Connect with us

EKONOMIJA

ZBOG PRAZNIKA

Trgovine neće raditi subotu, nedelju i ponedeljak

Sve trgovine na veliko i malo neće raditi 1, 2. i 3. maja

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Uprava za inspekcijske poslove saopštila je da sve trgovine na veliko i malo neće raditi 1, 2. i 3. maja, u skladu sa zabranom rada za državne praznike.

„Zakonom o unutrašnjoj trgovini zabranjen je rad trgovinama tokom prazničnih dana, a kao izuzetak za koje ova zabrana rada ne važi navedene su apoteke; specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica; pijace; štandovi – tezge, vitrine i automati izvan pijaca i pokretne prodavnice; prodavnice, kiosci i automati smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka; štandovi i kiosci u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela; skladišta za trgovinu na veliko“, saopšteno je iz Inspekcije.

Oni su istakli da su za nepoštovanje ovog Zakona predviđene novčane kazne i zatvaranje objekta.

„Stoga pozivamo privredne subjekte da poštovanjem propisane obaveze daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, naveli su iz ove Uprave.

Nastavite sa čitanjem
Advertisement
Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Penzionerima i nezaposlenima računi za struju manji za 40 odsto

„U dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), računi za april, maj i jun biće umanjeni“, najavio je premijer

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je na današnjem presu povodom predstavljanja novih mjere podrške privredi i građanima za II kvartal tekuće godine najavio da će, u dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), 40 odsto računa za april, maj i jun biti umanjeno za 40 odsto, odnosno za sve one kategorije penzionera koje imaju manju penziju od 222 eura, kao i za one koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ).

„Nastavljamo sa aktivnostima koje smo započeli, a to je da pomažemo privredi građanima, i ako ekonomska situacija nije na zavidnom nivou“, rekao je Krivokapić.

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović je objasnila da građani neće imati nikakvu obavezu prilikom zahtjeva za podnošenja smanjenja računa, već da je Vlada zadužila ZZZ i fond PIO da dostave EPCG podatke o navedenim korisnicima

Ona je kazala da će ova mjera posebno biti korisna za kategorije ranjivog stanovništva. Ona je rekla da je ključna novina u novom paketu mjera dodatna potreba za kreditnim sredstvima, zbog problema sa likvodnošću privrede.

„Model se sastoji iz četiri faze. Prva faza je već započeta posredstvom Investicionog razvojnog fonda (IRF) gdje će privredi, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima biti opredijeljeno 20 miliona eura sredstava, putem četiri kreditne linije. Radi se o kreditima u iznosu od 10 do maksimalnih 150 hiljada eura, sa kamatnom stopom koja varira od 1,5 do 3,5 odsto od zavisnosti kreditne linije. Novina je da će krediti do 20 hiljada eura kredita imati ‘meka’ sredstva obezbjeđenja za mikro i mala preduzeća, što je bio problem prije“, rekla je Lipovina Božović.

Lipovina Božović je navela da se drugi važan segment, čija realizacija je u pripremi, odnosi na 40 miliona sredstava kreditne podrške koje je Vlada obezbijedila kroz kreditni aranžma sa CEB-om, razvojnom bankom Savjeta Evrope.

„Novac će biti usmjeren ka poslovnim bankama gdje namjeravamo da u partnerstvu sa poslovnim bankama u Crnoj Gori, koristeći njihove kapacitete, omogućimo privredi dodatnih 40 miliona sredstava. Finansiraće se projekti za investicije u obrtna sredstva i direktne investicije. Banke će učestvovati sa 50 odsto sredstava, a CEB će učestvovati sa drugih 50 odsto. Očekujemo da će ukupni efekat biti 80 miliona eura“, rekla je Lipovina Božović.

Treća faza koja se očekuje u trećem kvartalu godine, kako je objasnila Lipovina Božović, odnosi se na pregovore IRF-a sa Evropskom Investicionom bankom o kreditnom aranžmanu od 150 miliona eura.

„Očekujemo da prva tranša od 50 miliona eura bude opredijeljena za podršku likvodnosti malih i srednjih preduzeća“, rekla je ona.

Ona je navela da se četvrta faza tiče pokretanja kreditnog garantnog fonda, u saradnji Crne Gore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, „koja će podstaći i omogućiti lakši pristup finansijama segmentima mikro i malih        preduzeća, gdje će država garantovati za određena sredstva“.

Novi način za obračun subvencija zarada

Lipovina Božović je kazala da se nastavlja sa programom subvencionisanja zarada, ali na novi način.

„Po prvi put ćemo svakog privrednog subjekta identifikovati pojedinačno. To znači da neće biti važno kojoj djelatnosti privredni subjekat pripada, već će biti važno da li je ukupan prihod tog subjekta tokom 2020. godine opao preko 50 odsto…To je u ovom trenutku preko 250 različitih djelatnosti. Gotovo da ne postoji djelatnost koja nije zastupljena ovim modelom“, rekla je državna sekretarka.

Ona je dodala da se nastavljalju subvencije za plaćeno odsustvo, za roditelje djece od šest do 11 godina, za zaposlene u karantinu ili izolaciji, gdje je podrška 50 odsto od ukupne minimalne zarade.

„Program subvencionisanja traje godinu dana i zaključno sa izdacima koje će Vlada imati u drugom kvartalu to će biti nekih 100 miliona eura koje je Vlada opredijelila za ovaj program“, navela je ona.

Kazala je i da je povećan limit za kovid podršku sa 800 hiljada eura na 1,2 miliona eura i da je produžen rok realizacije mjera predviđenim Covid pravilnikom do kraja godine.

„Ova mjera će omogućiti onim privrednim subjektima koji su u prethodnom periodu koristeći odgovorajuće mjere podrške dostigle limit od 800 hiljada eura da u drugom kvartalu apliciraju za neku od ovih mjera“, kazala je Lipovina Božović.

Još jedna mjera koja će pomoći povećanju likvidnosti privrednicima je, kako je navela Lipovina Božović, odlaganje carinskog duga koji je do sada bio 30 dana, a novom mjerom je produžen na 60 dana.

Odović: Jednokratne pomoći za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije, autoprevoznike, turističke vodiče

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović najavio je jednokratnu pomoć od 50 eura svakom poreskom obvezniku koji obavlja privrednu djelatnost za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije.

„Takođe, poreski obveznik koji ostvaruje promet putem samo naplatnih uređaja, tj. putem automata, a koji nisu u obavezi da izdaju račune takođe imaju pravo da dobiju 50 eura“, rekao je Odović.

Jednokratnu podršku će, prema njegovim riječima, dobiti prevoznici koji obavljaju javni prevoz u drumskom saobraćaju i to po 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici, što je posebno važno, kako je istakao, zbog buduće turističke sezone.

„Vlada je odlučila da autoprevoznicima omogući povraćaj dijela plaćene akcize za preduzetnike koje su registrovani i koji obavljaju djelatnost vanrednog prevoza putnika u kopnenom saobraćaju, čarter prevoza putnika i putnika prema aerodromu. Ova mjera će omogućiti povraćaj povraćaj djela plaćene akcize po navedenoj mjeri biće moguće ostvariti do sedam odsto ostvareno prometa po ovom osnovu“, rekao je Odović.

On je dodao da će svi licencirani turistički vodiči, koji su u prethodnom periodu ostali bez posla, dobiti jednokratnu pomoć od 300 eura.

Odović je kazao da je Vlada pripremila nekoliko novih zakona koji se sada nalaze u parlamentu, a koji se odnose na mjeru olakšanog zabošljavanja.

„Pripremljene su izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i mnogo drugih sa tim povezanih zakona. Vlada je dostavila parlementu i izmjene Zakona o PDV-u kojim se skraćuje rok povraćaja za PDV. Takođe, povećava se limit ostvarenog prometa sa 18 hiljada na 30 hiljada eura, kao uslov za ulazak u PDV sistem“, rekao je Odović.

Produžava se rok za korišćenje turističkih vaučera

Odović je kazao da je Vlada odlučila da se turistički vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike produže do kraja ove godine, a ne do prvog jula kako je prvobitno planirano.

On je u ime Vlade uputio preporuke lokalnim samoupravama – da razmotre mogućnost oslobađanja privrednika plaćanja lokalnih komunalnih taksi za 2021. godinu; da u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama razmotre mogućnost oslobađanja članskog doprinosa turustičkim organizacijama; da se oslobodi ili umanji porez na nepokretnosti ukoliko je bilo zabranjeno obavljanje privrednih djelatnosti; da se smanji cijeni zakupa za pogođenje djelatnosti ako su u svojini lokalnih samouprava…

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada uštedjela skoro 100 miliona eura

„Ovaj iznos dovoljan je da se isplati jedna i po godišnja rata kredita za prioritetnu dionicu auto-puta“, kazao je ministar

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Ušteda koju je Vlada ostvarila pravovremenim emitovanjem obveznica iznosi 98,5 miliona EUR, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.

Prema njegovim riječima, da se država zadužila u ovom periodu, kamata bi iznosila 4,75 odsto u odnosu na tadašnjih 2,875 odsto.

“Još jedan dokaz pravovremenog emitovanja obveznice! U konačnom iznosu to znači uštedu od 98,5 miliona EUR, što je dovoljno da se plati godišnja rata kredita za prioritetnu dionicu autoputa”, napisao je Spajić na svom Twitter nalogu.

Država se u decembru prošle godine zadužila 750 miliona EUR, putem emisije euroobveznica na međunarodnom tržištu.

Kamata je iznosila 2,875 odsto, a potražnja je bila skoro tri milijarde EUR.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

U Plantažama zapaljene platne liste

Inspektori otkrili da je uništen dio poslovne dokumentacije. Dvije osobe saslušane su tim povodom, kazali Vijestima iz Uprave policije

Bivša izvršna direktora “Plantaža” Verica Maraš i bivši predsjednik Odbora direktora kompanije Veselin Vukotić

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Bivše rukovodstvo Plantaža uništilo je dio dokumentacije te kompanije, a istražitelji Specijalnog policijskog tima (SPO) provjeravaju šta je sve spaljeno, rekao je za podgoričke „Vijesti“ sagovornik iz Uprave policije.

On je objasnio da su do sada konstatovali da je zapaljen dio spisa koji se odnosi na platne liste u toj državnoj firmi.

“Za sada nismo utvrdili da je uništena neka bitna dokumentacija… Postoji kompjuterski program koji evidentira uplate, podatke ima i banka koja isplaćuje novac, tako da teško mogu sakriti bilo kakve nezakonitosti… Vidjećemo šta će istraga pokazati do kraja”, rekao je izvor Vijesti.

On je kazao da ipak utvrđuju i da li je riječ o isplatama “na ruke”, koje su eventualno bile zavedene samo u internim dokumentima.

Prema nezvaničnim informacijama, i novi direktor te kompanije interesovao se kod zaposlenih – šta je od papira i zbog čega spaljeno.

“Inspektori su obavili razgovor sa dvije osobe koje su bile uključene u tu priču”, saopšteno je Vijestima iz policije.

Istraga

Policijski inspektori prije sedam dana izuzeli su dio poslovne dokumentacije iz Plantaža, u sklopu istrage koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo. To je učinjeno nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) objavila izvještaj, uz duplu negativnu ocjenu.

Vijestima je potom iz SPO rečeno da nisu stekli utisak da je uništena dokumentacije, ali da će to tek utvrditi: “Svakako, ako su i nešto pokušavali, DRI je imala uvid u tu dokumentaciju, pa će nam to koristiti”, objasnio je izvor iz istrage.

izvještaju o kontroli poslovanja “Plantaža”, DRI je utvrdila kršenja šest zakona o reviziji, privrednim društvima, zaštiti na radu, sprečavanju nelegalnog poslovanja, radu i sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, kao i kršenju više pravilnika kojim se definiše poslovanje kompanija.

Utvrđeno je korišćenje gotovine za isplate bez jasnog osnova i mimo zakona, isplate novca bez potpisanog ugovora i ispostavljenih faktura, prodaja proizvoda bez jasnog cjenovnika i kriterijuma pojedinim partnerima, sumnjive transakcije,nepostojanje revizorskog odbora i brojnih internih akata kompanije…

Zbog svega ovoga DRI je tada dala duplo negativno mišljenje na finansijsko poslovanje i na reviziju usklađenosti poslovanja Plantaža sa zakonskim i podzakonskim propisima.

DRI svako negativno mišljenje, shodno procedurama, dostavlja Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT).

Izvještaj se odnosio na rad kompanije u 2018. i za dio u 2019. godini, ali i na praksu iz prethodnih godina.

U kontrolisanom periodu izvršna direktorka bila je Verica Maraš, a predsjednik Odbora direktora Veselin Vukotić.

Brisanje

Maraš je u od DRI tražila da se izbrišu pojedini djelovi izvještaja u kojima su navedene nepravilnosti, jer bi njihovo “objavljivanje bilo kršenje interne poslovne tajne kompanije”, kao i da se izbriše nekoliko ocjena DRI o radu kompanije ili da se one ublaže.

Ona je revizorima, kako je navedeno u izvještaju, predlagala da na sastanku razjasne sve dileme u cilju uspješne saradnje, zamjerajući revizorima da su previše detaljno dali izvještaj o trošenju novca iz blagajne – “jer asocira na nelegalno poslovanje”.

Na primjedbu da za određene proizvode i usluge nema cjenovnika, Maraševa je objasnila da je i to poslovna tajna…

Piše da je zamjerila i na ocjenama DRI da kompanija nije vršila namjensko podizanje gotovine, jer je “previše istaknuto” i navodi da to treba drugačije obrazložiti.

Tvrdila je i da se previše prostora daje tretmanu obračuna dnevnica za službena putovanja, da se detaljno daju specifikacije troškova “s kim radimo i u kojim iznosima”, tražila i da se izbriše konstatacija “pored evidentnih problema” u poslovanju…

Milionski dug

Vanredne revizija koju je početkom godine zatražilo Ministarstvo poljoprivrede nedavno je zaključila da kompanija duguje 45 miliona eura.

Utvrdili su i da se nalazi se pred stečajem.

Kao razlog za takvo stanje navedeno je neracionalno poslovanje proteklih godina, trošenje ogromnih količina novca na sporne naknade i druge privilegije koje je rukovodstvo dodjeljivalo sebi.

Iz doskrorašnjeg borda direktora saopštili su da je za krizu kriva pandemija koronavirusa i gubitak ruskog tržišta, kao i da kompanija na zalihama ima 20 miliona litara vina vrijednih 35 do 38 miliona eura.

Iz Ministarstva poljoprivrede, ranije su iskazali sumnje u tačnost vrijednosti zaliha koja se navodila u bilansima te državne kompanije.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije