DRUŠTVO
ODRŽAN 11. MONTENEGRO PRAJD
„Želim slobodu da kažem ko sam“; Vlast obećava zakon do kraja godine

Montenegro prajd, pod sloganom „Samoodređenje“ održan je danas u Podgorici. Organizatori su poručili da su ponosni na sve do sada urađeno ali su dodali da ima još mnogo posla te da čekaju da se usvoje brojni zakoni jer se, kako su kazali, zajednica i dalje suočava sa problemima.
Sa Prajda je upućen poziv donosiocima odluka za usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka najavio je da bi taj zakon mogao da se nađe u Skuptini do kraja ove ili početkom naredne godine.

Foto: Gov.me
U pozdravnom govoru okupljenima jedanaestog Montenegro prajda, Jana Vlahović, jedna od organizatorki kazala je: „Ponosni smo na sve što smo do sada uradili ali i dalje imamo mnogo posla. Čekamo da se usvoje brojni zakoni. Zakonske odredbe treba da se riješe jer se naša zajednica još uvijek suočava sa problemima“.
Iskra Đurišić iz asocijacije „Spektra“ je kazala da je ovo protest ljubavi.
„Ovo je protest ljubavi, protest koji se zalaže za slobodu, brigu o sebi, prihvatanje, razumijevanje, poštovanje i zajedništvo. Osim vrijednosti koje sam nabrojala ovom protestom želim da pozovem donosioce odluka na usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Samoodređenje znači sloboda, briga o sebi“, dodala je.
Ona je ispričala iskustvo trans žene koja zbog straha nije došla na Prajd.

Foto: Gov.me
„Želim slobodu da mogu izkazati i reći ko sam i kako se osjećam a ne kako drugi kažu“, navela je.
Kosta Mijušković iz Kvir Montenegra kazao je da je naučio da bude slobodan.
„Tuđa mišljenja o mojoj ličnosti gube svaki smisao….Seksualnost i pol sam sam sebi odredio jer bi me drugi samo zbunjivali i pravili od mene nešto što nijesam. Možete me zvati po imenu sve ostalo je moja stvar. Moja ličnost nije problematika za diskusiju već su to siromaštvo obezvrijeđena ljudska prava i životni standard“, kazao je Mijušković.
Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.

Foto: Gov.me
On je kazao da je najveća pobjeda opresivnih sistema upravo uvjerenje da je sloboda prijetnja.
„Tehnike manipulacije tome i služe – kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo hirurški odstraniti su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, naveo je Radonjić.
On je pozvao sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.
“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “jesam”, da pravo taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi“, kazao je Radonjić.
On je pozvao „na otvorene oči pred nepravdama“.

Foto: Gov.me
„Stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma“, poručio je Radonjić.
Prajd su između ostalih podržali ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ombudsman Siniša Bjeković, odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Vasilije Čarapić, nezavisni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković.

Đeka, Foto: Gov.me
Ministar Đeka je najavio da bi Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja mogao da se nađe u Skuptini do kraja ove ili početkom naredne godine.
„Zajedno sa NVO Spektra i sa Savjetom Evrope radimo na Zakonu o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i mislim da je Crna Gora država koja prednjači ispred ostalih u donošenju tog zakona. Očekujem da taj Zakon bude pred crnogorskim parlmentom do kraja ove ili početkom naredne godine. On će poboljšati stanje LGBT zajednice u Crnoj Gori“, kazao je Đeka.
Učesnici Prajda su i pored kiše koja je padala šetali od Trga nezavisnosti prema ulici Miljana Vukova, do Trga Balšića, a zatim ulicom Novaka Miloševa i Ulicom slobode.
Učesnici su prošetali i bulevarima Svetog Petra Cetinjskog i Stanka Dragojevića, kroz Bokešku ulicu i nazad do Trga nezavisnosti.
Nakon šetnje, kao što je i planirano, organizovana je žurka.
Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.

Foto: Gov.me
Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Velike Britanije, Fondacija Wenner-Gren i Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.
Podsjećamo, na konferenciji za novinare, koju su ranije organizovali Kvir Montenegro i Organizacioni odbor Montenegro Prajda, poručeno je da je „Samoodređenje“ slogan 11. Prajda, jer to pravo pripada svima i ne smije biti privilegija odabranih niti dovedeno u pitanje.
Sa konferencije je poručeno da je značaj Montenegro prajda za demokratiju i društvenu pravdu u Crnoj Gori neizmjeran.
Knežević: Institucije zakazale kada je riječ o pravima LGBTIQ osoba
Miloš Knežević iz Kvir Montenegra jutros je u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ na TVCG kazao da se, kada je riječ o pravima LGBTIQ osoba, za godinu nije dogodilo ništa i upozorio da ako se nerad institucija nastavi, mogu se unazaditi ljudska prava. On je kao jedan od organizatora Montenegro prajda koji se održava danas u Podgorci istakao da sve manje policije na paradi i sve više građana koji učestvuju,znači da društvo prelazi iz faze tolerancije u fazu prihatanja.
Više ulica u Podgorici zatvoreno zbog Prajda
Više podgoričkih ulica i bulevara bilo je zatvoreno danas od 12 do 18 sati zbog održavanja Povorke ponosa „Montenegro Pride 2023“.
Za saobraćaj su bili zatvoreni Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, od raskrsnice ulice Marka Miljanova do raskrsnice ulice Jovana Tomaševića, kao i Bulevar Stanka Dragojevića.
U istom periodu nije se saobraćalo ni ulicama Slobode, Miljana Vukova, Novaka Miloševa, Balšića, Hercegovačkom i Trgom Balšića.
Za saobraćaj su bile zatvorene i ulice Vučedolska i Karađorđeva.
„Navedene ulice biće povremeno otvorene za saobraćaj, shodno procjeni rukovodioca obezbeđenja“, dodaje se u saopštenju.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice


















