DRUŠTVO
PRIJE 26 GODINA
„Oluja“ zločin koji se ne smije zaboraviti: Dan sjećanja na stradanje i progon Srba
„Ova vojna akcija počela je 4. avgusta 1995. godine napadom hrvatskih snaga na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu, u kojoj je protjerano 220.000 Srba, a skoro 2.000 je ubijeno“, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije

Na današnji dan 1995. godine počela je vojna akcija “Oluja”, koja predstavlja najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svjetskog rata, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
„Ova zločinačka akcija trajala je do 7. avgusta 1995. godine, a tom prilikom hrvatske snage ubile su skoro 2.000 i protjerale 250.000 Srba, posle čega su uspostavile kontrolu nad teritorijom Republike Srpske Krajine“, navodi se dalje u saopštenju.
Napad je počeo rano ujutro 4. avgusta, a dan kasnije hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno teško i nasumično granatiran Knin. Otpor vojske RSK slomljen je brzo, operacija je zvanično trajala četiri dana, a završila se padom Republike Srpske Krajine.
Ispunjen plan Mila Budaka
„Stari plan koji je skovao ustaški zlikovac Mile Budak (“trećinu Srba pobiti, trećinu pokatoličiti, a trećinu proterati”) konačno je dobio svoj epilog. Dok su prva dva dijela plana gotovo u potpunosti sprovedena tokom Drugog svjetskog rata, ostalo je još samo da se završi protjerivanje.
Krajiškim Srbima tog avgustovskog jutra ostavljeno je dovoljno vremena da jedino na brzinu pokupe osnovne stvari, posjedaju u vozila i završe baš onako kako im je ranije cinično poručivao Stjepan Mesić – da im od rodne zemlje tragovi ostanu jedino na obući“, napisao je analitičar Milan Ivanić.

Sa teritorije Republike Srpske Krajine krenuo je talas izbjeglica, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbjegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo. U Krajini su ostali samo stariji civili, koji nisu imali nikakav način da odu. Oni su, nažalost, bili izloženi strahovitom teroru i posle formalnog završetka “Oluje” 7. avgusta.
Etničko čišćenje izvedeno iako je RSK bila pod zaštitom UN
Vojna akcija izvedena je uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN, pod nazivom sektori “Jug” i “Sjever”, i da su predstavnici RSK dan prije u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom rešenju sukoba.
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, tokom “Oluje” i posle nje poginuo i nestao 1.861 Srbin. Većina poginulih i nestalih bili su civili – 1. 211, a tri četvrtine njih bili su stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 548 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 1.084 osobe, dok se na “Veritasovoj” evidenciji nestalih vodi još njih 777, od čega je 588 civila, među kojima 295 žena.
Tri godine posle napada na Krajinu hrvatski predsednik Franjo Tuđman je, u govoru na otvaranju Ratne škole “Ban Josip Jelačić” u Zagrebu, 14. decembra, objasnio rezultate “Oluje”.
„Srpsko smo pitanje, dakle, rešili, neće više biti 12 odsto Srba ili devet odsto Jugoslovena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države„, poručio je on tom prilikom.
“Oluja” kao mit
Hrvatska politička elita je, verovatno u nedostatku drugih, od “Oluje” napravila centrali mit hrvatske nacije.
Tako je etničko čišćenje 250.000 Srba, koje se odigralo pre samo 26 godina, postao najvažniji događaj u “tisućljetnoj hrvatskoj povijesti”.
„Posebnu ironiju predstavlja i to što hrvatska vojska “svoju najveću pobjedu” nije izvela sama, nego uz svesrdnu pomoć pojedinih sila, bez čijih političkih pritisaka i angažovanja na terenu ishod “Oluje” sigurno ne bi izgledao isto“, napisao je isto analitičar Milan Ivanić.
Danas se u hrvatskoj javnosti o ovom zločinu govori samo u superlativima, dok se ubistva staraca, žena i djece ne spominju.
Za zločin niko nije odgovarao
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju „Oluja“ u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dijela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Međutim, u drugostepenoj presudi su takve tvrdnje odbačene i generali su oslobođeni usled političkih pritisaka na porotu, čime je napravljen međunarodni presedan i izgrugivanje pravdi i žrtvama.
Hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju, a u vrijeme Tuđmanovog režima su odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika.
Kasnije su ipak prihvatile saradnju i dostavile desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija “Bljesak” i “Oluja”.
Haški tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant te operacije.
Aprila 2011. godine Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice.
Markač i Čermak su bili optuženi za progon, deportacije i prisilno premeštanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije “Oluja”.
U presudi Anti Gotovini, Haški tribunal je utvrdio da je operacija “Oluja” u ljeto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice.
U novembru 2012, Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora.
Prema konačnoj presudi, operacija “Oluja” nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine.
Dan sjećanja
U zemunskom naselju Busije večeras je obilježen Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja”, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve građane koji žele da prisustvuju da dođu na objeležavaje.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














