Connect with us

POLITIKA

EPILOG SASTANKA AVGUSTOVSKIH POBJEDNIKA

Do kraja sedmice znaćemo ko su novi premijer i novi šef parlamenta

Usaglašava se predlog za mandatara za sastav nove Vlade i novog predsjednika Skupštine, najprije se bira naslednik Danijele Đurović

Bečić, Koprivica (Demokrate); Medojević, Mandić, Knežević (DF); Joković (SNP), Abazović (URA), Šćekić (SNP) i Lekić (DEMOS)

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Partije bivše parlamentarne većine dogovorile su na jučerašnjem zajedničkom sastanku u Skupštini da do kraja sedmice usaglase predloge za mandatara za sastav Vlade i novog šefa parlamenta – saznaju “Vijesti”.

Izvori lista, koji su prisustvovali sastanku, tvrde da pitanje političke sudbine predsjednice Skupštine Danijele Đurović više nije prepreka u pregovorima, jer će, kako pojašnjavaju, svi poslanici stare većine, ako se postigne kompromis, potpisati predlog s imenom kandidata za novog čelnika parlamenta.

Socijalistička narodna partija (SNP) i Građanski pokret (GP) URA u više navrata su poručivali da Đurović (SNP) ne treba da bude razriješena, dok Demokrate ne odustaju od tog zahtjeva, ističući da jedino tako može doći do resetovanja odnosa između stranaka koje su pobijedile na izborima 2020. godine. Đurović je, s druge strane, poručila da će poštovati svaki dogovor većine.

Uprkos optimističnim izjavama u pogledu dogovora, koje su juče, nakon sastanka, dali neki od predstavnika bivše većine, sagovornici “Vijesti” kažu da će biti rezervisani prema tome sve dok ne bude izvjestan izbor nove vlasti.

Predsjednik države Milo Đukanović, prema ustavnim rokovima koji teku nakon nedavnog rušenja Vlade Dritana Abazovića, treba do 19. septembra da predloži mandatara.

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić rekao je da je dogovor partija da se prvo biraju novi čelnik Skupštine i njeno rukovodstvo, a potom Vlada.

Naveo je da će stranke na svojim organima predložiti kandidate za najvažnije funkcije, da bi se nakon toga napravio dogovor o sastavu izvršne vlasti. “Parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. imala je veoma uspješan sastanak. Bile su konstruktivne diskusije, a dobar dio vremena posvetili smo programu buduće Vlade, posebno izazovima s kojima će se suočavati. Najavažniji su teška zima, pitanje snabdjevenosti energijom, plate i penzije… Dogovorili smo da ćemo u drugom dijelu, a vezano za izvođenje radova i ljude koji treba da pokrivaju funkcije, birati najbolje i najsposobnije… Jasna je dobra želja i čista namjera da idemo naprijed”, kazao je Mandić novinarima nakon sastanka.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica, rekao je da je u “paketu” za raspodjelu pozicija novo rukovodstvo parlamenta (s novim predsjednikom), predsjednici skupštinskih odbora, potpredsjednici, premijer, potpredsjednici i članovi Vlade, državni sekretari, sekretara u ministarstvima… Naglašava da su se partije saglasile da fokus nove Vlade bude na socio-ekonomskim i institucionalnim temama.

”Dogovoreno je da se radi na principu da ništa nije dogovoreno dok sve ne bude dogovoreno. Nakon metodoloških pitanja, doći će do ubrzanja u dinamici ovih sastanaka… Na prošlom sastanku prihvatili smo 100 odsto predloga kolega, ali je odbijeno 100 odsto naših predloga. Ali, ne ljutimo se i ne ucjenjujemo, nastavljamo s konstruktivnim pristupom. Razgovor se odvija u dobroj atmosferi, vidi se izvjestan korak naprijed… Imamo dogovor da se u bližoj perspektivi razgovori dešavaju svakog dana”, saopštio je na pres konferenciji.

Odgovarajući na pitanje jesu li Demokrate dobile na sastanku garanciju da će Đurović podnijeti ostavku, Koprivica je kazao da to proizilazi iz principa da se resetuju odnosi i sporazuma koji su predstavnici “stare većine” potpisali 2. septembra.

”Pošto smo se svi saglasili da je predmet raspodjele i mjesto predsjednika Skupštine, jasno da se ta funkcija neće moći staviti iznad sporazuma. Odlazak s te funkcije je pitanje poštovanja principa, a ne borbe protiv nekog pojedinca ili neke partije”, dodao je.

Lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, kazao je da je njegova stranka zadovoljna nastavkom dijaloga, kao i redosljedom dogovorenih koraka. Naglašava da se izborom novog rukovodstva Skupštine otvara mogućnost “fer dogovora” o Vladi.

Predsjednik i poslanik Radničke partije Maksim Vučinić, napisao je na Tviteru da je sastanak održan u srdačnoj atmosferi, i da su partije usaglasile principe i ciljeve djelovanja Vlade.

Sastanku su prisustvovali predstavnici svih stranaka koje su činile pobjedničke koalicije na posljednjim izborima. I jučerašnji i prošlonedjeljni sastanak inicirao je Mandić.

U sporazumu koji je potpisan u petak, a koji je predložio DF, navodi se da se principi saradnje “stare većine” baziraju na poštovanju izborne volje građana iskazane na izborima, a ciljevi ostaju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i onemogućavanje bilo kakvog povrataka Demokratske partije socijalista (DPS) na vlast.

Nova vlada bi, kako piše u dokumentu, ostala posvećena evropskim integracijama, regionalnoj saradnji, kao i poštovanju svih međunarodno preuzetih obaveza.

Demokrate traže nastavak sjednice o razrješenju Đurović

Poslanici Demokrata uputili su Skupštini zahtjev za nastavak sjednice na kojoj treba da se odlučuje o razrješenju Đurović.

Ta sjednica počela je u petak, ali je na zahtjev DF-a data pauza.

”Održavanje sjednice Skupštine na kojoj bi se raspravljalo i glasalo o razrješenju gđe Đurović ili pak njeno podnošenje ostavke na pomenutoj sjednici, nakon čega bi predsjedavanje preuzela gđa Branka Bošnjak, odblokiralo bi primjenu sporazuuma zaključenog 2. septembra. U suprotnom, Demokrate će smatrati da su najavljeni sastanci farsičnog karaktera s cilljem da se Đurović sačuva na poziciji predsjednice Skupštine, na isti način kako se željela sačuvati 43. DPS Vlada… Apelujemo na sve potpisnike da se obezbijedi poštovanje kako važećih propisa, tako i sporazuma, te da se odgovorno, isrekno i s dobrim namjerama posvetimo sprovođenju sporazuma koji eksplicitno definiše izbor novog rukovodstva Skupštine i nove vlade, te rješavanje složene krize”, navodi se, između ostalog, u zahtjevu Demokrata dostavljenom Skupštini.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Adžić: „Ne bih rekao da je Knežević bio napadnut i da je njegova bezbjednost bila ugrožena“

“Knežević može nositi oružje, ali će za to biti sankcionisan kao i svaki drugi građanin koji nelegalno nosi oružje”, jasan je Adžić

Adžić

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, povodom jučerašnjeg incidenta na podgoričkom aerodromu, kazao je da jedan od lidera DF-a Milan Knežević može nositi oružje ali će biti sankcionisan kao i “svaki drugi građanin koji nelegalno nosi oružje”.

Adžić je rekao da je odgledao snimak incidenta objavljenog u medijima i da sudeći po njemu “ne bi rekao da je Knežević bio napadnut i da je njegova bezbjednost bila ugrožena”.

On je u emisiji na Adria TV poručio je Kneževiću, ali i svima drugima, da se “ni na koji način ne pokušavaju igrati sa institucijama i državom”.

“Knežević može nositi oružje, ali će za to biti sankcionisan kao i svaki drugi građanin koji nelegalno nosi oružje”, jasan je Adžić.

Komentarišući navode Kneževića da se osjeća ugroženo, Adžić smatra da nema prostora za “neku preveliku paniku kada je bezbjednost Kneževića u pitanju”.

Prema njegovim riječima, svako ko se bavi javnim poslom mora biti spreman na određeni vid javnih prozivki.

„Negdje je za očekivati za svakog ko se bavi javnim poslom, a politika posebno izaziva netrepeljivost određenih ljudi, da bude spreman da u određenom momentu naiđe na negativne komentare, stavljanje svog imena u negativnu konotaciju… To je nešto za očekivati. Ja sam zaista vjerovao da je Knežević svjestan toga“, kazao je Adžić.

Dodaje da je očekivao da će Knežević nastaviti da na provokacije reaguje u šaljivom tonu.

„Ipak gledajući snimak, ne bih rekao da je Knežević bio napadnut i ne bih rekao da je njegova bezbjednost bila ugrožena. Ali ipak ostavio bih institucijama da rade svoj posao”, istakao je Adžić.

Ponovio je da je odgeledao snimak objavljen u medijima i kazao da nije vidio “da je Knežević bio napadnut, da je u bilo kojem momentu došao u fizički sukob sa prisutnima”.

“Čak naprotiv vidio sam izuzetno agresivno ponašanje pratioca Kneževića. Trenutno se slučaj nalazi kod nadležnog tužilaštva. Vjerujem da će institucije na pravi način odgovoriti na kompletan događaj”, kazao je Adžić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Oglasio se Knežević: „Moj vozač je imao namjeru da Gardaševića odvede do policije da da izjavu“

„Jedina intencija mog vozača je bila da Gardaševića povede kod policije da da izjavu“, kazao je Knežević u gostovanju u informativnoj emisiji na TV Prva

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Povodom video zapisa koji su objavili pojedini mediji, a koji prikazuju incident na aerodromu, Milan Knežević (DF) kazao je da video potvrđuje njegove riječi da je verbalno napadnut od strane osumnjičenog Ivana Gardaševića, koji ga je, kako Knežević tvrdi vrijeđao i time izazvao reakciju vozača. Na snimku koji je objavila Pobjeda, a za koji RTCG navodi da su dobili potvrdu da je autentičan, vidi se da je bilo fizičkog kontakta.

„Jedina intencija mog vozača je bila da Gardaševića povede kod policije da da izjavu“, kazao je Knežević u gostovanju u informativnoj emisiji na TV Prva.

Pozvao je UP da objavio duži video, i jasnijeg kvaliteta, na kome se kako kaže jasno može vidjeti gestikulacija Gardaševića te uvrede koje je uputio na njegov račun.

Detalj incidenta na Aerodromu (Foto: Printscreen /Pobjeda)

Knežević je kazao da je sudija Ćetković koji je zaključio da se na snimku ne može ništa čuti ni vidjeti bio dužan da sasluša i njega.

„Pa ako ne vjeruje meni, trebao je da vrati Tužilaštvu da Tužilaštvo sasluša mene. Jer je protiv Gardaševića ipak Tužilaštvo pokrenulo postupak po članu 160- ugrožavanje bezbjednosti. Jer mi nijesmo izašli iz auta jer nam se ne sviđa auto crnogorskih tablica, nego smo izašli zato što me on uvrijedio i pozvao da izađem vani“, kazao je Knežević.

„Orkestrirani napadi i pozivi da budem linčovan“

Nakon što je u javnosti objavljena informacija da je lažna dojava o podmetnutoj bombi u Višem sudu stigla sa lažnog mejl naloga sa njegovim imenom, poslanik DF-a Milan Knežević ranije danas je kazao da inicijatore i podstrekivače ove dojave treba potražiti među političkim i parapolitičkim ekstremističkim organizacijama koje od nasilnika prave heroje i pozivaju na njegov linč.

„Upravo sam informisan da je dojava o podmetnutoj bombi u Višem sudu stigla sa lažnog imejl naloga koji je glasio na moje ime i prezime. Nakon orkestriranih napada preko portala, poziva na društvenim mrežama da budem linčovan, i ne čudi ono što mi se desio jučerašnji napad na golubovačkom aerodromu, a još manje današnja dojava o bombi s mojim imenom i prezimenom“, saopštio je Knežević.

Dodao je da inicijatore i podstrekivače ove dojave treba potražiti među „političkim i parapolitičkim ekstremističkim organizacijama“.

„Ali pošto će oni odmah zaprijetiti maršom na Podgoricu, najbolje sačekati neku novu dojavu u kojoj će biti potpisan Aleksandar Vučić, da bi otpočeli marš na Beograd“, zaključio je Knežević.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bivši predsjednik i članovi Komisije za dodjelu stanova oštetili državu za 1.823.000 eura?

Parlament bi do kraja godine mogao ukinuti imunitet poslanicima DPS-a i SD-a koje Tužilaštvo tereti za višegodišnju zloupotrebu službenog položaja. U Skupštini postoji većina koja će omogućiti vođenje krivičnog postupka, uskoro sjednica Administrativnog odbora

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Bivši predsjednik i članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, oštetili su državu za 1.823.000 eura, tako što su od 2016. do kraja 2020. godine podijelili stambene kredite za preko stotinu tužilaca, sudija, poslanika, ministara i drugih državnih službenika i funkcionera.

To piše u krivičnoj prijavi Vlade koju istražuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zbog sumnje da su zvaničnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijademokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), angažovani u Komisiji, prekoračenjem ovlašćenja drugima pribavili imovinsku korist.

Na dugom spisku zvaničnika kojima je Komisija, na čijem čelu je bio tadašnji ministar Predrag Bošković (DPS), podijelila kredite mimo Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bili su bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, potpredsjednik Vlade i lider BS-a Ervin Ibrahimović, bivša viša tužiteljka Vesna Jovićević, bivši poslanik i ambasador Obrad Mišo Stanišić

Skupština bi mogla do kraja godine da ukine imunitet poslanicima koje SDT tereti da su, tokom vlasti DPS-a, kao dio vladine Komisije, počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Dragan Krapović (Demokrate), kazao je “Vijestima” da je šefica parlamenta Danijela Đurović uputila tom tijelu na dalju nadležnost zahtjev SDT-a za ukidanje imuniteta.

”Shodno dopisu predsjednice Đurović, relativno brzo ću zakazati sjednicu Odbora na kojoj ćemo zauzeti stav o predmetnom zahtjevu za davanje odobrenja za krivično gonjenje nekoliko kolega poslanica i poslanika”, istakao je.

Prema Poslovniku Skupštine, Administrativni odbor dužan je da izvještaj s predlogom podnese, po pravilu, na prvoj narednoj sjednici. Imajući u vidu Krapovićevu najavu, činjenicu da jesenje zasjedanje traje do kraja decembra i da potom slijedi vanredno koje traje do kraja februara, to znači da bi parlament do Nove godine mogao dati “zeleno svjetlo” SDT-u za procesuiranje poslanika.

Dragica Sekulić, foto: Boris Pejović

SDT je, po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra, formirao predmet i tražio ukidanje imuniteta poslanicima DPS-a Boškoviću, Dragici Sekulić i Suzani Pribilović, te SD-a Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Osim njih, istragom su obuhvaćeni i bivši ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović i Osman Nurković, bivši šef Kabineta predsjednika i bivši konzul u Sremskim Karlovcima Dražen Miličković, bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević, te bivša pomoćnica generalnog sekretara Jelena Radonjić. Njih od krivičnog gonjenja ne štiti imunitet.

SDT je, prema informacijama “Vijesti”, utvrdio da postoji odgovarajući stepen sumnje da su bivši članovi Vladine Komisije od 2016. do 2020. počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, tako što su, Bošković kao predsjednik, a ostali kao članovi, donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno Odluci Vlade, i tako drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi 30.000 eura.

Vlada je početkom jula ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Prethodno je u maju Agencija za sprečavanje korupcije dala mišljenje o njoj, u kom je, između ostalog, ocijenila da njene odredbe nose povećani rizik za nastanak korupcije.

Za odluku o ukidanju imuniteta u parlamentu postoji većina, s obzirom na to da su podršku tome, osim partija tridesetoavgustovske većine, najavili i iz Socijaldemokratske partije (SDP). S druge strane, iz DPS-a poručuju da njihovim poslanicima ne treba ukidati imunitet, jer će se, kako kažu, odreći njega, dok iz SD-a ocjenjuju da se SDT stavio u funkciju premijera Dritana Abazovića.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović, rekao je “Vijestima” da će oni podržati zahtjev SDT-a.

”Treba napraviti razliku između skidanja imuniteta poslanicima DF-a, kojima je uz to određivan i pritvor, a koji su bili potpuno nevini i što je bio rezultat političkog progona, i skidanja imuniteta pripadnicima DPS-a koji su decenijama pljačkali i uništavali državu”, naveo je on.

Osman Nurković, foto: Savo Prelević

Vučurović je rekao da smatra da istraga treba da obuhvati i bivšeg premijera Duška Markovića, koji se, prema njegovim riječima, za to “kandidovao” posljednjom izjavom – da je njegova Vlada rješavala stambena pitanja “u skladu s procedurom i planiranim sredstvima”.

Marković je to rekao juče, komentarišući zahtjev SDT-a.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović, takođe je potvrdio listu da će ta stranka glasati za ukidanje imuniteta.

Lider Građanskog pokreta (GP) URA i premijer, koji je i podnio krivičnu prijavu, rekao je juče u Briselu da će njegove kolege glasati za zahtjev SDT-a.

Iz SDP-a “Vijestima” su kazali da će i sada podržati skidanje imuniteta, kao što su i svih prethodnih puta.

“Očekujemo da tužilac dođe i obrazloži zahtjev, i očekujemo da Tužilaštvo na isti način, profesionalno i odgovorno razmatra sve prijave, bez obzira ko je podnosilac i protiv koga je prijava podnijeta, jer je to jedini način da zavrijedi povjerenje javnosti koje se teško stiče, a lako gubi”, istakli su.

Ivan Brajović, foto: Boris Pejović

S druge strane, iz DPS-a poručuju da nemaju nikakav problem s utvrđivanjem odgovornosti u ovom slučaju. “Principijelno smo se ponašali kad smo glasali za skidanje imuniteta našim poslanicima. Drugi nisu glasali za skidanje imuniteta kad je bila riječ o njihovim poslanicima. Dijelovi SDT-a su se instrumentalizovali s ciljem nanošenja štete DPS-u, a po nalogu Abazovića… Ne morate nam ništa skidati imunitete, odrećićemo ih se svi do jednog”, rekao je na presu šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.

On je kazao da, po njegovom uvjerenju i poznavanju kolega koji su bili u Komisiji, vjeruje da su poštovali zakon i “da ne bi prekoračili ovlašćenja i dodijelili nekome nešto što mu ne pripada”. “Mnoge moralne vertikale su dobile stanove na ovaj način. Dobio je Zdravko Krivokapić, Dragan Šoć, Branka Bošnjak… Izaći ćemo s informacijama ko je sve dobio stanove na ovaj način”, poručio je.

Podnosioci sami procjenjivali koliko im para treba

U krivičnoj prijavi navodi se da je Komisija donosila odluke o dodjeli kredita suprotno odredbi člana Odluke, kojom je propisano da se funkcioneru može dodijeliti kredit “za poboljšanje uslova stanovanja do 15.000 eura”.

Dodaje se da su zahtjevi formulisani paušalno i da se od Komisije tražila “novčana pomoć”, odnosno dodjela sredstava za opravke ili rekonstrukciju stambenih objekata ili kuća, pri čemu su podnosioci sami “procjenjivali” kolika su im sredstva potrebna.

U nekim zahtjevima podnosioci su tražili sredstva za “trajno rješenje stambenog pitanja”, ne precizirajući na koji način, a da je Komisija uvijek donosila odluku o dodjeli kredita “u cilju poboljšanja uslova stanovanja”. U zapisnicima koji su dostavljeni, kako piše, kao dokaz ne postoji nijedan navod o ispitivanju osnovanosti zahtjeva prilikom odlučivanja, niti iz njih proizlazi da su predsjednik ili članovi Komisije izdvojili mišljenje, što bi moralo biti konstatovano.

U prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, je navedeno da su sva dokumenta u vezi s ovim bila označena stepenom tajnosti.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije