Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar saopštio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan sa američkim stavom o vladi Crne Gore.

Ovaj američki diplomata u Njujorku boravi povodom zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.

“Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savjetnikom Šoleom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, rekao je Eskobar za Glas Amerike.

Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.

„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov evroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprečavaju da napreduju“, naveo je Eskobar.

On je rekao i da je vrijeme za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova.

Precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu – uzmi ili ostavi.

„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borelja bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region – osim evropskih integracija“, rekao je Eskobar u intervjuu Glasu Amerike.

On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.

„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Aljbin Kurti, premijer Kosova, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku“, rekao je Eskobar – dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.

„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika“, precizirao je Eskobar.

U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Eskobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.

„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti“, napomenuo je Eskobar – koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

“Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Eskobar.

Ukazao je na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.

„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina – Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Eskobar.

Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osećaj odgovornosti – pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.