Connect with us

DRUŠTVO

ODRŽAN 11. MONTENEGRO PRAJD

„Želim slobodu da kažem ko sam“; Vlast obećava zakon do kraja godine

Foto: Gov.me

Montenegro prajd, pod sloganom „Samoodređenje“ održan je danas u Podgorici. Organizatori su poručili da su ponosni na sve do sada urađeno ali su dodali da ima još mnogo posla te da čekaju da se usvoje brojni zakoni jer se, kako su kazali, zajednica i dalje suočava sa problemima.

Sa Prajda je upućen poziv donosiocima odluka za usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka najavio je da bi taj zakon mogao da se nađe u Skuptini do kraja ove ili početkom naredne godine.

Foto: Gov.me

U pozdravnom govoru okupljenima jedanaestog Montenegro prajda, Jana Vlahović, jedna od organizatorki kazala je: „Ponosni smo na sve što smo do sada uradili ali i dalje imamo mnogo posla. Čekamo da se usvoje brojni zakoni. Zakonske odredbe treba da se riješe jer se naša zajednica još uvijek suočava sa problemima“.

Iskra Đurišić iz asocijacije „Spektra“ je kazala da je ovo protest ljubavi.

„Ovo je protest ljubavi, protest koji se zalaže za slobodu, brigu o sebi, prihvatanje, razumijevanje, poštovanje i zajedništvo. Osim vrijednosti koje sam nabrojala ovom protestom želim da pozovem donosioce odluka na usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Samoodređenje znači sloboda, briga o sebi“, dodala je.

Ona je ispričala iskustvo trans žene koja zbog straha nije došla na Prajd.

Foto: Gov.me

„Želim slobodu da mogu izkazati i reći ko sam i kako se osjećam a ne kako drugi kažu“, navela je.

Kosta Mijušković iz Kvir Montenegra kazao je da je naučio da bude slobodan.

„Tuđa mišljenja o mojoj ličnosti gube svaki smisao….Seksualnost i pol sam sam sebi odredio jer bi me drugi samo zbunjivali i pravili od mene nešto što nijesam. Možete me zvati po imenu sve ostalo je moja stvar. Moja ličnost nije problematika za diskusiju već su to siromaštvo obezvrijeđena ljudska prava i životni standard“, kazao je Mijušković.

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.

Foto: Gov.me

On je kazao da je najveća pobjeda opresivnih sistema upravo uvjerenje da je sloboda prijetnja.

„Tehnike manipulacije tome i služe – kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo hirurški odstraniti su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, naveo je Radonjić.

On je pozvao sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.

“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “jesam”, da pravo taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi“, kazao je Radonjić.

On je pozvao „na otvorene oči pred nepravdama“.

Foto: Gov.me

„Stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma“, poručio je Radonjić.

Prajd su između ostalih podržali ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ombudsman Siniša Bjeković, odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Vasilije Čarapić, nezavisni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković.

Đeka, Foto: Gov.me

Ministar Đeka je najavio da bi Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja mogao da se nađe u Skuptini do kraja ove ili početkom naredne godine.

„Zajedno sa NVO Spektra i sa Savjetom Evrope radimo na Zakonu o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i mislim da je Crna Gora država koja prednjači ispred ostalih u donošenju tog zakona. Očekujem da taj Zakon bude pred crnogorskim parlmentom do kraja ove ili početkom naredne godine. On će poboljšati stanje LGBT zajednice u Crnoj Gori“, kazao je Đeka.

Učesnici Prajda su i pored kiše koja je padala šetali od Trga nezavisnosti prema ulici Miljana Vukova, do Trga Balšića, a zatim ulicom Novaka Miloševa i Ulicom slobode.

Učesnici su prošetali i bulevarima Svetog Petra Cetinjskog i Stanka Dragojevića, kroz Bokešku ulicu i nazad do Trga nezavisnosti.

Nakon šetnje, kao što je i planirano, organizovana je žurka.

Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.

Foto: Gov.me

Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Velike Britanije, Fondacija Wenner-Gren i Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.

Podsjećamo, na konferenciji za novinare, koju su ranije organizovali Kvir Montenegro i Organizacioni odbor Montenegro Prajda, poručeno je da je „Samoodređenje“ slogan 11. Prajda, jer to pravo pripada svima i ne smije biti privilegija odabranih niti dovedeno u pitanje.

Sa konferencije je poručeno da je značaj Montenegro prajda za demokratiju i društvenu pravdu u Crnoj Gori neizmjeran.

Knežević: Institucije zakazale kada je riječ o pravima LGBTIQ osoba

Miloš Knežević iz Kvir Montenegra jutros je u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ na TVCG kazao da se, kada je riječ o pravima LGBTIQ osoba, za godinu nije dogodilo ništa i upozorio da ako se nerad institucija nastavi, mogu se unazaditi ljudska prava. On je kao jedan od organizatora Montenegro prajda koji se održava danas u Podgorci istakao da sve manje policije na paradi i sve više građana koji učestvuju,znači da društvo prelazi iz faze tolerancije u fazu prihatanja.

Više ulica u Podgorici zatvoreno zbog Prajda

Više podgoričkih ulica i bulevara bilo je zatvoreno danas od 12 do 18 sati zbog održavanja Povorke ponosa „Montenegro Pride 2023“.

Za saobraćaj su bili zatvoreni Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, od raskrsnice ulice Marka Miljanova do raskrsnice ulice Jovana Tomaševića, kao i Bulevar Stanka Dragojevića.

U istom periodu nije se saobraćalo ni ulicama Slobode, Miljana Vukova, Novaka Miloševa, Balšića, Hercegovačkom i Trgom Balšića.

Za saobraćaj su bile zatvorene i ulice Vučedolska i Karađorđeva.

„Navedene ulice biće povremeno otvorene za saobraćaj, shodno procjeni rukovodioca obezbeđenja“, dodaje se u saopštenju.

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.

Foto: Screenshot

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata

U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi

Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.

U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.

Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.

Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.

Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije