DRUŠTVO
MINISTAR ZDRAVLJA
Šćekić: Program „Evropa sad“ poguban, razmatramo vraćanje zdravstvenih doprinosa
“Jednostavno to moramo da uradimo”, kaže Šćekić

Program „Evropa sad“ ozbiljno je ugrozio zdravstveni sistem i zbog sredstava koja nijesu predviđena u budžetu u prethodnom periodu imali smo problem i za plaćanje ljekova, pa je ugroženo bilo i snabdijevanje pacijenata terapijom, kazao je Pobjedi ministar zdravlja Dragoslav Šćekić dodajući da se ozbiljno razmatra vraćanje zdravstvenih doprinosa koji su ukinuti populistički bez analize i zbog povećanja plata koje je u kratko vrijeme ,,pojela“ inflacija. Na ovaj način, kako je istakao, zdravstvu je uzeto 200 miliona, a u budžetu ih nijesu predvidjeli.
Održivost sistema?
Šćekić ističe da je veoma važno, zbog održivosti našeg sistema liječenja, da u budućnosti vratimo neki vid zdravstvenog osiguranja.
„Jednostavno to moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva. O tome, na koji način i po kom modelu ćemo vratiti doprinose za zdravstvo, već sam razgovarao sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, isključivo sa profesionalnog i odgovornog nivoa naših ministarstava i Vlade. Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje“, poručio je Šćekić.
U kojem obimu, kako je najavio, treba da se priča na nivou Vlade, ali tvrdi da se svakako ubuduće mora opredijeliti dio sredstava kako bi zdravstveni sistem imao svoj, siguran prihod da bi mogao normalno da funkcioniše.
„Sve ostalo je neodrživo i samo vid, da tako kažem, trenutne infuzije i trenutnih premoštavanja, što je neozbiljno i neodgovorno prema našim građanima. Najgore nešto što može da se uradi svojoj državi i svojim građanima je da se ostave bez zdravstvenog osiguranja i zaštite“, poručuje Šćekić.
On smatra da je program „Evropa sad“ ozbiljno ugrozio zdravstveni sistem i da nam je zadao ozbiljan udarac, koji se, između ostalog, vidio u prethodnom periodu.
„Konkretno smo imali situaciju da zbog sredstava koja nijesu predvidjeli budžetom imamo problema oko plaćanja ljekova, pa nam je tako određeno vrijeme bilo ugroženo snabdijevanje terapijom čak i najtežih tj. onkoloških pacijenata“, tvrdi Šćekić.
Kako je pojasnio program ,,Evropa sad“ je loše osmišljen ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Zdravstveni osiguranici obmanuti
„Svojom neznavenošću i populističkom politikom kroz taj projekat zdravstvenom sistemu je uzeto 200 miliona eura sopstvenog prihoda. Navodno su taj novac usmjerili na povećanje plata, a u budžetu ih nijesu predvidjeli, jer nijesu stvorili preduslove za obezbjeđivanje prihoda i zakonito punjenje budžeta. To pokazuje da je sve urađeno populistički i bez analiza“, kazao je Šćekić dodajući da su na ovaj način zdrastveni osiguranici obmanuti.
„U smislu dobićete povećanje minimalnih plata, ali ćete ostati bez zdravstvene zaštite i dobićete poskupljenja hrane i ljekova i nećete imati redovno snadbijevanje ljekovima… Taj i takav pristup, po mom mišljenju, krajnje je nepošten prema svom narodu“, poručuje Šćekić.
Po njegovim riječima program „Evropa sad“ značajno je ugrozio zdravstveni sistem, te je napravio ogromne diskriminacije.
„Mnoge strukture u okviru sistema zapostavljene su. Tu prije svega mislim na podjele između medicinskog i nemedicinskog kadra, ali ono što je najbitnije uticao je na zdravstvenu zaštitu naših građana“, kaže Šćekić dodajući da se prvi put dešava da i to da se ukidanjem zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori ne poštuje ustavna obaveza.
„Očigledno je da je sve ovo urađeno isključivo iz političkih razloga, bez analiza, bez odgovoronosti i kao pokušaj da se građanima predstavi i kako im je nešto obezbijeđeno i dato, iako im je pri tom ugrožena zdravstvena zaštita, što im po zakonima i Ustavu ove države pripada“, objašnjava Šćekić.
Upoređivali su, kaže, prakse u drugim zemljama, pa su tako neke zemlje među njima i Slovenija htjele da primijene ovu poresku politiku i ovaj način ukidanja zdravstvenog osiguranja.
„Nakon dvije godine su morali da se vrate na stari sistem, ali sa ogromnim problemima“, naglašava Šćekić smatrajući veoma važnim da u budućnosti vratimo neki vid zdravstvenog osiguranja.
Stvoreni dugovi
Ministar Šćekić kazao je da su stvoreni veliki dugovi i da je zadovoljan budžetom predviđenim za zdravstvo za narednu godinu.
„Iz jedne katastrofalne krize, iz jednog teškog udara koji je stvorio program „Evropa sad“, čime je zdravstveni sistem prosto ostavljen bez sredstava, sada smo došli u situaciju da je zatvoren akumulirani dug iz prethodnog perioda od preko 50 miliona eura. Za narednu 2023. godinu povećali smo budžet za preko 60 miliona u odnosu na ovu, što nije malo. I zbog toga jesam zadovoljan“, kaže Šćekić.
Na pitanje da li će nam biti potrebno još sredstava kazao je da je potrebno uvijek, jer 40 godina nije ulagano u zdravstvo.
„Infrastruktura u zdravstvu je potpuno zapuštena, ali ne samo ona. Nije se ulagalo ni u kadrove ni u opremu i nama, koliko god da je sredstava, da bi stali na stabilne noge, nedovoljno je. Ali u odnosu i na prethodni period i na zatečeno stanje ova vlada je napravila ozbiljan iskorak i povećanje budžeta za zdravstvo, za blizu 20 odsto više u odnosu na ovu godinu, je za svaku pohvalu“, zaključio je Šćekić.
(Pobjeda)
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















