Connect with us

EKONOMIJA

Dizel skuplji za 11, benzin za tri centa?

Na berzama nastavljen rast cijena naftnih derivata, sirova nafta juče zabilježila najviši dnevni prosjek od izbijanja krize

Cijene eurodizela od utorka na crnogorskim pumpama mogle bi biti veće za oko 11 centi i iznosiće 1,68 eura, dok će cijene dvije vrste benzina najvjerovatnije poskupjeti za oko tri centa pa će eurosuper 98 koštati oko 1,59 eura, a super 95 oko 1,55 eura. Lož ulje će vjerovatno poskupjeti za 11 centi, pa će njegova cijena iznositi 1,83 eura za litar, pišu „Vijesti“

To pokazuju preliminarni podaci o cijenama naftnih derivata na međunarodnoj berzi i odnosa kursa dolara i eura.

Ministarstvo energetike i rudarstva će u ponedjeljak saopštiti nove maksimalne maloprodajne cijene koje će važiti narednih sedam dana.

Ovo će biti treće uzastopno povećanje cijena goriva od izbijanja novog rata na Bliskom istoku prije mjesec. Vlada je prošle sedmice snizila akcize na gorivo za 50 odsto na dizel i za 25 odsto na dvije vrste benzina, kao i promijenila uredbu da se cijene u Crnoj Gori sa berzanskim usklađuju svake sedmice, a ne kao do tada jednom u 14 dana. Snižene akcize, prema ovoj odluci, važiće do 21. aprila, ali ih Vlada novom može produžiti.

I pored smanjenja akciza, maloprodajna cijena dizela, sa novim usklađivanjem, za mjesec imaće rast sa 1,34 na 1,68 eura. Da nije bilo smanjena akciza, dizel bi od utorka koštao oko 1,93 eura. Kroz povećanje cijena za 34 centa, država je kroz PDV dobila više za sedam centi, dok je kroz umanjenje akcize izgubila 22 centa po litru.

Juče najviši dnevni prosjek od izbijanja rata, foto: oilproce.com

Cijene benzina od početka krize, i pored smanjenja akciza, biće veća za po 15 centi. Da nisu umanjene akcize, ove dvije vrste goriva bile bi skuplje za još po oko 16 centi.

Lož ulje je jedini energent sa regulisanom cijenom kojem nije smanjivana akciza, tako da će njemu cijena od izbijanja krize biti povećana sa 1,27 na 1,83 eura.

Na berzi sirove nafte juče je od izbijanja krize zabilježen najviši dnevni prosjek cijene od 111 dolara za barel, uz nastavak rasta, dok je prethodi najveći dnevni prosjek, od početka krize, bio 106,4 dolara za barel od 20. marta.

Od početka novog rata sirova nafta je poskupjela za 54 odsto. Cijene dnevno variraju i po deset odsto, usljed izjava političara i ratnih vođa u vezi sa pregovorima o uslovima prekida rata ili budućeg korišćenja Hormuškog moreuza, kao i samih ratnih događaja ukoliko neka od strana pogodi neku naftnu infrastrukturu.

Slično se dešava i na berzama naftnih derivata, s tim što njihove cijene obično sporije rastu u odnosu na sirovu naftu. Značajniji rast zabilježen je u protekla dva dana u odnosu na raniji period.

Prelazak na sedmodnevno usklađivanja maloprodajnih cijena sa berzanskim, znači da će cijene goriva u Crnoj Gori brže pratiti berzanske i u slučajevima sadašnjeg rasta, ali i ako dođe do pada cijena na međunarodnom nivou.

Sa novim očekivanim rastom cijena od utorka, Crna Gora će se približiti cijenama goriva u regionu. U Srbiji je juče cijena eurodizela bila 1,80 eura, a benzina 1,60.

U BiH gdje se cijene goriva slobodno formiraju, a zavise i od mjesta gdje se nalaze, odnosno entiteta, prosječna cijena dizela bila je juče oko 1,73 eura, a benzina oko 1,45 eura.

Kao mjere reagovanja preostale izmjene zakona o akcizama i PDV-u
Zakon o akcizama omogućava Vladi da odlukama može privremeno sniziti akcize na gorivo do 50 odsto, što je u maksimalnom obimu iskorišćeno kod eurodizela dok je kod benzina ostao prostor za moguće smanje za još 25 odsto iznosa akcize.

U slučaju nastavka rasta cijena goriva na međunarodnim berzama, na očuvanje domaćih nižih cijena moglo bi se reagovati jedino ako bi Skupština izmijenila zakone o akcizama i/ili o porezu na dodatu vrijednost (PDV).

Puna akciza na eurodizel iznosi 44 a za benzine 54,9 centi po litru, koje ulaze u obračun PDV-a. Ovaj porez na gorivo je po većoj stopi od 21 odsto. Niže stope PDV-a koje postoje u zakonu i važe za neke druge robe i usluge iznose 15 i 7 odsto.

Hrvatska i Srbija su djelimično i privremeno snizile akcize, dok je Sjeverna Makedonije snizila stopu PDV-a na gorivo.

Crna Gora ima takozvane strateške rezerve od oko 44 hiljade metričkih tona, koje su formirale privatne kompanija dok država nije formirala rezerve u svom vlasništvu. Iz Ministarstva energetike i Vlade do sada su više puta ponovili da država ove strateške rezerve (u vlasništvu privatnih kompanija) može karistiti samo u slučajevima opšte nestašice derivata ili potpunih prekida snabdijevanja, a da ih ne može upotrijebiti za smanjivanje cijena na domaćem tržištu.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Ograničena cijena peleta u Crnoj Gori na 250, odnosno 270 eura

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do 30. juna 2027.

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore je,na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, usvojila odluku o ograničavanju cijene peleta prve i druge klase u Crnoj Gori.

“Odlukom se cijena peleta u prometu ograničava određivanjem najvišeg nivoa maloprodajne cijene, i to do 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1”, naveli sui z resora Jokovića.

Kako ističu, u navedene cijene uračunat je porez na dodatu vrijednost (PDV).

“Ova mjera inicirana je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa ciljem da se građanima obezbijedi povoljnije i stabilnije snabdijevanje peletom pred predstojeću zimsku sezonu, uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti tržišta i interesima domaćih proizvođača”, pojašnjavaju iz tog resora.

Ograničavanje cijene, kako dodaju, predstavlja konkretnu mjeru podrške građanima i rezultat je angažovanja Ministarstva poljoprivrede u praćenju stanja na tržištu i preduzimanju mjera u cilju zaštite potrošača i obezbjeđivanja stabilnog snabdijevanja.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do30. juna 2027. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Sve vrste goriva skuplje od ponoći

Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo, cijene u regionu i Evropi na istorijskom maksimumu

Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Dizel će poskupjeti pet centi i koštaće 1,95 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,78 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,74 eura.

Litar lož ulja će poskupiti devet centi, pa će koštati 2,07 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja po kojoj je akciza na benzin snižena 30 odsto a na dizel 40 odsto, koja je donijeta na današnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata („Službeni list Crne Gore“, br. 40/26)“, saopšteno je.

Navedene cijene važiće od 22. do 28. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vuković: Potrebno mi je još vremena da analiziram predloženi program povećanja plata – „Euro model“

Ministar finansija Novica Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro

Vuković, Foto: Privatna arhiva

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da mu je potrebno još vremena da analizira predloženi program povećanja plata – „Euro model“, napominjući da će Ministarstvo finansija, u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces.

Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro.

„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces“, poručio je Vuković.

On je rekao da je najava Spajića jasna, a to je jačanje životnog standarda građana.

„Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu“, naglasio je Vuković.

Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o „Euro modelu“ imaće Skupština Crne Gore.

Televizija Vijesti je 18. septembra objavila da Vuković nije glasao o predlogu premijera Milojka Spajića da se od januara naredne godine primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada „Euro model“.

Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog Spajića, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo Vukovića.

Spajić je 17. novembra najavio da novi model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem sa 600 na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura a sada je 800 eura.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije