Connect with us

POLITIKA

SPECIJALNI AMERIČKI IZASLANIK ZA ZAPADNI BALKAN

Eskobar: Postoji strah da će se Rusija umiješati u parlamentarne izbore u Crnoj Gori

“Budite uvjereni da će pokušati da iskoriste sve razlike i sve ustaljene metode – botove i dezinformacije u pokušajima da skrenu Crnu Goru sa njenog evropskog puta. Zato, da, brinem oko izbora ne samo u Crnoj Gori već i u regionu”, rekao je američki zvaničnik

Eskobar

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozorio je da postoji opasnost od miješanja Rusije u parlamentarne izbore u Crnoj Gori.

Eskobar je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ta opasnost oduvjek postojala čak i na izborima u SAD.

“Budite uvjereni da će pokušati da iskoriste sve razlike i sve ustaljene metode – botove i dezinformacije u pokušajima da skrenu Crnu Goru sa njenog evropskog puta. Zato, da, brinem oko izbora ne samo u Crnoj Gori već i u regionu”, rekao je Eskobar.

On je rekao da su, s druge strane, građani Crne Gore napravili pravi izbor.

“Kad god su građani morali da prave izbore, oni su birali jedini stvarni put koji je pred Crnom Gorom – evroatlantske integracije”, dodao je Eskobar.

On je naveo da je zato uvjeren da građani Crne Gore, prilikom odabira vlade, umiju da identifikuju takve dezinformacije i da donose odluke koje su u skladu sa njihovim vrijednostima i težnjama.

Prema njegovim riječima SAD su izričite da one ne biraju vlade svojih NATO saveznika, ali da imaju svoja očekivanja.

“Kao što znate, svi koji drže Crnu Goru na njenom evropskom kursu, svako ko ostaje posvećen obavezama Crne Grore iz NATO članstva i ko je saveznik u borbi protiv korupcije može očekivati podršku SAD”, istakao je Eskobar.

Eskobar je u više navrata ukazivao da crnogorski politički akteri treba da ostave svoje usko-partijske interese po strani i da se fokusiraju na teme koje su bitne građanima, poput ekonomije i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Upitan da li je kod njih vidio napredak u tom smjeru, Eskobar je odgovorio da se strateška vizija, koju je u svom inauguracionom govoru predočio novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u potpunosti u skladu sa tim vrijednostima.

“I u tom pogledu vidim mnogo napretka”, rekao je Eskobar.

On je kazao da je i prethodni predsjednik (Milo Đukanović) izveo Crnu Goru na veoma dobar put kroz državnu nezavisnost kroz NATO članstvoi kroz afirmaciju članstva države u EU.

“Mislim da je ono što smo vidjeli nastavak prakse da Crna Gora bira ljude koji žele da idu ka Evropi. I mi (SAD) želimo da vam pomognemo u tome”, poručio je Eskobar.

Na pitanje da li je primijetio napredak u ulozi Crne Gore na međunarodnoj političkoj sceni, Eskobar je odgovorio potvrdno.

“Da, u potpunosti. Čak je i prije obnove nezavisnosti, Crna Gora počinjala da bude pouzdan partner transatlantskoj zajednici. A sada, kao NATO članica, nijeste nam samo prijatelj niti samo partner, vi ste i naš saveznik”, kazao je Eskobar.

On je dodao da se u tom kontekstu, Crna Gora zaista dobro pokazala.

Eskobar je ocijenio da je Crna Gora izašla iz institucionalne krize u kojoj je bila u decembru prošle godine.

“Štaviše, Crna Gora je, u svakoj prilici, napravila pravi izbor.Ono što sam vidio u decembru bilo je na nivou pesimizma bez presedana. A vaš sadašnji nivo je optimističan i mi dijelimo taj optimizam”, poručio je Eskobar.

On je naveo da je sada Crna Gora u mnogo boljem položaju nego što je bila u decembru prošle godine.

Govoreći o Otvorenom Balkanu, on je rekao da na tu inicijativu gleda kao na priliku za Crnu Goru i za region u pogledu ekonomske integracije.

Eskobar je ponovio da će SAD podržati sve inicijative koje približavaju Zapadni Balkan Evropi, kao i inicijative koje približavaju države regiona međusobno i koje su otvorene za sve njih.

“Drugim riječima, dok god je Otvoreni Balkan u potpunosti usklađen sa Berlinskim procesom, ne vidim razlog da mu se suprotstavimo i podržavamo ga”, kazao je Eskobar.

To, kako je dodao, ne znači da SAD manje podržavaju Berlinski proces ili Zajedničko Regionalno Tržište.

“Dok god se zalažu za iste stvari, nema razloga da ih ne podržavamo. I ako dvije, tri, četiri ili pet država odluče individualno da idu ka nekim od tih prioriteta iz Berlinskog procesa, zašto bismo ih zaustavljali ako žele da se unaprijed pripreme? To je u redu, ali to mora da bude u skladu sa Berlinskim procesom”, smatra Eskobar.

On je kazao da je dijalog Beograda i Prištine predstavlja istorijski razvoj odnosa Srbije i Kosova.

Kako je Eskobar rekao, dogovor o normalizaciji odnosa pod evropskim uslovima koji stvara miran, stabilan i predvidljiv odnos između dvije neprijateljski nastrojene susjedne države je odgomno postignuće.

“Bilo je potrebno mnogo političke hrabrosti i od predsjednika (Aleksandra) Vučića i od premijera (Aljbina) Kurtija da se stigne do tog dogovora”, dodao je Eskobar.

On je rekao da je to pravno obavezujući sporazum.

“Potpredsjednik Evropske komisije (Žozef) Borelj je kazao da je (sporazum) legalan i pravno obavezujuć. I oba su lidera to potvrdila. Sada se postavlja pitanje kako da ga u potpunosti implementiramo”, kazao je Eskobar.

On je naveo da je optimističan da će se stići do cilja, kao i da vjeruje da oba lidera mogu da pokažu političku hrabrost neophodnu da se učine pravi koraci.

“Kod Srbije, postoje određeni elementi koji moraju biti ispunjeni u pogledu priznavanja registarskih oznaka za automobile, ličnih karti i još neke stvari. I od Kosova se očekuje da formira Zajednicu Srpskih Opština. Izvinjavam se, to nije očekivanje. To je obaveza”, kazao je Eskobar.

On je rekao da SAD žele da se ti procesi odvijaju što je brže moguće.

“Ne vidim razlog zašto se to ne bi moglo završiti do kraja ljeta”, naveo je Eskobar.

POLITIKA

Novi ministar za razvoj sjevera, Damjan Ćulafić se obratio građanima: „Cilj je ekonomski osnažiti sjever Crne Gore“

„Razvoj sjevera je stub na kojem ćemo graditi bolju i prosperitetniju Crnu Goru“, poručuje ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera

Foto: Gov.me

Novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić obratio se saopštenjem građanima Crne Gore.

Saopštenje prenosimo integralno:

„Poštovani građani Crne Gore,
Čast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim kao novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Preuzimajući ovu odgovornu funkciju, osjećam duboku zahvalnost – istovremeno svjestan svih izazova koji su pred nama. Ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su stubovi na kojima ćemo graditi bolju i prosperitetniju budućnost Crne Gore.

Odmah po preuzimanju dužnosti, održao sam konstruktivne razgovore sa svojim saradnicima u Ministarstvu. Zajedno ćemo se, u narednom periodu, posvetiti ispunjavanju ambicioznih ciljeva koje smo postavili pred nama. Naš prioritet je realizacija svih obaveza u razumnim rokovima, uz osiguranje najvišeg nivoa kvaliteta i efikasnosti u svim segmentima rada.

Posvećen sam tome da nijedan resor unutar ministarstva ne bude zapostavljen. Naš pristup će biti sveobuhvatan – ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su međusobno povezane oblasti koje zahtijevaju sinergijski pristup kako bismo postigli najbolje rezultate.

Razumijem da postoje određene nedefinisane nadležnosti u pogledu resora razvoja sjevera. U najskorijem roku ćemo raditi na artikulisanju ovih nadležnosti, uz maksimalno poštovanje nadležnosti koje drugi ministri imaju na istom teritorijalnom dijelu naše zemlje. Saradnja i koordinacija među resorima su ključne za postizanje ciljeva.

Uvaženi građani, uspjeh nije nešto što se dostiže preko noći, već rezultat marljivog rada, predanosti i zajedničkih napora. Naša misija je jasna: zaštititi našu prirodu, osigurati održivi razvoj i ekonomski osnažiti sjever Crne Gore. To je izazov, ali i prilika da pokažemo koliko možemo postići kada radimo zajedno.

Taj put neće uvijek biti lak, ali svaki korak koji napravimo biće prema svjetlijoj, održivijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Naša Crna Gora može i mora biti primjer harmonije između čovjeka i prirode, razvoja i očuvanja!“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?

Rastoder rekao da će u nedjelju objaviti koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao. Iz BS saopšteno da neće da komentarišu“nebuloze i neistine raznih dušebrižnika”

Foto: Bošnjačka stranka/Stav

Jedan od lidera Bošnjaka iz Crne Gore u dijaspori Esad Rastoder pitao je javno predsjednika Bošnjačke stranke (BS) šta se desilo sa novcem koji je Ervin Ibrahimović navodno dobio od zemljaka u Njujorku za kampanju u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i pozvao ga da to obznani ili će te podatke on objaviti.

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama je “Vijestima” rekao da je on napravio snimak koji kruži društvenim mrežama, i poručio da će u nedjelju u 20 časova objaviti drugi u kome će pojasniti detalje o tome koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao.

Na video snimku on kritikuje Bošnjačku stranku zbog ulaska u Vladu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i poziva Ibrahimovića da saopšti gdje je novac koji je sakupljen za kampanju.

“Kad su bili izbori prije godinu dana, da kaže narodu i članstvu koliko se skupilo para u Njujorku u Bošnjačkom centru, a te su pare koje su se skupile za finansiranje kampanje BS-a. Koliko para je odnio u Crnu Goru i kako ih je prenio”, saopštio je Rastoder i dodao da će, ako Ibrahimović to ne kaže, pozvati Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da utvrdi gdje je novac završio kao i da li je došao u blagajnu BS.

On je lideru najjače manjinske stranke u Crnoj Gori poručio da je “dosta laži i prevare”.

“Ima još neko familiju, oca, majku. Ima još neko ko bi zaposlio svoju rodbinu ili nekog svog, ne samo ti svoje. Ovo što si sad uradio, nisi ispred bošnjačkog naroda, već samo ispred tvojih poltrona i ulizica”, poručio je Rastoder.

Iz Bošnjačke stranke nisu odgovorili na pitanja da li je Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka donirao novac za kampanju za parlamentarne izbore prošle godine, niti da li su primali donacije iz inostranstva.

“Nebuloze i neistine raznih dušebrižnika, koji se svaki dan, po zadatku, javljaju da blate BS i predsjednika Ibrahimovića, ne želimo ni komentarisati. Čeka nas puno posla, da pomognemo bošnjačkom narodu, zbog čega smo i postali dio 44. Vlade. Ovakve i slične gluposti su skretanje pažnje javnosti sa suštinskih tema”, poručili su u odgovorima koje su dostavili listu.

U Izvještaju o troškovima izborne kampanje za parlamentarne izbore u junu 2023. godine koji je BS podnijela ASK-u nisu prijavljene donacije iz privatnih izvora, dok su iz javnih potrošili nešto više od 40.000 eura, dok su iz sopstvenih sredstava prenijeli 6.000 eura. Ibrahimovićeva partija je izvještaj podnijela 7. jula prethodne godine.

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje učesnicima na izborima da primaju materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca…

Prema podacima sa sajta stranke, njihovi predstavnici su bili u posjeti dijaspori u najvećem američkom gradu, u aprilu prošle godine, kao pokrovitelji iftara u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje. Prisutnima su tom prilikom u ime BS obratili potpredsjednik Damir Gutić i portparol Adel Omeragić.

Ovo nije prvi put da predstavnici te stranke idu u posjete dijaspori uoči izbora.

Ibrahimović je bio u posjeti Zavičajnom klubu “Bihor” iz Luksemburga 1. maja prošle godine, nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora, dok je u istu državu išao i 13. jula 2020, takođe uoči izbora za državni parlament.

U predsjedničkoj kampanji 2023. godine bivši šef države Milo Đukanović i lider BS su se sastali sa crnogorskim iseljenicima u Hanoveru.

Takođe, krajem septembra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u više opština, lider BS i tadašnji ministar kapitalnih investicija, kao i državni sekretar u tom resoru Admir Šahmanović, sastali su se sa predstavnicima udruženja dijaspore u Njujorku, dok je u posjetu iseljenicima u Frankfurtu Ibrahimović putovao u tandemu sa predsjednikom rožajskog odbora stranke Mirsadom Nurkovićem.

Uoči predsjedničkih izbora 2018. godine, na kojim je BS podržala kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, politička konkurencija ih je optuživala da dobija novac od iseljenika i da “na nečastan način nagovaraju dijasporu da dođe na glasanje”. Tada je ove tvrdnje iznio član rožajskog odbora Građanskog pokreta URA Hajruš Kalač, ali ni tada “Vijestima” nije odgovoreno li se u inostranstvu skupljao novac za kampanju.

Ibrahimović je nekoliko puta i pozivao da se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu omogući da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a dijasporu je nazivao “najvećim investitorom” i “razvojnim resursom”.

Nekoliko puta je lider BS govorio u ime crnogorskih iseljenika, pa je tako prije dvije godine kazao da je “dijaspora zabrinuta zbog statusa pripadnika nacionalnih manjina”, a 2020. godine u njihovo ime govorio kako žele da rekonstruišu Dom zdravlja u Rožajama i u parlamentu pitao tadašnjeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li taj resor prihvata doniranje sredstava.

BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je mandatar za sastav vlade i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji čine partije nekadašnejg DF-a.

Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.

Tokom pregovora se spekulisalo da bi BS-u mogla da pripadnu četiri resora i jedno potpredsjedničko mjesto u vladi.

BS: Projekti prelomili ulazak u Vladu

Bošnjačka stranka juče je saopštila da je sporazumom o ulasku u rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića predviđeno da kapitalni projekti u mjestima gdje žive Bošnjaci budu prioritet u narednom periodu, kao i da je Ibrahimović u sporazumu sa premijerom Spajićem definisao o kojim se projektima radi.

U saopštenju koje potpisuje najjača manjinska stranka u Crnoj Gori se kao strateški ciljevi njihovog ulaska u izvršnu vlast navode: obezbjeđivanje finansija za završetak skijališta Štedim, aktuelizacija otvaranja tunela Rožaje-Peć, otvaranje puta Plav-Dečani, obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera, rekonstrukciju puta Gusinje-Grebaje, završetak puta Plav-Gusinje preko Kruševa, put Petnjica-Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača, put Sveti Ivan-Mrkojevići-Sukobin, bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Iznenađen sam reakcijom Hrvatske

„Predlažem Vladi da ne uvodi recipročne mjere“

Foto: Boris Pejović

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je na današnoj sjednici Skupštine da predlaže Vladi da ne uvodi i ne preduzima nikakve recipročne mjere, povodom odluke zvaničnog Zagreba da Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića proglasi za persone non grata.

„To je Vladina nadležnost, a ne nadležnost Predsjendika Skupštine. Ona vodi unutaršnju i spoljnu politiku“, pojasnio je Mandić.

Istakao je da Crna Gora ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima.

„A razumijem i da Hrvatska želi da vodi politiku kakvu ona hoće. Žao mi je samo što ovog ljeta neću ljetovati na Korčuli. To jeste nezgodno, ali snaći ću se i na našem primorju“, kazao je Mandić.

Mandić je dodao da se od čitave povike sve na kraju svelo na reakciju koja se odnosi na samo tri političara.

„Nijedan dobronamjerni čovjek nije mogao ni naslutiti da će se u 2024. godini moderna Hrvatska poistovjećivati sa Nezavisnom Državnom Hrvatskom na način što će na način što će liderima tri stranke zabraniti ulazak u Hrvatsku“, poručio je on.

Mandić je podsjetio da je nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu pozvao delegaciju Hrvatskog sabora da posjeti Crnu Goru.

„Taj taj poziv i daje stoji. Oni su naši prijatelji i ponovo ih pozivam u Crnu Goru da dođu. Želimo da razgovaramo i da otklonimo sve nedoumice“, poručio je Mandić.

Ipak, kako je naveo, ostaje pri stavu da je Rezolucija o jasenovcu „mjera naše pripadnosrti narodima koji baštine tekovine slobode, istine, pravde i mira“.

„U 21. vijeku ne smije postojati politika koja revitalizuje mračne ideologije nacizma i fašizma“, smatra Mandić.

Prema njegovim riječima, crnogorski poslanici su sa Rezolucijom o Jasenovcu napravili veliki civilizacijski iskorak.

„Zadovoljan sam što su svi poslanici saopšptili da ono što se desilo u Jasenovcu jeste genocid, bez obzira jesu li glasali za nju ili ne“, zaključio je Mandić.

Mandić DPS-u: Rezolucija nema nikakve veze sa Vučićem, ali ne potcjenjujte ga

Mandić je poslaniku DPS-a Andriji Nikoliću poručio da rezolucija o Jasenovcu nema nikakve veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nioti je on inicirao.

„Ono što usvoji parlament Srbije ima veze sa Vučićem. Nemojte predstavljati na to da je Vučić nema hrabrosti da rezoluciju usvoji u Srbiji, pa je riješio da to učini u Crnoj Gori. Nemojte da potcjenjujete predsjednika Srbije. Ovo je naša akcija, smišljena i odrađena u Crnoj Gori“, kazao je Mandić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije