Connect with us

POLITIKA

VIDEO PORUKE IZ ZAGREBA

Resor Ranka Krivokapića ćuti na miješanje Hrvatske u izbore u Crnoj Gori

Ministar Gordan Grlić Radman javno pozvao Hrvate da glasaju HGI, Miodrag Lekić kaže da „izborni aktivizam zaslužuje konkretne poteze“, resor Krivokapića nijem

Krivokapić, Foto: Vlada Crne Gore

Iako su njihovi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori i u ovoj kampanji za crnogorske lokalne izbore koji će se održati 23. oktobra, ponovili raniju praksu da se pojavljuju i čak govore na predizbornim skupovima jedne od partija, vlasti Republike Hrvatske juče su za još jedan stepen podigle ono što se može smatrati otvorenim i neprimjerenim miješanjem Vlade te države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Naime, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u svom je kabinetu u Zagrebu snimio video-poruku podrške jednoj od dvije nacionalne stranke hrvatske manjine u Crnoj Gori – Hrvatskoj građanskoj inicijativi.

Obraćajući se “dragim Hrvaticama i Hrvatima Boke, Tivćankama i Tivćanima”, Grlić Radman ih je u videu pozvao da 23. oktobra na izborima u tom gradu, glasaju za HGI.

”Lokalni izbori u Tivtu prigoda su odlučivati o sudbini svojih obitellji i svoga grada. Ostanite uspravni i svoji, iscrtajte vlastitiom rukom budućnost hrvatskog naroda tako da glasujete za stranu Hrvata – Hrvatsku građansku inicijativu. Jer, važna ste kockica u mozaiku Crne Gore. Potvrdite to svojim glasom i budite važan čimbenik na europskom putu Crne Gore. Hrvatska je uz vas!”, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske glasačima u Tivtu.

HGI je Grlić-Radmanov video podijelio na svojim stranicama na društvenim mrežama i javno se pritom zahvalio šefu hrvatske diplomatije “na podršci na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu”.

Bivši ambasador i predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Miodrag Lekić (Demos) rekao je da “predizborni, motivacioni govor viskoko pozicioniranog predstavika hrvatske države povodom izbora u Crnoj Gori i izborni aktivizam hrvatske diplomatkinje na teritoriji crnogorske države zaslužuje ne samo reakciju javnosti već i konkretne poteze predstavnika crnogorske državne vlasti”.

”Reakcije u ovakvim slučajevima – i ne odnose se samo na hrvatsku stranu jer je bilo sličnih upliva i iz drugih država – izostaju iz najmanje dva razloga. Prvo, vrednosna dezintegracija zemlje, sada i sa specifičnostima teritorijalnog karaktera, stara je priča. Feudalizacija države, taj hod unazad su njegovani u dužem periodu. Sada samo prisustvujemo nekom obliku završnog računa. Drugi razlog za izostajenje normalne državne reakcije proističe iz činjenice da je Crna Gora u ovom trenutku bez institucionalnih i personalnih autoriteta kojima bi pripadala uloga zaštitnika dostojanstva zemlje i očuvanje ustavnog sistema”, rekao je on za “Vijesti”.

Hrvatska konzulka na predizbornom skupu
Ministarstvo koje vodi Grlić-Radman prethodno nije odgovorila na pitanja “Vijesti” povodom pojavljivanja generalne konzulke Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Jasminke Lončarević na predizbornom skupu koji je HGI u nedjelju održao na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Ni iz Ministrarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu, ni iz Generalnog konzulata u Kotoru, niti od Ambasade Republike Hrvatske u Podgorici “Vijesti” nisu dobile odgovor na pitanja da objasne što je generalna konzulka u Crnoj Gori radila na predizbornom promotivnom skupu jedne od stranaka koja učestvuje na lokalnim izborima u Tivtu, te da li se to može smatrati povredom člana 41 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, u smislu nedozvoljenog miješanja stranog diplomate u unutarnje stvari zemlje-domaćina zato što parlamentarni i lokalni izbori svakako jesu unutrašnja stvar zemlje u kojoj su te diplomate akreditovane.

Konzulka Lončarević u nedjelju je prisustvovala promotivnom skupu koji je HGI priredio na gradskoj rivi Pine u Tivtu. Zajedno sa predsjednikom te stranke i nosiocem izborne liste HGI za predstojeće lokalne izbore 23. oktobra u Tivtu Adrijanom Vuksanovićem, članovima i simpatizerima te stranke, konzulka Lončarević se fotografisala na štandu HGI sa kojeg je gađanima dijeljen propagandi materijal te partije i njen izborni program te je razgovarala sa okupljenima.

Vuksanović, Foto: Boris Pejović

Fotografijama na kojima, između ostalih, i hrvatska diplomatkinja pozira na njihovim štandu, HGI se pohvalio na društvenim mrežama.

Slične aktivnosti učešća i čak držanja govora na predizbornim skupovima HGI, diplomate Republike Hrvatske koje službuju u Crnoj Gori primjenjuju već godinama – od bivših ambasadora Petra Turčinovića i Ivane Sutlić Perić do aktuelnog Veselka Grubišića, te bivšeg konzula Hrvoja Vukovića i aktuelne konzulice Jasminke Lončarević.

Iz resora Krivokapića ne odgovaraju

Odgovore na pitanja koja su povodom unutarpolitičkog djelovanja u Crnoj Gori konzulice Lončarević „Vijesti“ uputile Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, nisu dobili ni od resora koje vodi ministar Ranko Krivokapić (SDP).

Šef crnogorske diplomatije i počasni predsjednik SDP-a, međutim, bio je vrlo rezolutan u drugim sličnim slučajevima kada su se pojavili medijski napisi o prisustvu i učešću u predizbornoj kampanji u Budvi, predstavnika u Srbiji vladajuće Srpske napredne stranke, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

”Prisustvo pojedinih funkcionera SNS-a iz Niša u Budvi i njihovo direktno učestvovanje u predizbornoj kampanji DF-a, direktan je atak na Ustav Crne Gore. Mislim da član 54 Ustava zabranjuje djelovanje političkih organizacija iz inostranstva. Imajući u vidu da su povratnici, očigledno da postoji politička volja da se oni ne uhapse i ne procesuiraju jer je to politički rečeno puzajuća agresija, čime ta norma u Ustavu pokazuje da je na djelu puzajuća agresija druge države na Crnu Goru i tu država mora reagovati”, objasnio je Krivokapić, podsjećajući da su predstavnici SNS-a prethodno u Crnoj Gori bili prisutni i aktivni i u vrijeme kampanje za posljednje lokalne izbore u Nikšiću.

Inače, hrvastki ministar vanjskih i evropskih poslova član je i visoki funkcioner vladajuće stranke u Hrvatskoj – Hrvatske demokratske zajednice.

Lekić: Hvratska bi reagovala da iz neke države diriguju njenim građanima

Sva ta istorijska involucija pa i sa tendencijom da se etničke zajednice vode iz drugih država se zabrinjavajuće kompletira sa današnom stvarnošću u kojoj su, po mnogim indicijama, neke državne institucije prilično naštimovane na inostrane službe, saopštio je Lekić.

Lekić, foto: Boris Pejović

”Evo, u tim uslovima se pojavljuje izborni spot hrvatskog ministra inostranih poslova povodom političkih izbora u Crnoj Gori. Inače, teško je povjerovati da bi Hrvatska kao ozbiljna država dozvolila, ili najmanje ostala bez reakcije, u slučaju da se ministar inostranih poslova neke druge zemlje, recimo Srbije, umiješa svojim uputstvima hrvatskom građanima kako da glasaju na izborima u Hrvatskoj. Nažalost, takva sezona je otvorena u Crnoj Gori. Ne od juče. I ne odnosi se samo na hrvatsko interesovanje”.

Sad samo ostaje, dodaje on, da se sve kompletira, pa da ministar inostranih poslova Srbije uputi stanovnicima Berana ili Herceg Novog, možda i svim Srbima koji čine više od 30 odsto stanovništva Crne Gore, upustva kako da glasaju na izborima.

”Pri takvom stanju stvari – zašto da i Albanci u Crnoj Gori ne dobiju javna izborna uputstva iz Albanije i Kosova, tim prije što je toga već bilo. Bošnjaci takođe, iz Sarajeva, možda Ankare. Pa, ko posluša”.

On objašnjava da ovakva teme ne bi ni postojala da, kako kaže, postoji izgrađena hijerahija državnih vrijednosti i integrisanog državno-ustavnog prostora.

”… Da postoje izgrađene temeljne vrijednosti crnogorske demokratije koje bismo izgrađivali svi, sa rezultatom širokog konsenzusa… Sve etničke zajednice bi na legitiman, i primarno u domenu kulturnih veza, bile povezane sa svojim sunarodnicima u drugim državama, pritom čvrsto stojeći u vrijednosno institucionalnom sistemu države Crne Gore. Kao što su uostalom iskustva evropskih država koja je lako konsultovati”.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije