POLITIKA
KAZNA U VIDU UMANJENJA PLATE ZA 40 ODSTO ZA ŠEST MJESECI
Zbog nezakonite penzije Ranka Krivokapića od oko 2.000 eura kažnjena samo službenica
Lazović pred disciplinskom komisijom navela da je radila po nalogu tadašnje direktorice Fonda PIO Jadranke Milošević (DPS), protiv koje je bivše tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu, a koju je Vlada ove godine postavila u upravni odbor Fonda
Slučaj nezakonite dodjele penzije Ranku Krivokapiću, bivšeg predsjednika Skupštine i sadašnjem ministru vanjskih poslova, za sada je okončan tako što je samo postupajuća službenica – načelnica za ino osiguranja Snežana Lazović zbog teške povrede radne obaveze disciplinski kažnjena sa umanjenjem plate za 40 odsto za šest mjeseci.
Rješenjem o penzionisanju Krivokapića, prvo od 4. decembra 2020. utvrđena je njegova penzija na 1.479 eura a zatim novim rješenjem od 15. decembra 2020. na 1.934 eura. Njemu je tada pravo na penziju priznato na osnovu člana 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je uvećavao iznose penzije za visoke državne službenike, ali je taj član Ustavni sud ukinuo u aprilu 2017. godine. Njemu je tada Fond PIO priznao ovo pravo jer je zahtjev za penzionisanje navodno predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine, pišu „Vijesti“.
Fond PIO je nakon vođenja drugostepenog postupka u avgustu prošle godine ukinuo rješenje o penzionisanju uz zahtjev da Krivokapić vrati osam primljenih penzija od po 1.934 eura, odnosno ukupno skoro 16 hiljada eura. Krivokapić je uložio žalbu Upravnom sudu, kod kojeg je postupak još u toku.
Lazović je u svojoj izjavi disciplinskoj komisiji navela da je nesporno da je pri odlučivanju napravila grešku u korist Krivokapića na taj način što je zanemarila pravne posljedice odluke Ustavnog suda, o čemu, kako je rekla nije bila upoznata. Ona je više puta navela da je za odlučivanje rješavanja i potpisivanje ovog rješenja ovlastila tadašnja direktorica Jadranka Milošević (DPS), koja je imala potpuni uvid u taj predmet, navode „Vijesti“.
Milošević je sa pozicije direktora smijenjena u junu 2021. godine, a zatim je prestao i radni odnos u Fondu PIO, zbog čega protiv nje mogao biti vođen disciplinski postupak. Nova uprava Fonda PIO je protiv Jadranke Milošević podnijela krivičnu prijavu koju je tužilaštvo odbacilo. Fond je podnio i zahtjev za reviziju takve odluke, ali je Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo nekoliko dana prije promjena u toj instituciji. Vlada je početkom avgusta ove godine postavila Jadranku Milošević u upravni odbor Fonda PIO.
Lazović pred disciplinskom komisijom navodi da je tadašnja direktorica Milošević pozvala početkom decembra 2020. godine i uručila joj zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju Ranku Krivokapiću. Ona navodi i da joj je Milošević tada usmeno kazala da postupi po tom zahtjevu.
Lazović je navela da je ona sporno rješenje donijela i potpisala, nakon što je za to ovlastila tadašnja direktorica, kao i da je uvid u rješenje imala Milošević nakon što je to tražila od nje. Ona je kazala i da je tadašnja direktorica znala i vidjela datum na zahtjevu iz 2016. godine i da je bila u potpunosti upoznata sa predmetom.
Pomoćnica direktora Milka Vranješ, je kao pretpostavljena Snežani Lazović, istakla da je direktorica Fonda imala pravo da na načelnicu Lazović prenese pravo odlučivanja i potpisivanja rješenja. Vranješ je navela da joj je Lazović mejlom uputila zahtjev za tehnički pristup aplikaciji za rješavanje predmeta i da ga je ona samo proslijedila Sektoru za informacione tehnologije. Vranješ je kazala da nije tada imala uvid u sam predmet, kao i da nije znala da se zahtjevom traži penzionisanje po Zakonu o sprečavanju korupcije, niti da je zahtjev predat 2016. godine.
Ona je navela da je svim načelnicima, pa i Lazović, omogućen pristup katalogu propisa gdje se nalazi i Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine o ukidanje člana zakona po kojem je traženo penzionisanje. Kazala je i da je naknadni uvid u predmet imala u junu 2021. godine, nakon zahtjeva novog direktora, kao i da je utvrdila da je Lazović rješenje donijala suprotno Ustavu Crne Gore zbog čega je i dala predlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje.
Službenicu u disciplinskom postupku zastupao advokat Krivokapića
Službenicu Lazović je u disciplinskom postupku zastupao advokat Nikola Martinović, koji je i advokat Ranka Krivokapića u sporu protiv Fonda PIO.
Martinović je kazao da se prema zakonu o upravnom postupku blagovremenost zahtjeva prema vremenu kada je prvi put predat, a ako je predat nenadležnom organu onda je on dužan da predmet ustupi nadležnom organu sa tim da se rok računa od dana prvog prijema.
Ranko Krivokapić je zahtjev za penzionisanje, prema izvodima iz dokumentacije, predao Ministarstvu rada i socijalnog staranja 29. novembra 2016. godine na ime tadašnjeg državnog sekretara Nikole Dedeića, funkcionera DPS-a. Istog dana je Dedeić odlukom Vlade postavljen za zamjenika generalnog sekretara Vlade. Kako zahtjev nije bio naslovljen na Ministarstvo već na osobu, službenici ministarstva ga nisu otvarali niti su ga slali Dedeiću na novu funkciju. Taj zahtjev je navodno otkriven tek u novembru 2020. kada se ministarstvu ponovo obratio Krivokapić. Nova Vlada je izabrana u decembru 2020. godine, a promjene u Fondu PIO desile su se tek u junu 2021.
Vraneš je u izjavi pred disciplinskom komisijom pojasnila, da se iako je zahtjev predat prije odluke Ustavnog suda ne može primijeniti član 152 Ustava, jer nije bio pravosnažno okončan u momentu donošenja odluke Ustavnog suda.
Milošević svjesno navela neistinu u zvaničnom odgovoru
Afera o nezakonitoj penziji visokog državnog funkcionera otkrivena je nakon što je novinar portala pcnen Vuk Vujisić tražio podatke o ovom penzionisanju.
Prema izjavi službenice odsjeka za pravne poslove Ivane Radulović, ona je zahtjev novinara Vujisića odbila nakon što je to od nje usmeno zahtijevala tadašnja direktorica Milošević.
Vujisić se žalio Agenciji za zaštitu podataka koja je poništila rješenje Fonda o odbijanju zahtjeva za pristup podacima.
Milošević odbija i novo rješenje dan pred svoju smjenu 14. novembra 2021. godine uz obrazloženje da Ranko Krivokapić nije ostvario pravo za penziju kod Fonda PIO. Milošević je u tom zvaničnom dokumentu iznijela neistinu, jer je od početka bila upoznata sa predmetom i znala je da Krivokapić već šest mjeseci prima penziju od skoro dvije hiljade eura.
POLITIKA
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“
Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.
„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.
Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.
„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.
Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:
„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.
POLITIKA
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.
Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.
„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.
Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.
„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.
Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.
Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.
„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.
POLITIKA
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.
Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.
„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.
Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.
„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.
Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.
„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.
Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA21 сат ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA13 сати ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET18 сати ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO2 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama