Connect with us

EKONOMIJA

Dizel skuplji za 11, benzin za tri centa?

Na berzama nastavljen rast cijena naftnih derivata, sirova nafta juče zabilježila najviši dnevni prosjek od izbijanja krize

Cijene eurodizela od utorka na crnogorskim pumpama mogle bi biti veće za oko 11 centi i iznosiće 1,68 eura, dok će cijene dvije vrste benzina najvjerovatnije poskupjeti za oko tri centa pa će eurosuper 98 koštati oko 1,59 eura, a super 95 oko 1,55 eura. Lož ulje će vjerovatno poskupjeti za 11 centi, pa će njegova cijena iznositi 1,83 eura za litar, pišu „Vijesti“

To pokazuju preliminarni podaci o cijenama naftnih derivata na međunarodnoj berzi i odnosa kursa dolara i eura.

Ministarstvo energetike i rudarstva će u ponedjeljak saopštiti nove maksimalne maloprodajne cijene koje će važiti narednih sedam dana.

Ovo će biti treće uzastopno povećanje cijena goriva od izbijanja novog rata na Bliskom istoku prije mjesec. Vlada je prošle sedmice snizila akcize na gorivo za 50 odsto na dizel i za 25 odsto na dvije vrste benzina, kao i promijenila uredbu da se cijene u Crnoj Gori sa berzanskim usklađuju svake sedmice, a ne kao do tada jednom u 14 dana. Snižene akcize, prema ovoj odluci, važiće do 21. aprila, ali ih Vlada novom može produžiti.

I pored smanjenja akciza, maloprodajna cijena dizela, sa novim usklađivanjem, za mjesec imaće rast sa 1,34 na 1,68 eura. Da nije bilo smanjena akciza, dizel bi od utorka koštao oko 1,93 eura. Kroz povećanje cijena za 34 centa, država je kroz PDV dobila više za sedam centi, dok je kroz umanjenje akcize izgubila 22 centa po litru.

Juče najviši dnevni prosjek od izbijanja rata, foto: oilproce.com

Cijene benzina od početka krize, i pored smanjenja akciza, biće veća za po 15 centi. Da nisu umanjene akcize, ove dvije vrste goriva bile bi skuplje za još po oko 16 centi.

Lož ulje je jedini energent sa regulisanom cijenom kojem nije smanjivana akciza, tako da će njemu cijena od izbijanja krize biti povećana sa 1,27 na 1,83 eura.

Na berzi sirove nafte juče je od izbijanja krize zabilježen najviši dnevni prosjek cijene od 111 dolara za barel, uz nastavak rasta, dok je prethodi najveći dnevni prosjek, od početka krize, bio 106,4 dolara za barel od 20. marta.

Od početka novog rata sirova nafta je poskupjela za 54 odsto. Cijene dnevno variraju i po deset odsto, usljed izjava političara i ratnih vođa u vezi sa pregovorima o uslovima prekida rata ili budućeg korišćenja Hormuškog moreuza, kao i samih ratnih događaja ukoliko neka od strana pogodi neku naftnu infrastrukturu.

Slično se dešava i na berzama naftnih derivata, s tim što njihove cijene obično sporije rastu u odnosu na sirovu naftu. Značajniji rast zabilježen je u protekla dva dana u odnosu na raniji period.

Prelazak na sedmodnevno usklađivanja maloprodajnih cijena sa berzanskim, znači da će cijene goriva u Crnoj Gori brže pratiti berzanske i u slučajevima sadašnjeg rasta, ali i ako dođe do pada cijena na međunarodnom nivou.

Sa novim očekivanim rastom cijena od utorka, Crna Gora će se približiti cijenama goriva u regionu. U Srbiji je juče cijena eurodizela bila 1,80 eura, a benzina 1,60.

U BiH gdje se cijene goriva slobodno formiraju, a zavise i od mjesta gdje se nalaze, odnosno entiteta, prosječna cijena dizela bila je juče oko 1,73 eura, a benzina oko 1,45 eura.

Kao mjere reagovanja preostale izmjene zakona o akcizama i PDV-u
Zakon o akcizama omogućava Vladi da odlukama može privremeno sniziti akcize na gorivo do 50 odsto, što je u maksimalnom obimu iskorišćeno kod eurodizela dok je kod benzina ostao prostor za moguće smanje za još 25 odsto iznosa akcize.

U slučaju nastavka rasta cijena goriva na međunarodnim berzama, na očuvanje domaćih nižih cijena moglo bi se reagovati jedino ako bi Skupština izmijenila zakone o akcizama i/ili o porezu na dodatu vrijednost (PDV).

Puna akciza na eurodizel iznosi 44 a za benzine 54,9 centi po litru, koje ulaze u obračun PDV-a. Ovaj porez na gorivo je po većoj stopi od 21 odsto. Niže stope PDV-a koje postoje u zakonu i važe za neke druge robe i usluge iznose 15 i 7 odsto.

Hrvatska i Srbija su djelimično i privremeno snizile akcize, dok je Sjeverna Makedonije snizila stopu PDV-a na gorivo.

Crna Gora ima takozvane strateške rezerve od oko 44 hiljade metričkih tona, koje su formirale privatne kompanija dok država nije formirala rezerve u svom vlasništvu. Iz Ministarstva energetike i Vlade do sada su više puta ponovili da država ove strateške rezerve (u vlasništvu privatnih kompanija) može karistiti samo u slučajevima opšte nestašice derivata ili potpunih prekida snabdijevanja, a da ih ne može upotrijebiti za smanjivanje cijena na domaćem tržištu.

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

U saopštenju koje su uputili iz kompanije „Aerodrom Berane“ su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom beranskog aerodroma

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

Iz Ministarstva su kazali da bi cijene eurosupera 95 i 98, bez smanjenja akcize, iznosile 1,77 eura, odnosno 1,80 eura, a eurodizela 1,78 eura

Foto: Berane online

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti jedan do osam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće po jedan cent i koštaće 1,60 eura, odnosno 1,64 eura.

Cijena eurodizela biće niža takođe četiri centa i iznosiće 1,67 eura.Cijena lož ulja biće niža osam centi i iznosiće 1,72 eura.

Iz Ministarstva su podsjetili da bi cijene eurosupera 95 i 98, bez smanjenja akcize, iznosile 1,77 eura, odnosno 1,80 eura, a eurodizela 1,78 eura.

Iz Ministarstva su objasnili da je obračun cijena urađen u skladu sa odlukom od 11. maja o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za bezolovni benzin 412 eura na hiljadu litara, a za gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo 352 eura na hiljadu litara.

Ova odluka primjenjivaće se od sjutra do 18. maja.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Dizel će biti jeftiniji osam do 10 centi, ako Vlada ne podigne akcize

U protekle tri sedmice Vlada je već dva puta vraćala dio akciza kada god je gorivo trebalo da pojeftini

Pumpa u Beranama, Foto: Berane online (arhiva)

Prema današnjim cijenama naftnih derivata na međunarodnim berzama, eurodizel bi u Crnoj Gori od utorka mogao pojeftiniti za oko deset centi po litru ukoliko Vlada ponovo ne donese odluku o vraćanju dijela akciza.

U protekle tri sedmice Vlada je već dva puta vraćala dio akciza kada god je gorivo trebalo da pojeftini.

Vlada je krajem marta kada su bile rekordno visoke cijene goriva, umanjila akcize na dizel za 50 odsto a na benzin za 25 odsto.

Eurodizel je od 20. aprila trebao da pojeftini za 10 centi, ali je Vlada smanjila umanjenje akcize sa 50 na 35 odsto, pa je dizel tada pojeftinio dva centa. Iako je ova odluka važila mjesec, Vlada je već 28. aprila smanjila umanjenje sa 35 na 30 odsto, što je uticalo da dizel umjesto četiri pojeftini samo za cent.

Od ponedjeljka bi i dvije vrste benzina trebale da budu jeftinije za nekoliko centi.

U oba slučaja kada je Vlada vraćala dio akciza u obračun cijena, odluke su donošene kasne uveče svega sat ili dva prije ponoći. To je, kako su „Vijesti“ ranije pisale, stvorilo mogućnosti za zloupotrebe, jer se akciza plaća prema trenutku prijave za carinjenje. Odnosno informacija da li će akciza sjutra biti veća ili manja može da vrijedi više stotina hiljada eura.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije