Connect with us

DRUŠTVO

MINISTAR ZDRAVLJA

Šćekić: Program „Evropa sad“ poguban, razmatramo vraćanje zdravstvenih doprinosa

“Jednostavno to moramo da uradimo”, kaže Šćekić

Foto: Ivan Petrović Ipe/DAN

Program „Evropa sad“ ozbiljno je ugrozio zdravstveni sistem i zbog sredstava koja nijesu predviđena u budžetu u prethodnom periodu imali smo problem i za plaćanje ljekova, pa je ugroženo bilo i snabdijevanje pacijenata terapijom, kazao je Pobjedi ministar zdravlja Dragoslav Šćekić dodajući da se ozbiljno razmatra vraćanje zdravstvenih doprinosa koji su ukinuti populistički bez analize i zbog povećanja plata koje je u kratko vrijeme ,,pojela“ inflacija. Na ovaj način, kako je istakao, zdravstvu je uzeto 200 miliona, a u budžetu ih nijesu predvidjeli.

Održivost sistema?

Šćekić ističe da je veoma važno, zbog održivosti našeg sistema liječenja, da u budućnosti vratimo neki vid zdravstvenog osiguranja.

„Jednostavno to moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva. O tome, na koji način i po kom modelu ćemo vratiti doprinose za zdravstvo, već sam razgovarao sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, isključivo sa profesionalnog i odgovornog nivoa naših ministarstava i Vlade. Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje“, poručio je Šćekić.

U kojem obimu, kako je najavio, treba da se priča na nivou Vlade, ali tvrdi da se svakako ubuduće mora opredijeliti dio sredstava kako bi zdravstveni sistem imao svoj, siguran prihod da bi mogao normalno da funkcioniše.

„Sve ostalo je neodrživo i samo vid, da tako kažem, trenutne infuzije i trenutnih premoštavanja, što je neozbiljno i neodgovorno prema našim građanima. Najgore nešto što može da se uradi svojoj državi i svojim građanima je da se ostave bez zdravstvenog osiguranja i zaštite“, poručuje Šćekić.

On smatra da je program „Evropa sad“ ozbiljno ugrozio zdravstveni sistem i da nam je zadao ozbiljan udarac, koji se, između ostalog, vidio u prethodnom periodu.

„Konkretno smo imali situaciju da zbog sredstava koja nijesu predvidjeli budžetom imamo problema oko plaćanja ljekova, pa nam je tako određeno vrijeme bilo ugroženo snabdijevanje terapijom čak i najtežih tj. onkoloških pacijenata“, tvrdi Šćekić.

Kako je pojasnio program ,,Evropa sad“ je loše osmišljen ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Zdravstveni osiguranici obmanuti

„Svojom neznavenošću i populističkom politikom kroz taj projekat zdravstvenom sistemu je uzeto 200 miliona eura sopstvenog prihoda. Navodno su taj novac usmjerili na povećanje plata, a u budžetu ih nijesu predvidjeli, jer nijesu stvorili preduslove za obezbjeđivanje prihoda i zakonito punjenje budžeta. To pokazuje da je sve urađeno populistički i bez analiza“, kazao je Šćekić dodajući da su na ovaj način zdrastveni osiguranici obmanuti.

„U smislu dobićete povećanje minimalnih plata, ali ćete ostati bez zdravstvene zaštite i dobićete poskupljenja hrane i ljekova i nećete imati redovno snadbijevanje ljekovima… Taj i takav pristup, po mom mišljenju, krajnje je nepošten prema svom narodu“, poručuje Šćekić.

Po njegovim riječima program „Evropa sad“ značajno je ugrozio zdravstveni sistem, te je napravio ogromne diskriminacije.

„Mnoge strukture u okviru sistema zapostavljene su. Tu prije svega mislim na podjele između medicinskog i nemedicinskog kadra, ali ono što je najbitnije uticao je na zdravstvenu zaštitu naših građana“, kaže Šćekić dodajući da se prvi put dešava da i to da se ukidanjem zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori ne poštuje ustavna obaveza.

„Očigledno je da je sve ovo urađeno isključivo iz političkih razloga, bez analiza, bez odgovoronosti i kao pokušaj da se građanima predstavi i kako im je nešto obezbijeđeno i dato, iako im je pri tom ugrožena zdravstvena zaštita, što im po zakonima i Ustavu ove države pripada“, objašnjava Šćekić.

Upoređivali su, kaže, prakse u drugim zemljama, pa su tako neke zemlje među njima i Slovenija htjele da primijene ovu poresku politiku i ovaj način ukidanja zdravstvenog osiguranja.

„Nakon dvije godine su morali da se vrate na stari sistem, ali sa ogromnim problemima“, naglašava Šćekić smatrajući veoma važnim da u budućnosti vratimo neki vid zdravstvenog osiguranja.

Stvoreni dugovi

Ministar Šćekić kazao je da su stvoreni veliki dugovi i da je zadovoljan budžetom predviđenim za zdravstvo za narednu godinu.

„Iz jedne katastrofalne krize, iz jednog teškog udara koji je stvorio program „Evropa sad“, čime je zdravstveni sistem prosto ostavljen bez sredstava, sada smo došli u situaciju da je zatvoren akumulirani dug iz prethodnog perioda od preko 50 miliona eura. Za narednu 2023. godinu povećali smo budžet za preko 60 miliona u odnosu na ovu, što nije malo. I zbog toga jesam zadovoljan“, kaže Šćekić.

Na pitanje da li će nam biti potrebno još sredstava kazao je da je potrebno uvijek, jer 40 godina nije ulagano u zdravstvo.

„Infrastruktura u zdravstvu je potpuno zapuštena, ali ne samo ona. Nije se ulagalo ni u kadrove ni u opremu i nama, koliko god da je sredstava, da bi stali na stabilne noge, nedovoljno je. Ali u odnosu i na prethodni period i na zatečeno stanje ova vlada je napravila ozbiljan iskorak i povećanje budžeta za zdravstvo, za blizu 20 odsto više u odnosu na ovu godinu, je za svaku pohvalu“, zaključio je Šćekić.

(Pobjeda) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Dojave o bombama u nekoliko škola, Skupština evakuisana

Uprave policije su nezvanično saopštili da preduzimaju mjere i radnje u ovom slučaju te da su u toku pregledi

Foto: Vukoman Kljajević, RTCG (arhiva)

Policija je obaviještena o dojavama o bombama u nekoliko škola u Crnoj Gori ali i Skupštini koja je evakuisana.

Iz Uprave policije su za TVCG nezvanično saopštili da preduzimaju mjere i radnje u ovom slučaju te da su u toku pregledi.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Adžić: Imamo preciznu informaciju, Do Kvon se sreo sa Spajićem i kad je bio na potjernici

„Imali smo informaciju da su se sastajali, čak i u porodičnoj atmosferi, informaciju da su se sastali i nakon momenta kad je Do Kvon bio na (Interpolovoj) potjernici, imamo i ulicu u Beogradu u kojoj su se sastali. Radili su zajednički posao. Ko od vas misli da je to trebalo da prećutimo? To su operativne informacije. Ako sve ovo nije tačno, to je idealna prilika da se demantuje“, istakao je ministar policije

"Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca": Adžić, Foto: Boris Pejović

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, kazao je danas da onaj ko je dozvolio uhapšenom „kralju kriptovaluta“ Do Kvonu da uđe u Crnu Goru, nije mogao znati da se radi o licu sa potjernice, jer taj južnokorejski državljanin nije koristio svoja dokumenta, već je imao više falsifikovanih.

On je to rekao nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Dritan Abazović i na kojoj je razmatran slučaj navodnih veza Do Kvona i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića.

„Imali smo dilemu kako da postupamo, jer je u toku predizborna kampanja. Kad god da je ovo bilo, imalo bi jedan politički kontekst. Naša obaveza je bila da zaštitimo državni interes. Ako imamo informaciju da se neko iz kripto-svijeta, koji raspolaže milijardama, miješa u izborni proces Crne Gore, moramo reagovati. Ako smo reagovali kad je u pitanju Demokratska partija socijalista (DPS), Demokratski front (DF), zašto bismo sad reagovali drugačije“, naveo je Adžić.

Rekao je da su dobili „preciznu informaciju“ da je lider PES-a Spajić imao prijateljski odnos sa Do Kvonom od 2018. godine.

„Imali smo informaciju da su se sastajali, čak i u porodičnoj atmosferi, informaciju da su se sastali i nakon momenta kad je Do Kvon bio na (Interpolovoj) potjernici, imamo i ulicu u Beogradu u kojoj su se sastali. Radili su zajednički posao. Ko od vas misli da je to trebalo da prećutimo? To su operativne informacije. Ako sve ovo nije tačno, to je idealna prilika da se demantuje“, istakao je Adžić.

Rekao je da, koju god aktivnost da Vijeće sprovodi, ona može biti dovedena u politički kontekst, te da ništa ne bi preduzimali kad bi se time rukovodili.

„Nisam siguran da ovo može da podigne naš politički rejting, naša obaveza je da upozorimo javnost“, naveo je ministar.

Pojasnio je da je jedan dio informacija koje je iznio o Spajiću i Do Kvonu sadržan u pismu Do Kvona dostavljenom Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, a se drugi dio odnosi na operativne podatke.

Adžić je kazao da se unutar oduzetog Do Kvonovog laptopa nalaze dokazi o zajedničkom poslovanju sa Spajićem.

„Ne znam je li to sporno, treba da se ispita. Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca… Unutar laptopa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Ne bih govorio o cifri, ali nije zanemarljiva“, istakao je.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Milatović prvi predsjednik koji se poklonio žrtvama zločina u Pivskim Dolima

U pivskim Dolima obilježeno 80 godina od zločina kada je ubijeno preko 500 Pivljana, među kojima je bilo i djece

Foto: Služba za informisanje predsjednika Crne Gore

Trebalo je 80 godina, pa da pivska Dola, mjesto najvećeg stradanja Pivljana u Drugom svjetskom ratu, posjete najveći državnici Crne Gore, odaju počast žrtvama stradalim u zločinu i uz vojnu ceremoniju polože vijenac.

To je uradio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je, nakon polaganja vijenca u memorijalnom kompleksu u Dolima, kazao da je Piva bila poprište jednog od najvećih zločina u crnogorskoj istoriji.

Durmitorska inicijativa za Žabljak, Plužine i Šavnik zahvalila je predjsedniku Milatoviću, što se danas, kao najviši državni zvaničnik, uz najviše državne počasti, poklonio sjenima žrtava zločina u Pivskim Dolima, i na taj način, kako navode, ispravio decenijsku nepravdu učinjenu žrtvama iz Pivskih Dola.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

„Zločina pred kojim riječi gube svaki smisao, a osjećaj bezgranične tuge obuzima svakog od nas. Tog dana je u Dolima započeo krvavi pir zloglasne SS ‘Princ Eugen’ divizije i njenih pomagača, nad nedužnim stanovništvom pivskoga kraja“, rekao je Milatović.

Zločinci su, kazao je Milatović, neselektivno ubijali goloruki narod, ne samo u Dolima nego i u u drugim krajevima Pive i Crne Gore, a Dola su postala zid plača gdje se desilo nezapamćeno ljudsko posrnuće. Tog juna 1943. godine, kazao je predsjednik države, Piva se, kako je rekao, pjesnik, na nebo selila, a neprijatelj je vjerovao da će zloćinima „zatrijeti našu ideju o slobodi i nepokornosti“.

„Stojim danas ovdje pred vama kao predsjednik Crne Gore, želeći da iskažem pijetet prema žrtvama ovog strašnog zločina i posebno istaknem da država Crna Gora ne smije zaboraviti nedužno stradanje vaših i naših predaka, rođaka i komšija. Na to nas obavezuje patnja Jaglike Adžić, preko 200 ubijenih bratsvenika iz porodice Blagojević, ugašeno bratstvo Verun i brojni drugi primjeri koji najbolje pokazuju stravičnu sliku onoga što se ovdje desilo prije tačno 80 godina“, kazao je Milatović.

Istakao je da je za njega zadivljujuće dostojanstvo sa kojim je pivski narod decenijama nosio bol zbog zločina koji je nad njime počinjen, a sa druge strane „poražavajuće je što tragično stradanje juna 1943. godine nije dovoljno osvijetljeno u istorijskim čitankama i kolektivnoj svijesti našega naroda“.

„Upravo zbog toga kao predsjednik Crne Gore želim da istaknem važnost ovakvih skupova, jer se njima afirmiše kultura sjećanja i promoviše antifašizam i sloboda kao temeljni oslonci sveukupnog razvoja našeg društva. Govoreći o tragičnim događajima iz prošlosti i adresiranjem krivice za učinjena nepočinstva vraćamo dug prema žrtvama i šaljemo poruku budućim generacijama da se takve strahote nikada više ne smiju desiti“, rekao je Milatović.

Istakao je da je važan institucionalni korak napravljen, kada je u pitanju odnos države prema tragičnim događajima iz prošlosti, usvajanjem Rezolucije o zločinima u Pivi i Velici od strane Skupštine Crne Gore u julu prošle godine.

U Dolima je 7. juna folksdojčerska jedinica „Princ Eugen“ uz podršku hercegovačkih ustaša ubila 522 stanovnika Pive, a među njima i 109 djece. Dijete Mitre i Mališe Đikanović nije dočekalo ni ime da dobije – strijeljano je u trenutku dolaska na svijet.

Nevine žrtve u Dolima bile su podijeljene u tri grupe – jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca. Redoslijed ubijanja bio je obrnut. Krvavo gubilište preživio je samo Miloš Glomazić koji je preminuo 1986. godine. U tim dolinama je 1977. godine napravljen memorijalni kompleks, rad vajara Luke Tomanovića, koji se sastoji od četiri spomenička dijela u kojima se nalazi po jedan centralni skulpturalni motiv, a koji prostorno i simbolički kreiraju jednu cjelinu. Riječ je o skulpturama „Ruke“, „Majka sa djecom“, čiji poetsaki naziv je „U krilu bronzane majke“, ženska kosturnica – spomen ploča stela i muška grobnica – „Tužbalica“.

U Pivi je od 6. do 12. juna 1943.godine, ubijeno 1290 Pivljana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina, a tih dana je u svakom selu pivske župe bilo po jedno stratište.

Poslije osam decenija o Dolima bez prećutkivanja i bez skrivanja

Okupili su se Pivljani, kao što to rade svakog 7. juna, da obilježe stradanje svojih plemenika, a svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko–nikšićki Metodije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva.

Foto: Svetlana Mandić

„Posle osam decenija trebalo je čekati da se na ovaj način i ovako ovaj narod Božiji sabere, bez izuzetka, bez odvajanja, bez međusobnih razmirica, bez prećutkivanja istine, bez skrivanja i zaobilaženja pravde. Sretan sam što je predsjednik države došao da bude zajedno sa ovim narodom, da na pravi i istinski način, ne samo prigodnim govorima, himnama, pjesmama, cvijećem ili vijencima oda počast nečijem podvigu i žrtvi, nego da na najdublji mogući način, onako kako je to radio i kralj Nikola i Sveti Petar Cetnjski i svi oni veliki vladari sa ovog prostora i ovog naroda kako su to činjeli. Uznosili su bezkrvnu žrtvu i molitve Bogu, onome koji je jedini istinski vladar svih zemaljskih prostora“, kazao je vladika Metodije.

Foto: Svetlana Mandić

Dolazak Milatovića, kako je istakao, je znak da će se narod, posle osam decenija, okupiti i sabrati oko istinskih i pravih vrijednosti koje su se uvijek „ovdje njegovale, čuvale i prenosile s koljena na koljeno, i koje su nam jedine pomogle da opstanemo u ovim dolovima punim krvi i kostiju nevinih mučenika“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije