona zavisi od cijena struje na berzi u Budimpešti gdje je sada megavat oko 250 eura, a do prije nekoliko dana je bio i više od 400 eura.
Cijena megavata u Crnoj Gori je u osnovi oko 55 eura.
Mrežne usluge – distribucija struje, nalaze se na računima građana i privrede.
Iz EPCG su kazali da još nemaju informaciju koliko će iznositi povećanje cijena mrežnih usluga, jer na njega nemaju uticaj, dok će cijena struje na koju može uticati energetska kompanija biti povećana samo ako njeno poslovanje bude došlo u pitanje.
”Da li će i, ako da, za koliko i kojim kategorijama biti povećana cijena električne energije, Odbor direktora će odluku donijeti kada bude sagledao sve ostale parametre uključujući i gore navedeno. Povećanje cijene je mjera za kojom ćemo da posegnemo samo ako poslovanje kompanije bude došlo u pitanje i to na način da sve kategorije podnesu teret prema svojim mogućnostima. Zemlje okruženja su već podigle cijene za ostalu potrošnju, dok domaćinstva i potrošače sa budžeta pokušavaju da štite mjerama pomoći”, kazali su iz EPCG.
Ukinuti ili smanjiti carine na uvoz struje
PKCG u svom predlogu Vladi je navela da je neophodno osmisliti novi mehanizam podsticaja izgradnje proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, posebno sunčevu energiju, s obzirom na to da ne postoji mogućnost dobijanja statusa povlašćenih proizvođača, kroz sistem takozvanih “feed in tarifa”.
Na tom polju, u EPCG su mišljenja da su do sada dali dovoljne stimulanse, te da u tom smislu imaju dobar odziv građana, budžetskih ustanova i privrede.
Smatraju i da dalja stimulacije investiranja u obnovljive izvore i pravljenja primamljivog ambijenta ne bi trebalo da bude posao za EPCG, jer ta kompanija sama može da radi na tom polju, pa nema potrebe da stimuliše konkurenciju.
”Država bi to mogla da iskoristi, ako privoli CGES i CEDIS da naprave podloge o mogućnostima priključenja na mrežu, a opštine i resorna ministarstva naprave pravni i regulativni okvir koji bi olakšao procedure. Visina cijene na tržištima je dovoljna stimulacija za investitore da grade, što dokazuju svakodnevne posjete potencijalnih investitora. Povećanje cijena za ostalu potrošnju bi natjerala ljude iz biznisa da razmišljaju u investiranje u sopstvene izvore električne energije, što je dovoljan stimulans”, kazali su iz EPCG.
Oni predlažu smanjenje carina i PDV-a na opremu potrebnu za izgradnju, što bi sigurno bilo stimulativno za sve zainteresovane za gradnju tih objekata.
”Ono što bi u značajnoj mjeri rasteretilo EPCG i što će ubuduće imati uticaj na cijenu električne energije, odnosno visinu računa, jeste eventualno ukidanje ili smanjenje carinskih troškova na uvezenu energiju”, naveli su iz EPCG.
Povećanje cijene – jedini stimulans za štednju
Zahtjev PKCG je i da se u cilju racionalnijeg trošenja, te podsticanja štednje, svim kompanijama čija potrošnja u narednom periodu bude manja u odnosu na isti period prethodne godine, odobri dodatni popust od 10 odsto na račune za električnu energiju.
Iz EPCG su procijenili da stimulans od 10 odsto za privredu neće uticati na štednju u mjeri koja bi opravdala takav potez.
”Cijena električne energije je dovoljno niska, pa stimulans od 10 odsto na istu bi umanjio račune za oko pet odsto, što, prema našem mišljenju, sa ovakvom cijenom ne bi stimulisalo štednju. Jedini pravi stimulans za štednju je povećanje cijene električne energije”, kazali su iz EPCG.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















