Connect with us

POLITIKA

LIDER POKRETA "EVROPA SAD"

Spajić odgovorio Šćekiću: Apsolutno nisam odgovoran za dug Fonda zdravstva, hoće da zgadi građanima Evropu sad

Bivši ministar finansija kaže da se neodgovorno koriste najugroženiji ljudi da bi napali Evropu sad, te da su naslijedili dug između 65 i 70 miliona, koji je i sada aktuelan

Šćekić i Spajić

Jedan od lidera pokreta Evropa sad i bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da sebe ne smatra odgovornim za dug Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

Na pitanje „Vijesti“ da li se osjeća odgovornost zbog toga sto je, po tvrdnjama aktuelnog ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, kriv uz prethodne Vlade, za katastrofalnu situaciju u Fondu zdravstva, i što je Šćekić u parlamentu na saslušanju dokumentovao, Spajić je kazao da oni jako neodgovorno koriste najugroženije ljude u Crnoj Gori da bi slikovito napali Evropu sad.

„Da bi se građani zgadili na Evropu sad. To je njima cilj… Apsolutno se ne osjećam odgovornim za dug Fonda zdravstva. Naslijedili smo dug između 65 i 70 miliona eura, taj nivo je i dalje aktuelan „, rekao je Spajić, na današnjoj konferenciji za novinare.

Kazao je i da su pokušali da smanje dug tako što su krajem 2020. godine uplatili 20 miliona eura Fondu zdravstva iz budžetske rezerve, a prošle godine još između 15 i 20 miliona takođe iz budžetske rezerve od ušteda sa drugih pozicija.

On je kazao i da je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović naveo da je dug Fonda zdravstva naslijeđen, te da je 43. Vlada ponovo vratila dug na 65 miliona eura.

„I to su vratili pojedinci koji su radili u Fondu zdravstva“, tvrdi Spajić.

Spajić je kazao i da je svaka potrošačka jedinica odgovorna za sopstveno finansijsko stanje, te da je budžet Fonda za zdravstvo ove godine 350 miliona eura.

On je upitao kako je Fond za zdravstvo prošle godine u vrijeme koronavirusa mogao da finansira te obaveze, a ove ne može. Tvrdi da je za to odgovoran ministar zdravlja.

Spajić je kazao da će deficit od početka godine zaključno sa septembra biti gotovo nula eura, a da se rebalansom budžeta predviđa da do kraja godine, za tri mjeseca, bude 7,6 odsto što je minus od 420 miliona eura.

On tvrdi da se rebalans budžeta i najavljeni deficit rade zbog narednih izbora, kako bi partije zadovoljile svoje apetite i zapošaljavale svoje kadrove.

„I to je jedina istina“.

„Za tri mjeseca oni hoće apokaliptičnim potrošnjom kroz rebalans da unište budžet da bi pokazali da je Evropa sad neuspjeh i da bi vratili na stanje na staro“, poručio je Spajić.

Na pitanje zašto je u kreiranju ovogodišnjeg budžeta planirao da država može da se zaduži od 500 miliona eura uz dodatnih 900 miliona, a što je stopirano u parlamentu, a pritom u javnosti govori da je državi nije potrebno novo zaduženje, Spajić je odgovorio da se njegove tvrdnje odnose na budžet koji je prethodno Ministarstvo finansija kreiralo.

„Za naš budžet koji smo mi kao Vlada usvojili nije bilo potrebno zaduživanje. Za dodatne amandmane skupštinske većine od 70 miliona eura koje su nadodali rekli smo da će taj dio morati da ide u zaduženje i mi smo to naveli u Zakonu o budžetu“, kazao je Spajić.

On je naveo da je tada nedostajući novac planiran na 560 miliona eura, a da se 70 miliona odnosilo na pomenuto zaduženje.

„A 490 miliona bi bili depoziti i zaduženje za već ugovorene kapitalne projekte. Ja sam tražio odobrenje od 500 miliona eura da se unaprijed zadužimo, jer sam znao da će kamate da rastu generalno zbog inflacije i tražio sam da se zadužimo da bi imali rezervi za sljedeću godinu, jer sam želio da smanjimo cijenu duga“, rekao je Spajić.

On je, na tezu da je projekat Evropa sad krivac za lošu finansijsku situaciju u zemlji, odgovorio da je taj projekat u potpunosti uspio, jer se bavi isključivo prihodnom stranom, a prihodi su veći od planiranih.

„Da je ona problem, vi biste imali sada manje prihode, jer smo mi smanjili doprinose na poreze i doprinose na rad, pa smo predložili smanjivanje akciza i uprkos svemu tome naplatili smo 131 milion više nego prošle godine“, rekao je Spajić.

Član pokreta Evropa sad Branko Krvavac kazao je da država rebalansom budžeta planira dodatni trošak od 170 miliona eura, od čega će za akcije Elektroprivrede biti izdvojeno 70 miliona eura, za izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave još 50 miliona eura…

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Direktorica ASK-a puštena da se brani sa slobode

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana

Perović, Foto: Boris Pejović

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović puštena da se brani sa slobode, odluka je sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, prenosi RTCG.

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana.

Policija je osumnjičenu direktorku ASK-a danas dovela u zgradu Višeg suda, a oko 20.30 časova, saslušanje je završeno.

Perović je juče nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Perović je uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj.

Tokom saslušanja, kako nam je saopšteno, ona je negirala krivicu.

Advokat Nikola Martinović kazao je da direktorici ASK-a SDT stavlja na teret donošenje rješenja o zaradama, odnosno naknadama koje je imao Savjet agencije i donošenje rješenja o varijabilama za zaposlene u agenciji.

„Dakle, prisustvovao sam jednom saslušanju u kojem Specijalno državno tužilaštvo pokušava da vodi upravni postupak o tome da li su rješenja koje je Jelena Perović donosila zakonita ili nisu zakonita. Jelena Perović je negirala u cijelosti krivično djelo, nema ništa da krije, odgovarala je na svako pitanje tužioca i naravno saopštila mu je da sve ono što je donijela postoji u formi rješenja, postoji i u elektronskoj i u papirnoj arhivi agencije“, kazao je advokat.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) blokirali su prije nekoliko dana zgradu Agencije za sprečavanje korupcije, a nakon pretresa prostorija koje ona koristi i službenog automobila ona je uhapšena.

„Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, saopšteno je juče iz SDT-a.

Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije.

Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić pita: Šta Mandić radi na vježbama Vojske Srbije

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović na to je odgovorio: „Pitajte ga kad bude predsjedavao“

Nikolić

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao je na današnjem skupštinskom zasjedanju potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića (Pokret Evropa sad) šta predsjednik Skupštine Andrija Mandić radi na vježbama Vojske Srbije na Pešterskoj visoravni i koga tamo predstavlja.

Nikolić je napomenuo da je važno da crnogorska javnost zna odgovor na to pitanje, posebno u svjetlu, kako je rekao, upozoravajućih tonova koji su se sinoć mogli čuti na mitingu u Banjaluci, saopštio je DPS.

“Sinoć se u Banjaluci prijeti secesijom Bosne i Hercegovine, i najavljuju neki potezi koji mogu destabilizovati region u kojem živimo, i u tom smislu je posebno problematično šta Mandić kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore radi na vojnim vježbama srpske vojske”, rekao je Nikolić.

Pejović nije imao odgovor na pitanje Nikolića.

„Nemam informaciju, niti mogu onda dati odgovor. Predlažem da to pitanje postavite kad gospodin Mandić bude predsjedavao parlamentu i vjerujem da ćete dobiti odgovor“, rekao je on.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije