DRUŠTVO
JEDNOSATNI ŠTRAJK UPOZORENJA
Protest zaposlenih u Pošti u Beranama: Traže veće plate
Štrajk zaposlenih u poslovnicama Pošte Crne Gore, njih oko 420 širom države, organizovao je Jedinstveni sindikat Pošte Crne Gore, koji je postao reprezentativan, uz podršku Unije slobodnih sindikata. Najavljuju da će, ukoliko se njihov glavni zahtjev, uvećanje zarada za 30 odsto, ne ispuni, generalni štrajk organizovati 2. oktobra
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/09/Screenshot_20230921_143145_Gallery.jpg)
Jedan dio zaposlenih u Pošti u Beranama pridružio se jutros jednosatnom protestu upozorenja i obustavili rad od osam do devet časova. Razlog su, kako navode, niske plate i prevelik obim posla.
Štrajk zaposlenih u poslovnicama Pošte Crne Gore, njih oko 420 širom države, organizovao je Jedinstveni sindikat Pošte Crne Gore, koji je postao reprezentativan, uz podršku Unije slobodnih sindikata. Najavljuju da će, ukoliko se njihov glavni zahtjev, uvećanje zarada za 30 odsto, ne ispuni, generalni štrajk organizovati 2. oktobra.
Radnici su u Podgorici nosili transparente: “Pošta Crne Gore nije vlasništvo partija nego građana Crne Gore”; “Pričaju da je bolje, a u Pošti nikad gore”.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2023/09/1875377.jpg)
Protest u Podgorici, Foto: Ivan Petrović
Ispred glavne poslovnice u Baru okupilo se dvadesetak zaposlenih, koji su za Primorski portal potvrdili da je uvećanje zarada trenutno jedini zahtjev, iako su problemi brojni.
Kako je ispred organizatora, Jedinstvenog sindikata Pošte i Unije slobodnih sindikata, saopštio predsjednik štrajkačkog odbora Jugoslav Marković, osim niskih plata, zaposleni se suočavaju i sa drugim brojnim izazovima.
“Plate poštara i šalterskih radnika sada iznose oko 550 eura, odnosno tek stotinu eura iznad garantovane minimalne zarade, a menadžment je odbio zahtjev o povećanju zarada. Imamo i mnogo drugih problema kao što su uslovi rada, stanje uniformi i motora za prevoz poštara, rad subotom…“, saopštio je Marković.
Menadžment Pošte je na sajtu kompanije objavio saopštenje u kom su naveli da nisu dali negativan odgovor u pogledu zahtjeva za povećanje zarada.
“Jasno je navedeno da će pitanje povećanja zarada zaposlenima biti razmatrano nakon sačinjavanja finansijskih izvještaja za treći kvartal 2023. godine. Smatramo neophodnim da razmatranje ovog pitanja rezultira održivim rješenjima koja neće imati za posljedicu dugoročno negativne efekte po Poštu Crne Gore, a samim tim i za zaposlene. Menadžment kompanije svjestan je činjenice da rast cijena utiče na životni standard zaposlenih i da su zahtjevi Sindikata posljedica ukupnih društvenih okolnosti. Tačno je da Pošta Crne Gore bilježi porast prihoda, ali napomenimo da okolnosti rasta cijena bitno utiču i na povećanje troškova. Rukovodstvo Pošte Crne Gore jasno je u svojoj namjeri i želji da poboljša ukupne uslove rada svim zaposlenima, ali ima u vidu koliko je važno tokom ovog procesa imati realan i konstruktivan pristup koji će rezultirati održivim rješenjima„, saopštili su iz ove državne kompanije, čiji je izvršni direktor od juna Josip Đurašković.
Istakli su da je Vlada tek 14. septembra usvojila izvještaje o radu Pošte za 2021. i 2022. godinu, te da povećanje zarada ne može biti razmotreno prije oktobra. Naglasili su da zahtjev za povećanje plata smatraju legitimnim, s tim što o obuhvatu povećanja treba razgovarati.
Plate poštarima od 545 eura
Plata poštaru dostavljaču, sa srednjom stručnom spremom i koeficijentom 3.20, bez uvećanja za minuli rad – radnog staža iznosi 545,85 eura, dok je zarada za istu poziciju sa 15 godina radnog staža 584,67 eura, navode iz Pošte.
“Zarada šalterskog službenika, takođe sa srednjom stručnom spremom, bez radnog staža je 559,39 eura, dok je primanje naših kolega koji su 15 godina na ovim pozicijama 601,34 eura. Primanje koordinatora poslovnice pošte sa srednjom stručnom spremom, bez radnog staža, je 626,09 eura. Poređenja radi, plata referenta sa visokom stručnom spremom u Pošti Crne Gore bez radnog staža je 722,91 eura, dok je primanje koordinatora službe, koji je i član menadžmenta, 831,83 eura”, pojasnili su iz Pošte.
DRUŠTVO
Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240726_105121_Gallery.jpg)
Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240726_110136_Instagram.jpg)
Foto: Screenshot
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.
Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.
Piše: Berane online
DRUŠTVO
Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata
U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240724_133533_Chrome.jpg)
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.
U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.
Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.
Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.
Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.
DRUŠTVO
Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240723_113339_Instagram.jpg)
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.
Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.
Piše: Berane online
- HRONIKA3 дана ranije
Herceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
- POLITIKA4 дана ranije
Pogledajte ko su novi ministri, a ko više neće biti u Vladi Milojka Spajića
- POLITIKA4 дана ranije
Dosadašnji ministar Vladimir Martinović napustio Demokrate
- POLITIKA3 дана ranije
Izglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…
- POLITIKA4 дана ranije
Abazović: Ne može se doć‘ do plaže, sve su straže, sve su straže Ibrahimović Draže
- HRONIKA16 сати ranije
Državljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom