Connect with us

DRUŠTVO

MINISTAR ZDRAVLJA

Šćekić: Program „Evropa sad“ poguban, razmatramo vraćanje zdravstvenih doprinosa

“Jednostavno to moramo da uradimo”, kaže Šćekić

Foto: Ivan Petrović Ipe/DAN

Program „Evropa sad“ ozbiljno je ugrozio zdravstveni sistem i zbog sredstava koja nijesu predviđena u budžetu u prethodnom periodu imali smo problem i za plaćanje ljekova, pa je ugroženo bilo i snabdijevanje pacijenata terapijom, kazao je Pobjedi ministar zdravlja Dragoslav Šćekić dodajući da se ozbiljno razmatra vraćanje zdravstvenih doprinosa koji su ukinuti populistički bez analize i zbog povećanja plata koje je u kratko vrijeme ,,pojela“ inflacija. Na ovaj način, kako je istakao, zdravstvu je uzeto 200 miliona, a u budžetu ih nijesu predvidjeli.

Održivost sistema?

Šćekić ističe da je veoma važno, zbog održivosti našeg sistema liječenja, da u budućnosti vratimo neki vid zdravstvenog osiguranja.

„Jednostavno to moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva. O tome, na koji način i po kom modelu ćemo vratiti doprinose za zdravstvo, već sam razgovarao sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, isključivo sa profesionalnog i odgovornog nivoa naših ministarstava i Vlade. Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje“, poručio je Šćekić.

U kojem obimu, kako je najavio, treba da se priča na nivou Vlade, ali tvrdi da se svakako ubuduće mora opredijeliti dio sredstava kako bi zdravstveni sistem imao svoj, siguran prihod da bi mogao normalno da funkcioniše.

„Sve ostalo je neodrživo i samo vid, da tako kažem, trenutne infuzije i trenutnih premoštavanja, što je neozbiljno i neodgovorno prema našim građanima. Najgore nešto što može da se uradi svojoj državi i svojim građanima je da se ostave bez zdravstvenog osiguranja i zaštite“, poručuje Šćekić.

On smatra da je program „Evropa sad“ ozbiljno ugrozio zdravstveni sistem i da nam je zadao ozbiljan udarac, koji se, između ostalog, vidio u prethodnom periodu.

„Konkretno smo imali situaciju da zbog sredstava koja nijesu predvidjeli budžetom imamo problema oko plaćanja ljekova, pa nam je tako određeno vrijeme bilo ugroženo snabdijevanje terapijom čak i najtežih tj. onkoloških pacijenata“, tvrdi Šćekić.

Kako je pojasnio program ,,Evropa sad“ je loše osmišljen ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Zdravstveni osiguranici obmanuti

„Svojom neznavenošću i populističkom politikom kroz taj projekat zdravstvenom sistemu je uzeto 200 miliona eura sopstvenog prihoda. Navodno su taj novac usmjerili na povećanje plata, a u budžetu ih nijesu predvidjeli, jer nijesu stvorili preduslove za obezbjeđivanje prihoda i zakonito punjenje budžeta. To pokazuje da je sve urađeno populistički i bez analiza“, kazao je Šćekić dodajući da su na ovaj način zdrastveni osiguranici obmanuti.

„U smislu dobićete povećanje minimalnih plata, ali ćete ostati bez zdravstvene zaštite i dobićete poskupljenja hrane i ljekova i nećete imati redovno snadbijevanje ljekovima… Taj i takav pristup, po mom mišljenju, krajnje je nepošten prema svom narodu“, poručuje Šćekić.

Po njegovim riječima program „Evropa sad“ značajno je ugrozio zdravstveni sistem, te je napravio ogromne diskriminacije.

„Mnoge strukture u okviru sistema zapostavljene su. Tu prije svega mislim na podjele između medicinskog i nemedicinskog kadra, ali ono što je najbitnije uticao je na zdravstvenu zaštitu naših građana“, kaže Šćekić dodajući da se prvi put dešava da i to da se ukidanjem zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori ne poštuje ustavna obaveza.

„Očigledno je da je sve ovo urađeno isključivo iz političkih razloga, bez analiza, bez odgovoronosti i kao pokušaj da se građanima predstavi i kako im je nešto obezbijeđeno i dato, iako im je pri tom ugrožena zdravstvena zaštita, što im po zakonima i Ustavu ove države pripada“, objašnjava Šćekić.

Upoređivali su, kaže, prakse u drugim zemljama, pa su tako neke zemlje među njima i Slovenija htjele da primijene ovu poresku politiku i ovaj način ukidanja zdravstvenog osiguranja.

„Nakon dvije godine su morali da se vrate na stari sistem, ali sa ogromnim problemima“, naglašava Šćekić smatrajući veoma važnim da u budućnosti vratimo neki vid zdravstvenog osiguranja.

Stvoreni dugovi

Ministar Šćekić kazao je da su stvoreni veliki dugovi i da je zadovoljan budžetom predviđenim za zdravstvo za narednu godinu.

„Iz jedne katastrofalne krize, iz jednog teškog udara koji je stvorio program „Evropa sad“, čime je zdravstveni sistem prosto ostavljen bez sredstava, sada smo došli u situaciju da je zatvoren akumulirani dug iz prethodnog perioda od preko 50 miliona eura. Za narednu 2023. godinu povećali smo budžet za preko 60 miliona u odnosu na ovu, što nije malo. I zbog toga jesam zadovoljan“, kaže Šćekić.

Na pitanje da li će nam biti potrebno još sredstava kazao je da je potrebno uvijek, jer 40 godina nije ulagano u zdravstvo.

„Infrastruktura u zdravstvu je potpuno zapuštena, ali ne samo ona. Nije se ulagalo ni u kadrove ni u opremu i nama, koliko god da je sredstava, da bi stali na stabilne noge, nedovoljno je. Ali u odnosu i na prethodni period i na zatečeno stanje ova vlada je napravila ozbiljan iskorak i povećanje budžeta za zdravstvo, za blizu 20 odsto više u odnosu na ovu godinu, je za svaku pohvalu“, zaključio je Šćekić.

(Pobjeda) 

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije