Connect with us

EKONOMIJA

"NEOPHODNA ZAJEDNIČKA SARADNJA"

Spajić: Razmatramo mogućnost snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica

„Vlada Crne Gore ulaže napore da ublaži rast cijena i time očuva kupovnu moć građana, ali nam treba i pomoć trgovačkih lanaca“

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Ministarstvo ekonomskog razvoja razmatraju jedan broj kriznih mjera, koje bi bile vremenski ograničene i koje bi dovele do regulacije i snižavanja maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

On je poručio da je „na tom putu, neophodna zajednička saradnja svih“.

Spajić je danas sa saradnicima i predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja, održao sastanak sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca koji posluju u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno na sastanku se razgovaralo o rješavanju problema rasta cijena prehrambenih proizvoda, a naročito cijena osnovnih životnih namirnica.

„Danas smo ovdje da bismo razgovarali o rastu cijena prehrambenih proizvoda i da čujemo vaše obrazloženje razloga rasta cijena, čiji smo svi svjedoci. Vlada Crne Gore ulaže napore da ublaži rast cijena i time očuva kupovnu moć građana, ali nam treba i pomoć trgovačkih lanaca. Ohrabruje to što dosadašnji podaci pokazuju da će turistička sezona biti uspješna i nadam se da će to doprinijeti snižavanju maloprodajnih cijena namirnica, a naročito osnovnih“, rekao je Spajić.

Iz MFFS podsjećaju da oni i Vlada nemaju mogućnost da utiču na promjene cijena na svjetskom tržištu, ali ni na maržu, odnosno profit, koju marketi dodaju na nabavnu cijenu proizvoda i PDV-a.

Marže, odnosno profit, zauzimaju značajno veći udio u konačnoj prodajnoj cijeni, nego PDV od 7 odsto, koji predstavlja minimalnu stopu i koji se primjenjuje na sve osnovne životne namirnice.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, odnosno Vlada, je nedavno proširilo listu proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a. Osnovne životne namirnice, među kojima su hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, mast, ulje i jaja, podliježu stopi PDV-a od 7 odsto. Vladina namjera je bila da se, proširivanjem liste proizvoda sa nižom stopom PDV-a, doprinese zaštiti stanovništva od rasta cijena i očuvanju životnog standarda.

„Sagovornici su saglasni da je pandemija korona virusa izazvala veoma značajne poremećaje na svjetskom tržištu, a uvođenjem zabrana ili ograničenja u kretanju, transport je postao značajno sporiji i skuplji. Predstavnici trgovačkih lanaca naveli su da su troškovi pomorskog transporta porasli za 2-3 puta u posljednjih 12 mjeseci. Oni su saglasni da su rast troškova pomorskog transporta, ali i velika tražnja i sušni period u ključnim zemljama izvoznicama hrane, kao što su Argentina, Brazil, Rusija, Ukrajina i SAD, doveli su do rasta cijena hrane na globalnom nivou za oko 25 odsto počev od 2020. godine“, navodi se u saopštenju MFSS.

Predstavnici Vlade istakli su da je jedan od prioriteta za ovu godinu da pomogne oporavak privrede, ali da to ne smije ići na štetu građana i uticati na njihovu kupovnu moć.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Na pijaci u Podgorici 1 kg borovnica košta 40 eura

Prodavci ih prodaju u kutijama od 125 grama koja košta pet eura

Na zelenoj pijaci u Gintašu, u Podgorici, stigle su prve borovnice. Prodavci ih prodaju u kutijama od 125 grama koja košta pet eura, što znači da je kilogram 40 eura. Kako kažu građani najviše uzimaju 250 grama ovog voća.

Jagode se po kilogramu uglavnom prodaju šest i sedam. Kilogram grožđa cijenjen je od šest do deset eura, dok su kruške četiri eura. U ponudi imaju i lubenicu po cijeni od četiri, dok je pipun šest eura.

Za jabuke je neophodno izdvojiti od 1,20 do 1,80, dok je nar 3,50 eura, a limun 1,50 eura. Pomorandže mogu se kupiti za 1,50 eura, koliko koštaju i klementine. Banane su cijenjene od 70 centi do 1,50 eura.

Za kilogram krompira neophodno je izdvojiti 1,30 eura, dok su šargarepa i cvekla skuplje za 20 centi. Krastavac košta dva eura, a kupus od 0,80 do euro.

Paprike su cijenjene od tri do 3,50, a crni luk 1,50 eura. Veliki je izbor zeleniša. Kilogram spanaća može se kupiti za 3,50 eura, dok se blitva može naći i za euro, a raštan za dva eura. Salata košta tri, a pori luk euro manje, dok su tikvice od 2,50 do tri eura.

(Izvor: Dan)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije