Connect with us

DRUŠTVO

ODRŽAN 11. MONTENEGRO PRAJD

„Želim slobodu da kažem ko sam“; Vlast obećava zakon do kraja godine

Foto: Gov.me

Montenegro prajd, pod sloganom „Samoodređenje“ održan je danas u Podgorici. Organizatori su poručili da su ponosni na sve do sada urađeno ali su dodali da ima još mnogo posla te da čekaju da se usvoje brojni zakoni jer se, kako su kazali, zajednica i dalje suočava sa problemima.

Sa Prajda je upućen poziv donosiocima odluka za usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka najavio je da bi taj zakon mogao da se nađe u Skuptini do kraja ove ili početkom naredne godine.

Foto: Gov.me

U pozdravnom govoru okupljenima jedanaestog Montenegro prajda, Jana Vlahović, jedna od organizatorki kazala je: „Ponosni smo na sve što smo do sada uradili ali i dalje imamo mnogo posla. Čekamo da se usvoje brojni zakoni. Zakonske odredbe treba da se riješe jer se naša zajednica još uvijek suočava sa problemima“.

Iskra Đurišić iz asocijacije „Spektra“ je kazala da je ovo protest ljubavi.

„Ovo je protest ljubavi, protest koji se zalaže za slobodu, brigu o sebi, prihvatanje, razumijevanje, poštovanje i zajedništvo. Osim vrijednosti koje sam nabrojala ovom protestom želim da pozovem donosioce odluka na usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Samoodređenje znači sloboda, briga o sebi“, dodala je.

Ona je ispričala iskustvo trans žene koja zbog straha nije došla na Prajd.

Foto: Gov.me

„Želim slobodu da mogu izkazati i reći ko sam i kako se osjećam a ne kako drugi kažu“, navela je.

Kosta Mijušković iz Kvir Montenegra kazao je da je naučio da bude slobodan.

„Tuđa mišljenja o mojoj ličnosti gube svaki smisao….Seksualnost i pol sam sam sebi odredio jer bi me drugi samo zbunjivali i pravili od mene nešto što nijesam. Možete me zvati po imenu sve ostalo je moja stvar. Moja ličnost nije problematika za diskusiju već su to siromaštvo obezvrijeđena ljudska prava i životni standard“, kazao je Mijušković.

Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.

Foto: Gov.me

On je kazao da je najveća pobjeda opresivnih sistema upravo uvjerenje da je sloboda prijetnja.

„Tehnike manipulacije tome i služe – kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo hirurški odstraniti su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, naveo je Radonjić.

On je pozvao sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.

“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “jesam”, da pravo taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi“, kazao je Radonjić.

On je pozvao „na otvorene oči pred nepravdama“.

Foto: Gov.me

„Stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma“, poručio je Radonjić.

Prajd su između ostalih podržali ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, ministarka ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, ombudsman Siniša Bjeković, odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Vasilije Čarapić, nezavisni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković.

Đeka, Foto: Gov.me

Ministar Đeka je najavio da bi Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja mogao da se nađe u Skuptini do kraja ove ili početkom naredne godine.

„Zajedno sa NVO Spektra i sa Savjetom Evrope radimo na Zakonu o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i mislim da je Crna Gora država koja prednjači ispred ostalih u donošenju tog zakona. Očekujem da taj Zakon bude pred crnogorskim parlmentom do kraja ove ili početkom naredne godine. On će poboljšati stanje LGBT zajednice u Crnoj Gori“, kazao je Đeka.

Učesnici Prajda su i pored kiše koja je padala šetali od Trga nezavisnosti prema ulici Miljana Vukova, do Trga Balšića, a zatim ulicom Novaka Miloševa i Ulicom slobode.

Učesnici su prošetali i bulevarima Svetog Petra Cetinjskog i Stanka Dragojevića, kroz Bokešku ulicu i nazad do Trga nezavisnosti.

Nakon šetnje, kao što je i planirano, organizovana je žurka.

Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.

Foto: Gov.me

Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Velike Britanije, Fondacija Wenner-Gren i Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.

Podsjećamo, na konferenciji za novinare, koju su ranije organizovali Kvir Montenegro i Organizacioni odbor Montenegro Prajda, poručeno je da je „Samoodređenje“ slogan 11. Prajda, jer to pravo pripada svima i ne smije biti privilegija odabranih niti dovedeno u pitanje.

Sa konferencije je poručeno da je značaj Montenegro prajda za demokratiju i društvenu pravdu u Crnoj Gori neizmjeran.

Knežević: Institucije zakazale kada je riječ o pravima LGBTIQ osoba

Miloš Knežević iz Kvir Montenegra jutros je u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ na TVCG kazao da se, kada je riječ o pravima LGBTIQ osoba, za godinu nije dogodilo ništa i upozorio da ako se nerad institucija nastavi, mogu se unazaditi ljudska prava. On je kao jedan od organizatora Montenegro prajda koji se održava danas u Podgorci istakao da sve manje policije na paradi i sve više građana koji učestvuju,znači da društvo prelazi iz faze tolerancije u fazu prihatanja.

Više ulica u Podgorici zatvoreno zbog Prajda

Više podgoričkih ulica i bulevara bilo je zatvoreno danas od 12 do 18 sati zbog održavanja Povorke ponosa „Montenegro Pride 2023“.

Za saobraćaj su bili zatvoreni Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, od raskrsnice ulice Marka Miljanova do raskrsnice ulice Jovana Tomaševića, kao i Bulevar Stanka Dragojevića.

U istom periodu nije se saobraćalo ni ulicama Slobode, Miljana Vukova, Novaka Miloševa, Balšića, Hercegovačkom i Trgom Balšića.

Za saobraćaj su bile zatvorene i ulice Vučedolska i Karađorđeva.

„Navedene ulice biće povremeno otvorene za saobraćaj, shodno procjeni rukovodioca obezbeđenja“, dodaje se u saopštenju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije