Connect with us

KULTURA

POLIMSKI MUZEJ UPUTIO INICIJATIVU VLADI

Spomen-kompleks na Jasikovcu bi mogao biti proglašen za kulturno dobro

Spomenik je djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata, a podignut je na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine italijanski okupatori strijeljali beranske rodoljube

Foto: Mileta Vukićević

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama mogao bi konačno biti proglašen kulturnim dobrom Crne Gore.

„Vijestima“ je to potvrdila direktorica Polimskog muzeja u Beranama Violeta Folić, koja je kazala da je nova Vlada uputila dopis toj ustanovi kulture u kojem nagovještava takvu mogućnost.

„Mi smo već desetak godina uporno slali inicijative bivšem ministru i Ministarstvu kulture da se ovaj spomen-kompleks proglasi kulturnim dobrom, ali do sada nije imalo efekta. Tek nova Vlada i nova ministarka su nam odgovorili da obustavimo planirane aktivnosti oko najavljene i planirane valorizacije ovog mjesta, jer se radi na tome da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom“, kazala je Folić.

Ona je objasnila da su upravo zbog toga prekinute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

„Ako bi ovaj spomenik bio proglašen kulturnim dobrom, kao što nam je najavljeno, to onda podrazumijeva i drugi pristup. Pitanje uređenja i valorizacije bi onda prešlo u nadležnost resornog ministarstva, odnosno to ministarstvo bi procjenjivalo šta se tamo smije raditi, a šta eventualno ne smije“.

Na brdu Jasikovac, na samo kilometar od centra grada, 1977. godine podignut je jedinstven spomenik na području Crne Gore.

Spomenik je djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata.

Spomenik je podignut na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine italijanski okupatori strijeljali beranske rodoljube.

Spomen-kompleks na Jasikovcu čine spomenik Slobode visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je dvjesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja„, priča Folić.

A istorija Berana, kako kaže, počinje upravo ovdje. Na brdu Jasikovac. Tu su, poslije boja na Rudešu 1862. godine, Turci podigli vojno utvrđenje i tek povremeno prelazili na lijevu obalu Lima da umire buntovno stanovništvo.

„Ornamentika odražava najprefinjenije elemente, crnogorske nošnje i oružja, i simboliše plamen i vjetar koji su u proteklim vjekovima harali po Vasojevićima, dok se slova kao bujica slivaju u riječi i čine čudesan ljetopis pod otvorenim nebom, iz koga se sa uzbuđenjem čita o događajima, zbivanjima, stradanjima i pobjedama naređanim tokom posljednja tri i po stoljeća u beranskom kraju“, kaže Folić.

Spomen-kompleks Jasikovac i parkovska površina čine jedinstvenu cjelinu sa popločanim stepeništem, hodnim stazama i zasvođenim prolazima koji vode ka centralnom dijelu spomenika, koncipiranom kao amfiteatar.

„Tokom 2015. godine izvršena je konzervacija i restauracija spomen-kompleksa. Stručnjaci Polimskog muzeja su očistili sve partije spomenika – kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze, amfiteatar. Poslije čišćenja, sve kamene površine su adekvatnim mjerama zaštićene od daljeg propadanja i vraćen mu je prvobitni sjaj“, priča Folić.

Prema njenim riječima, parkovska površina spomen-kompleksa se prostire na 24 hektara i daje mogućnost da se uređenjem prostora spomen-kompleks sa parkovskom površinom pretvori u centar kulturnog života grada.

Mjesto na kojem se nalazi pruža najbolji pogled na cijeli grad, zatim bogati sadržaj koji čini ispisana istorija ovog kraja na granitnom kamenju, memorijalna arhitektira i prostor koji dozvoljava i omogućava da ovo izletište sadrži kulturne, sportske i sve druge sadržaje koji bi u potpunosti zadovoljili turističku ponudu grada„.

Predlog da se spomen-kompleks proglasi za kulturno dobro proslijeđen je Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore više puta u proteklih desetak godina.

Postojeće idejno rješenje uređenja spomen-kompleksa Jasikovac sadrži uređenje ograde, rasvjete, hodnih staza, parking prostora, hortikulturu, ugradnju video-nadzora i planiranje lokacije za vidikovac ili restoran. To je bio naš prvobitni plan, koji će umnogome zavisiti od resornog ministarstva, ako spomen-kompleks bude proglašen kulturnim dobrom„, kaže Folić.

Ona dodaje da bi uređenjem kompleksa čitav grad dobio novu dimenziju.

„Omiljeno izletište bi postalo idealno pogotovo za kulturna dešavanja i turističku ponudu. Ne postoji bolji prostor za izvođenje pozorišnih predstava na otvorenom u gradu, a ni šire, zbog specifičnog ambijenta i fantastičnog audio-vizuelnog doživljaja, i to se pokazalo u proteklim godinama kada smo tamo, u okviru manifestacije Beransko kulturno ljeto, izmjestili i organizovali niz muzičkih i kulturnih manifestacija“.

Folić kaže da bi kompleks „Jasikovac“ bio privlačan lokalnom stanovništvu, ali i turistima.

Izvor: Vijesti

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

KULTURA

(FOTO) Prvi put posle 150 godina: Predstavljene rekonstruisane narodne nošnje Vasojevića

Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina istraživačkog rada Hadži Milisava Tmušića iz Berana na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića

Foto: GKUD "Lim" Berane

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Za kulturnu istoriju svakog naroda značajno je da postoji što više istraživača i sabirača narodnog i umjetničkog blaga.

Istraživači naše tradicionalne kulture i proučavaoci starina na našem tlu bili su, uz mnoge obične ljude, učitelje i sveštenike, i čuveni pisci, geografi, arheolozi, etnolozi i drugi stručnjaci.

Njihovim stopama je krenuo prije deset godina i Hadži Milisav Tmušić iz Berana.

Foto: KUD „Lim“

Na izložbi u Polimskom muzeju u Beranama nedavno je predstavljena rekonstruisana narodna nošnja Vasojevića.

Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina njegovog istraživačkog rada na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića.

Radi se o vasojevićkoj muškoj nošnji, ženskoj svakodnevnoj i ženskoj nevjestinskoj nošnji.

Foto: KUD „Lim“

Rekonstrukcija je radjena na osnovu sačuvanih nošnji, kao i na osnovu literature.

Tmušić je i umjetnički rukovodilac KUD-a „Lim“ iz Berana.

Njegov obraćanje prenosimo integralno:

„U Polimskom muzeju, uz podršku veoma dragih i posebnih ljudi, obilježih 10 godina aktivnog istraživačkog rada na temu narodnih igara, pjesama, običaja i narodnih nošnji Vasojevića. A posebnost ovoj večeri i jubileju dala je rekonstruisana nošnja Vasojevića koja ugleda svjetlost dana posle više od 150 godina.

Posebno mi je drago što su te večeri sa stručne strane, ali i kao prijatelji, uzeli učešće i Slobodanka Rac i Damir Šipovac, koji su biranim riječima dali svoj doprinos i nesebičnu podršku svemu onom što sam do sada radio ali i što radim. Ali i vrijedne ruke Nikole Bošnjaka, koji je rekonstrukcije uradio kao da su originali i hvala mu na tome.

Foto: KUD „Lim“

Veliki broj sela, starih ljudi kazivača sa kojima obavih brojne razgovore od koji je većina upokojena dočekavši duboku starost imadoh tu sreću i zadovoljstvo da od njih čujem i zapišem brojne priče, igre, pjesme, običaje i tako ih zajedniči sačuvamo od zaborava.

A najveća i uvijek nesebična podrška je podrška moje porodice koja je u proteklom periodu mnogo trpila radi mene i mog rada, ali uvijek bila snažan vjetar u leđa za sve što sam do sada uradio i stvorio. Moja supruga Slađa, moj naslednik i smisao Jakov, moja mala čupa Jovana, moji roditelji, brat i sestra. Da nije bilo njih i njihove podrške sigurno u svemu ovom ne bih uspio. Bogu sam zahvalan što ih imam uza sebe.

Prođe ova prva decenija a dao Bog da se i dalje nastavi jer samo tako možemo sačuvati svoj nacionalni identitet, jer ako to izgubimo i ako nemamo svoju prošlost koju ćemo čuvati, sigurno nećemo imati i srećnu i uspješnu budućnost.“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Petar Božović stigao na Kustendorf da primi nagradu: „Za mene nema penzije“

Velikana glumišta dočekao Emir Kusturica uz pogaču i rakiju

Božović i Kusturica, Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Velikan glumišta Petar Božović stigao je danas u Drvengrad gdje ga je dočekao domaćin i reditelj Emir Kusturica.

Božović je gost ovogodišnjeg Kustendorfa i laureat nagrade „Drvo života“, a tradicionalno, uz pogaču i rakiju, zahvalio se na gostoprimstvu istakavši da mu nagrada „Drvo života“, koju će primiti na zatvaranju festivala, veoma znači, prenosi Nova.rs.

„Ova nagrada je i dokaz da mi još nije vrijeme da odložim oružje svijetlo i nadam se da ću do kraja ovozemaljskog života služiti ono najsvetijem kojem sam posvetio svoj život i do čega mi je sve više i više stalo. Nema penzije. Oprostite što emotivno reagujem, ali sjećam se velikog glumca Alena Delona koji je sa 60 godina završio u suzama govoreći o tome šta je najteže u glumi. Da li je to prijemni ispit ili grč, trema – to nije ništa strašno. Najstrašnije je da prestanete to da radite. Ja se sa ovim drvetom života nadam da neću prestati“, poručio je glumac.

Božović je dodao da nikada nije igrao ni u jednom Kusturičinom filmu, na šta je dodao da ima vremena.

„Sera, sera, zato je tu „Drvo života““, rekao je kroz osmjeh Božović

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Danas počinje festival „I literatura ima žensko lice“ u Beranama

Ženski književni festival koji traje do 21. novembra pod sloganom ‘’Ja’’ obilježiće, po riječima glavne urednice – književnice Rebeke Čilović, marš koji će biti održan u subotu u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u glavnoj ulici

Foto: Poster

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Drugo izdanje ženskog književnog festivala “I literatura ima žensko lice” u Beranama počinje danas pod sloganom „Ja“.

Ovogodišnje izdanje festivala koje traje do 21. novembra okupiće neka od najznačajnijih ženskih autorki iz Crne Gore i regiona, među kojima su: Maša Dabić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja, Milica Vučković, Ana Golejshka Džikova, Dragana Tripković i mnoge druge, a izdvaja se i specijalna gošća iz Austrije Maša Dabić.

Ono po čemu će se ženski književni festival izdvojiti jeste i aktivistički pristup organizatorki koji se ogleda, ne samo u diskusijama kao što su “Religija i feminizam”, “Rodno čitanje filma ‘Grudi’” crnogorske rediteljke Marije Perović i druge, već i simbolična završnica festivala.

”Za kraj je planirano da se održi prvi ženski marš na sjeveru pod sloganom ‘I sjever je ženski’, a sve u cilju povećane vidljivosti žena iz manje razvijenih opština ali i ruralnih područja. Festival je imao odličnu kampanju kojom je poslao jasnu poruku da bez ženske solidarnosti ne može ni ono naše autentično ‘Ja’ dobiti svoju punoću izraza”, poručuju organizatori.

foto: Poster

Glavna urednica festivala, književnica Rebeka Čilović ističe da je festival s namjerom postavljen u ovako jedinstvenom formatu i baš na sjeveru Crne Gore, a izdvaja se, kaže, svojim sadržajem i punoćom izražaja u čemu ne zaostaje za manifestacijama iz regiona, ali i Evrope.

”Sve to nas motiviše da i ove godine postavimo program vrijedan pažnje. Misija ovako raznovrsnog, a opet u ideji ujedinjenog: festivala je jasna: Jednake šanse za sve, ni manje, a ni više od toga. Izgleda da (često) seminari, obuke, konferencije, festivali, pa i književni događaji samo formalno vode računa o ženskom tekstu i autorkama koje ne moraju nužno pripadati feminističkoj doktrini, ali koje svojim prisustvom i izlaskom iz zone privatnog u javno čine par ekselans politički čin”, kaže Čilović za „Vijesti“.

Ona podsjeća da žene u svojim pravima uživaju tek 70-ak godina i dalje se boreći za ravnopravnost i nerijetko praveći “jedan korak naprijed, dok nas drugi često vrati dva u natrag”, smatra i poručuje da se zbog toga ovaj festival mora njegovati.

”Ženski književni festival mora trajati i mora se njegovati. Njegova misija je i misionarska, neka nas uči da nije senzacija okupljati se oko ženske misli, već nasušna potreba. Oni koji čitaju znaju šta znače imena kao što su Maša Dabić, Adisa Bašić, Ana Golejška Džikova, Nadija Rebronja, Jasenka Lalović, Milica Vučković i mnoge druge… U našem fokusu je dobra literatura koju pišu žene. Njihov odziv je potvrda i garant da je festival brend koji s lakoćom uspostavlja saradnju sa književnicama, kao što se vidi, iz čitavog regiona”, ponosno ističe Čilović.

Rebeka Čilović, foto: Privatna arhiva

Ona dodaje i da iza svega toga stoji naporan rad, veliki trud i nevjerovatna želja svih koji su uključeni u projekat bilo kao organizatori ili učesnici.

”Sve to je doprinijelo da Festival postane brend. Naravno, festival nije samo književni on je i ženski, aktivistički. Ovaj festival tjera na angažovanost, na borbu, tu je da nas zapita, iznenadi i začudi. Ljudi mijenjaju svijet, a naša je želja da mijenjamo svijest. Osmjelile smo se, nije ni to bilo lako. Same ne možemo, zato zajedno moramo. Pozivam sve da nam se pridruže, objavljuju i dijele naše objave, prate nas i pridruže nam se”, poručila je Čilović.

Ona zaključuje da je Crnoj Gori “potreban svaki vid djelovanja po srednjem putu”.

”Izgleda da nas ovakve ideje ne dijele, već one od nas čine da zaboravimo na trvljenja, razlike i ujedinimo se u borbi ka pravednijem društvu, a nema tog društva koje može težiti napretku ukoliko zaboravi ili zanemari svoju najveću skupinu, (često) osporavanu, neafirmisanu i neostvarenu, a to su žene”, istakla je Čilović na kraju razgovora za “Vijesti”.

Festival “I literatura ima žensko lice” podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, a organizuje ga nevladina organizacija “Poligon za žensku izuzetnost ‘Sofija’”. Prijatelj festivala je Sekretarijat za sport, kulturu i mlade i Opština Berane.

Marš “I sjever je ženski”

Bogat program festivala zatvoriće najavljeni marš koji će biti održan 21. novembra u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u Ulici Mojsija Zečevića.

”Marš, kao prvi ženski na sjeveru, ima za cilj da pokaže da je ‘I sjever ženski’, da nas ima da osvijetli naša lica i ideje. Bilo je planirano da više od hiljadu ljudi bude prisutno i naši autobusi su bili spremni da dovezu drugarice, koleginice, saborkinje iz Plava, Gusinja, Andrijevice, Rožaja, Mojkovca i Petnjice, no kako su nas nove mjere zadesile, marš će morati da bude organizovan mnogo skromnije, ali nikako neće biti manje važan”, ističe Rebeka Čilović i poručuje:

”Marš je tu da prolomi glas žena sa sjevera koji je dugo bio u zapećku, ućutkan i zanemarivan”.

 

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije