„Adam i Eva su bili Srbi. Ili Hrvati. Definitivno Albanci, Bugari ili Bošnjaci. Svuda prevladava vjerovanje da je baš taj jedan, vlastiti narod, najstariji narod južne Evrope.“

Ovim rečenicama počinje tekst objavljen proteklog vikenda u listu Neue Zürcher Zeitung am Sonntag. Piše ga Adelheid Wölfl iz Sarajeva, a skraćenu verziju je objavio DW.

„Genetski nacionalizam“

„Stav da postoji zajednički etnički identitet, koji se ne zasniva samo na kulturi, jeziku i religiji već i na biološkom porijeklu, takođe je široko rasprostranjen. Ovaj etno- ili genetski nacionalizam bio je jedan od razloga za krvave devedesete i građanski rat u republikama bivše Jugoslavije.

Način razmišljanja je bio: Bili smo ovdje prvi, vrijedimo više od ostalih, mi smo potpuno drugačiji, zato možemo dominirati nad ostalima i protjerati ih. Ovo razmišljanje je i danas rašireno.

Srpski novinar Ratko Dmitrović, koji je kasnije postao ministar za porodicu i demografiju, rekao je 2018. da su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci svi istog porijekla: oni su svi Srbi. „Nije teško, priznati istinu. Ne boli“, Izjavio je.

Prema njegovim riječima, ostale etničke grupe su zapravo Srbi koji su jednostavno izdali svoje srpstvo.

Bivši hrvatski ministar obrazovanja Dragan Primorac, doktor i genetičar, smatra da su „više od tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potomci starih Evropljana koji su živjeli u posljednjem ledenom dobu prije 20.000 godina na području današnje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine“.

Studija s Harvarda: Nema bitnih genetskih razlika

Te priče su naučna glupost, što dokazuje i nova studija s Harvarda. „Kada biste mi dali DNA neke osobe i da vam moram reći je li ta osoba Hrvat ili Srbin, bilo bi izuzetno teško. Hrvati, Srbi i drugi su kulturni termini, ali ne odražavaju vrlo staru diferencijaciju u njihovoj demografsko-genetskoj istoriji“, kaže arheogenetičar Injigo Olalde, jedan od autora studije Genetička istorija Balkana od rimske granice do migracije Slovena, koja je objavljena u decembru.

U studiji su analizirali DNA podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom milenijumu nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji.

Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana.

„Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je sličnim procesima migracije i promjena“, kaže Olalde. Ovo sugeriše da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Nije došlo do zamjene, nego do miješanja
Migracijski tokovi se također mogu pratiti analizom DNA. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Evrope i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Evrope.

Prema studiji, njihov DNA se danas može pronaći kod 30 do 60 posto stanovništva na Balkanu. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima.

Genetski materijal ljudi iz željeznog i brončanog doba može se naći u oko 22 posto današnje populacije, a genetski materijal predaka iz zapadne Anatolije u oko 23 posto, kaže Olalde u intervjuu za NZZ am Sonntag.

Pitanje je hoće li studija naći put i u svijest šire javnosti na Balkanu. Jer ovdje neki „naučnici“ doprinose nacionalističkoj i rasističkoj istoriografiji. U Hrvatskoj su to bile teorije Franje Račkog. Tvrdio je da su Hrvati tokom seobe stigli u „djelomično praznu kuću“, tako da se nisu miješali, te da sadašnje stanovništvo ima direktno porijeklo od doseljenika koji govore slovenski.

Direktor Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu Florian Bieber kaže da kritički pogled na podjelu na etničke grupe nije raširen. „Postoji mnogo više pročišćenih istnarativa koji zanemaruju mješavine i povezanosti“, kaže on.

„Pseudoznanstvene teorije i danas se koriste u propagandne svrhe“

Političarka radikalne desnice bosanskih Srba Biljana Plavšić, bivša potpredsjednica Republike Srpske, izjavila je 1993. da ona i drugi srpski nacionalisti nisu u stanju pregovarati s muslimanima iz genetskih razloga.

„Bio je to genetski deformisab materijal koji je prihvatio islam. I sada, naravno, postaje sve koncentriraniji sa svakom uzastopnom generacijom. Postaje sve gore i gore. Tokom stoljeća geni su nastavili propadati“, kaže ova biološkinja po struci. Bosanski Srbi su bili etnički i rasno superiorniji od bosanskih Muslimana, smatrala je ona.

Arheolog Mario Gavranović iz Austrijske akademije nauka upozorava na pseudoznanstvenu teoriju o porijeklu koja se koristi u propagandne svrhe i ističe da se ta rasistička ideologija širi i danas.

Na primjer, srpsko udruženje Poreklo prikuplja DNA uzorke kako bi ušlo u trag „srpskom nasljeđu“. Iz Porekla tvrde da Srbi sigurno nisu pomiješani s „turskom krvlju“. Istoimeno crnogorsko udruženje tvrdi da Srbi imaju potpuno drugačije gene od Albanaca.

„Svi pripadamo istom genskom fondu“

Jedna od rasprostranjenih ideja je da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci potekli direktno od doseljenih Slovena iz sjeveroistočne Evrope u jednoj liniji i bez miješanja s drugima. Neki Albanci vjeruju da su direktni potomci Ilira, neki Grci vjeruju da imaju porijeklo od starih Grka. Uzavrela mješavina praznovjerja, rasizma i nadmoći.

„Nema genetske osnove za razlike među etničkim grupama“, naglašava Naris Pojskić s Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, miran čovjek koji kaže da je krajem 19. stoljeća Austrijanac Augustin Weisbach pokušao „mjerenjima opsega glave“ utvrditi postoji li razlika između pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih Bošnjaka. Weisbach nije našao nijednu.

„Svi pripadamo istom genskom fondu. Uvijek smo duboko u sebi znali da nema razlike“, kaže Pojskić. Desničarski ideolozi koji ipak tvrde da su grupe biološki različite ignorisat će istraživanje DNA, kaže on.

(Deutsche Welle)