Connect with us

DRUŠTVO

INTERVJU ZA TVCG

Duško Knežević: U zatvoru čitam Sveto pismo koje mi je poklonio mitropolit Joanikije, zahvaljujem mu ovim putem

„Ja sam dosta bio aktivan kad su bile litije, sa pokojnim mitrpolitom Amfilohijem imao sam jako dobre privatne odnose i stvarno mi mnogo znači što je crkva stala iza mene u ovako teškom trentuku za mene, familiju i za sve moje zaposlene u grupi“, poručio je Knežević

Foto: Screenshot/RTCG

Vlasnik Atlas grupe Duško Knežević rekao je u ekskluzivnom intervjuu za TVCG iz spuškog zatvora da su uslovi solidni, da svakodnevno vodi dnevnik kao i da sprema knjigu o sebi i svom životu.

Knežević je podsjetio da je Crnu Goru napustio u decembru 2018. i otišao u London, gdje je boravio sve do izručenja Crnoj Gori.

Podsjetio je i da posjeduje britansko državljanstvo, kao i da njegova porodica živi tamo.

„Sa Temze sam došao direktno u spuški zatvor i jednostavno imao sam jako dobre uslove… Pošto sam dosta bio prisutan u medijima i dosta sam video poziva koristio za moje poslovne aktivnosti u svemu tome to je izgledalo kao jedan svemirksi studio… Moj stan je bio namješten i čovjek čiji mozak funkcioniše na nekom digitalnom stvarnošću, odjednom dođe i vidi samo olovku i papir i zidove oko sebe. Donio sam dosta knjiga, počeo sam da pišem dnevnik, pošto spremam knjigu o sebi. Najvjerovatnije će jedan veliki izdavač engleski to uraditi kao scenario za film koji treba da se napravi o meni. Dosta detalja se prisjećam, ono što je bilo u prošlosti a nijesam uspio da zapišem, zbog nekih dešavanja koja su se brzo odvijala. Mada sam ja dosta te vodio bilješke, dosta arhive imam složeno tako da prvih nedjelju dana mi je bilo dosta teško onda su mi promijenili ćeliju, dali su mi bolje uslove, renovirali su mi tu ćeliju ali još uvijek nemam ugrađenu klimu što ste mogli da čujete od načelnika. Danas je recimo temperatura 40 u mojoj ćeliji, ali šta da se radi, izdržaću“, kazao je Knežević u intervjuu za TVCG iz spuškog zatvora, prenosi Portal RTCG.

U razgovoru za Javni servis, on objašnjava i kako provodi vrijeme u zatvoru.

„Rano se budim, oko 6, 7 sati… Uradim na krevetu trbušnjake onako da se malo zagrijem, umijem se i uzmem jedan mokar peškir, da se istuširam s tim mokrim peškirom. Uzmem neku pomorandžu, oljuštim, skuvam sebi kafu ne uzimam doručak i onda počnem da radim i pišem nešto. Što se tiče dnevnika, koji svaki dan pišem, i gledam i čitam materijale koji su stigli iz suda i spremam se za ročišta koja dolaze u budućnosti. Moram da priznam da me to dosta nervira. Ipak sam ja radio visoki biznis na nivou predsjednika, na nivou medijskih konferencija koje su bile prestižne. Ja sam predsjednik univerziteta koji nikad nije imao problem sa zakonom ni na Kipru gdje sam najvise vremena provodio, ni u Dubaiju ni u Beogradu ni u Londonu. Jedino očito da je problem ovdje u Crnoj Gori, ali uvijek.. izgleda da se istorija ponavlja, da vojvoda Lazar Sočica mora uvijek da postoji u Crnoj Gori“, naveo je Knežević.

Navodi da je očekivao da će da bude na slobodi, da će da mu se odrede mjere nadzora kao što su u Britaniji, jer, tvrdi, odbrana koja je zastupala Crnu Goru pred sudom je rekla eto da imamo isti tretman kao što imamo i u Londonu.

Soba u spuškom zatvoru (Foto: TVCG/Screenshot)

„To je bio dogovor sa našom a krajem agencijom i sa Skotland jardom jer kad smo dogovorali oko datuma izručenja držali smo to kao tajnu zbog bezbjednosti, da se nešto ne desi u tom periodu, da se zna da ću ja da se vraćam u Crnu Goru i faktički sam samo porodioci rekao veče prije ‘sjutra idem za Crnu Goru’ i onda je nastao haos, plač i ujutru sam obavijestio neke ljude i medije da slijećem na podgorički aerodorm oko 1 i 30. Eto, sve se to tako odvijalo.

Očekivao je, kaže, bolje uslove i naglašava da veće kad je doveden u zatvorsku sobu imao je samo krevet i dušeke, ništa više.

„Iz jedne velike rupe na plafonu miševi su jurili po vodovodnoj cijevi. To je bilo kao u filmu strave i još što je gore tu je bila velika kamera koja svo vrijeme vrsila monitoring onoga što radite, što je dodatno opterećivalo psihu. Meni je to bilo kad sam došao tu, kao neko snimanje filma jednostavno… Nisam mogao da vjerujem da ću iz jednog ambijenta, ipak britanskog civilizovanog, gdje sam isto bio pod mjerama kontrole ali je to sve bilo drugačije organizovano i napravljeno da dođem u jedan takav haos“, kaže Knežević.

Na pitanje da li je u zatvoru imao nekih neprijatnosti, Knežević odrično odgovara, navodeći da nema kontakt sa ostalim zatvorenicima.

„Jer ja kad prolazim onda imam poseban tretman i kretanja i na šetnje idem sad kada radim vježbe radim ih sam… Čovjek se navikne ali s obzirom da sam prošao 90te, tada je bilo i rata i sanckije i izbacivanje porodice vani i svega toga i strah od fizičke bezbjednosti bio je jako veliki. Posebno meni je porodica živjela na relaciji Kipar – Beograd, a u Beogradu su isto bile jake kriminalne grupe koje su vladale tada gradom“, navodi on.

Poručuje da je navikao na krizne stiuacije, kao i da mu je za utjehu što mu je porodica sada bezbjedna.

„Svi su završili studije i svi rade. Sve sam uspio da ih posložim i zato sam i čekamo jer ja sam ustvari trebao da se vratim kad mi je Dritan Abazović predlagao prošle godine u martu da dođem tu. Mislim da je bolje što nisam došao – prvo sin mi nije bio završio studije, drugo u bezbjednosnom sektoru stvari nijesu bile očićene kao što su sad, jer ti glavni ljudi koji su vodili kriminalne klanove u Crnoj Gori nijesu bili u zatvoru“, kazao je Knežević.

Na pitanje od koga mu je ugrožena bezbjednost, kao što tvrdi njegova odbrana, Knežević odgovara:

„Pa ni mi ne znamo. Mi tri godine tražimo procjenu bezbjednosti, i ja i niko neće da nam da procjenu bezbjednosti. Moj advokat iz Londona, on je dolazio tu nekoliko puta, insistirao je s tom procjenom bezbjednosti. Oni sve misle da ću to da iskoristim protiv Crne Gore, najviše za arbitražni postupak i da se dokaže kako sam ja ugrožen u Crnoj Gori, iako ja nisam imao nikada kriminalni rekord nigdje ni u jednoj državi na svijetu. Jedino poslije objavljivanja koverte i lažne optužbe da sam ja dio kriminalne grupe koja je organizivala državni udar“, istakao je on.

Od tog momenta, kako kaže, počinje i crvena Interpolova potjernica počinje progon.

„I počinje hapšenje ljdui iz Altas grupe, zatvaranje banaka svih onih i počinje jedno potpuno neshvaltjivo vrijeme koje, moram da priznam da se nijesam snašao, posebno što je hiljadu ljudi ostalo bez posla, što je bio najveći pritisak na mene. Čak i veći od onoga što je Milivoje Katnić sa svojom ekipom radio“, dodao je on.

U SDT-u su, kaže, pokušali da komentariše kao građanin slučaj „Ničija kuća“, „Prvi milion“ i Kastodi račun.

„Ja sam rekao da dok sam u spuškom pritvoru ne žalim da dajem nikakve izjave i ne želim da objašnjavam niti da dajem nikakve dokaze u drugim predmetima, jer smatram da sam prevaren na način na koji sam zatvoren u Crnoj Gori, i da se tužilaštvo i Viši sud nije korektno odnijelo prema meni jer ja tu s najgorim kriminalcima živim između dva najjača narko klana na svijetu. Možete misliti kako je kad se krećete hodnicima, ide uvijek policija s vama do posjete ili do dvorišta za šetnje 12.20 i stvarno izgleda malo onako kao u flmovima zastrašujuće, jer sam očekivao bolji tretman“, ističe, između ostalog, on.

Kaže i da čita Bibliju koju mu je prilikom posjete u zatvoru poklonio Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Čitam što bi rekao Mitropolit Sveto pismo. U zatvoru mi je poklonio dosta knjiga, nije samo Bibliju, na Bibliju mi je napisao samo posvetu a sve ostale molitvenike i istoriju Manastira Ostrog i dosta toga mi je donio i ovim putem mu se zahvaljujem. Mada sam ja dosta bio aktivan oko kad su bile litije, kad sam s pokojnim Mitrpolitom Amfilohijem imao jako dobre privatne odnose i stvarno mi mnogo znači što je crkva stala iza mene u ovako teškom trentuku za mene, familiju i za sve moje zaposlene u grupi“, poručio je Knežević.

Na pomen finansiranja nekada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i saradnje sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, okrivljeni biznismen kaže da je bio naivan jer nije ništa radio ni protiv DPS-a ni protiv Đukanovića.

„Ja sam se bavio jednostavno biznisom. Politika mi je trebala u onolikoj mjeri da ostvaruje svoje poslovne ciljeve, ne da se bavim politikom. Stalno su ga plašili s tim da ću jednog dana da uđem u politku i da ću da ga počistim. Mene to stvarno nije zanimalo, ja sam napustio Beograd gdje sam imao dvije banke, osiguravajuću kuću… Sve sam to prodao i došao u Crnu Goru da mu pomognem, da pravimo nezavisnu državu Crnu Goru i oko 200 miliona sam donio tu od prodaje akcija i plus 200, 300 miliona što sam + kreditnih linija doveo za Atlas kapital centar za poslove sa arapima…“, kazao je.

Za lokacije po crnogorskom primorju imao je, kaže, ideju i želju da Crna Gora bude evropska.

„Pogledajte Atlas centar. To je objekat koji sigurno za 10 godina neće niko prevazići u svemu tome. Imao sam jednu strašnu viziju i eto sve se nekako srušilo. Taj zavičajni romantizam se odjednom urušio i nisam mogao da vjerujem sebi da sam toliko naivan. Ustvari to jutro kad su me pozvali vozači, kad su rekli morate napustiti korporativnu vilu, sve je blokirano, auta su oduzeta ja sam mislio daje to kao neka skrivena kamera gdje se neko šali… Pokušao sam da uđem u banku, tamo stoji policija, sve one trake policijske razapete, sve mi je to ličilo kao na neki san. Nisam mogao da vjerujem da se to dešava u mojoj Crnoj Gori, gdje sam doveo toliko ljudi, toliko konferencija međunarodnih napravio i toliko sam promovisao Crnu Goru ali to je život, ispuštavah se ja na vaša uža“, zaključio je Knežević.

DRUŠTVO

Momo Koprivica: Podržavam da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori

„Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni“

Foto: Gov.me

Vicepremijer Momo Koprivica kazao je danas kako inicijativa da srpski jezik postane službeni, ima njegovu podršku.

„To nije jezik kojim govori samo jedna nacija, već i pripadnici ostalih nacija. Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni. Ali dodajem da sam zastupnik dijaloga. Pitanje jezika kao i ostala pitanja zahtijevaju dijalog, a ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori, i sufleri spolja neće biti od pomoći“, rekao je on za TVCG.

Kaže kako ne smiju da se „ponavljaju greške DPS-a“.

„A to je odsustvo senzibiliteta i dijaloga. Društveni dogovor i dijalog može nas dovesti do rješenja koja su na liniji ravnopravnosti“, istakao je Koprivica.

Istakao je i da se izjasnio kao Srbin na popisu.

Ipak, naglašava kako jeporazan narativ medija iz regiona koji su, kako kaže, isticali da je došlo do „porasta srpstva“ u Crnoj Gori implicirajući da su na to uticale službe.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nastavnik iz Podgorice za primjer: Besplatno objašnjava zadatke iz matematike djeci

Kroz video lekcije dostupne svima

Foto: Screenshot

„Znanje je moć, ali je još veća moć podijeliti ga sa drugima“. Ova mudra misao služi kao savršen uvod u priču o Marku Bogojeviću, nastavniku matematike, koji je odlučio da svoje znanje i vrijeme posveti djeci u pripremi za eksternu provjeru znanja. U vremenu kada je obrazovanje sve važnije, Markova posvećenost postala je svetionik mnogima koji se bore sa izazovima matematike.

Sa sve većim izazovima koje učenici doživljavaju tokom priprema za eksterne provjere znanja, Marko je prepoznao potrebu za dodatnom podrškom, te je osmislio način da djeci olakša učenje kroz pristupačne video lekcije i praktične primjere, i to besplatno.

Nivo znanja učenika i najveći izazovi

Marko je zaposlen u podgoričkoj OŠ “Milorad Musa Burzan”, a prema iskustvu koje je stekao, nivo znanja matematike među učenicima varira, ali postoje oblasti koje posebno predstavljaju problem.

„Geometrija je oblast u kojoj učenici često imaju poteškoća zbog kombinacije vizuelizacije, pamćenja formula i primjene logičkog razmišljanja. Zadaci koji uključuju obim, površinu i zapreminu geometrijskih tijela zahtijevaju ne samo poznavanje osnovnih pojmova, već i sposobnost uočavanja odnosa među djelovima figure”, objašnjava Marko Bogojević na početku razgovora za Kolektiv.me.

Pored geometrije, dodaje Marko, veliki izazov predstavljaju tekstualni zadaci. Oni, kako kaže, od učenika ne zahtijevaju samo primjenu matematičkih vještina, već i sposobnost izdvajanja relevantnih informacija iz teksta i prepoznavanje matematičkih operacija koje je potrebno primijeniti.

„To su složeni zadaci jer uključuju širi skup vještina, kao što su kritičko razmišljanje i analiza situacije”, dodaje Marko.

Motivacija za pružanje dodatne podrške

Markova želja da pomogne učenicima potiče iz svakodnevnog iskustva sa djecom koja se bore da savladaju gradivo.

„Vidim koliko priprema za ispite može biti stresna i izazovna za mnoge učenike, pa je moj cilj da im olakšam taj proces i pomognem da postignu najbolje moguće rezultate”, ističe sagovornik Kolektiva.

Foto: Ilustracija, Pixabay

A kako će pomoći učenicima da usvoje što više znanja iz matematike?

Marko je osmislio video-materijale u kojima objašnjava gradivo na jednostavan i razumljiv način, uz primjere i praktične zadatke. Sve materijale objavljuje na svom Jutjub kanalu.

Jedna od najvećih prednosti ovih video-lekcija je što omogućavaju učenicima da uče svojim tempom.

„Mogu da pauziraju lekciju, vrate unazad i ponovo prođu kroz gradivo dok ne budu sigurni da su ga savladali. To je izuzetno važno, pogotovo kada je u pitanju priprema za eksterne ispite ili kontrolne zadatke”, ističe Marko.

Razvijanje šireg spektra vještina

Za Marka, matematika nije samo skup pravila i formula – to je alat koji učenike uči kako da kritički razmišljaju, rješavaju probleme i razviju analitičko mišljenje.

„Matematika pomaže učenicima da prepoznaju obrasce, povezuju informacije i donose zaključke na osnovu dokaza”, objašnjava on.

Prema Markovim riječima, kroz rješavanje matematičkih zadataka, učenici razvijaju sistematičan pristup problemima, što im pomaže ne samo u školi, već i u svakodnevnom životu i budućim karijerama.

„Suočavanje sa izazovima i nalaženje kreativnih rješenja ključne su vještine koje će im koristiti u mnogim aspektima života”, dodaje Marko.

Struktura i učestalost lekcija

Što se tiče samih lekcija, Marko objašnjava da su one osmišljene tako da traju između 30 i 60 minuta, u zavisnosti od težine gradiva.

„To je idealno vrijeme za učenike da se fokusiraju na gradivo bez gubitka koncentracije.”

Video-lekcije se objavljuju oko desetak dana prije kontrolnih i pisanih provjera, uz dodatna kraća uputstva po potrebi, kako bi učenici imali dovoljno vremena da se pripreme.

Foto: Ustupljena fotografija, Privatna arhiva

Reakcije učenika i interesovanje

Video lekcije su postavljene online i dostupne su svim učenicima u svakom trenutku, što eliminiše potrebu za prijavljivanjem.

Marko je, ističe, zadovoljan reakcijama učenika – broj pregleda i pozitivni komentari govore sami za sebe.

„Smatram da su učenici zaista zainteresovani, posebno kada je riječ o težim temama ili pripremama za važnije testove, kao što je eksterna matura”, kaže Marko.

Ova vrsta podrške omogućava učenicima da koriste dodatne izvore znanja, što doprinosi njihovom samopouzdanju i boljem razumijevanju gradiva.

Poziv kolegama da pruže dodatnu pomoć

Na kraju, Marko vjeruje da su ovakvi pristupi ključni za unapređenje obrazovanja, ne samo u matematici, već i u drugim predmetima.

„Smatram da svi zajedno možemo napraviti značajan doprinos u obrazovanju. Potrebno je da se država, obrazovne institucije i sami nastavnici angažuju kako bi svaki učenik dobio kvalitetnu nastavu”, poručuje naš sagovornik.

Marko poziva i druge nastavnike da pruže dodatnu podršku djeci, jer bi tako mogli stvoriti zajednicu koja se međusobno podržava i razmjenjuje iskustva.

„Ako više nastavnika počne da dijeli svoje znanje na ovakav ili sličan način, učenici će imati veći izbor resursa i moći će da razviju šire vještine, što će ih pripremiti za izazove modernog društva”, zaključuje sagovornik Kolektiva.

Markova posvećenost obrazovanju i njegov inovativni pristup u pružanju dodatnih lekcija pokazuju koliko jedan nastavnik može promijeniti živote mnogih učenika.

Njegov trud ne samo da pomaže djeci da se pripreme za eksterne ispite, već im pruža alate za razvijanje šireg spektra vještina koje će im koristiti čitavog života.

Izvor: Kolektiv

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Urađena prva operacija iz oblasti sportske ortopedije u Beranama: Čuveni dr Nikola Bulatović pomogao mladom sportisti iz našeg grada

„Računamo da će nove usluge da upotpune asortiman usluga KBC Berane i da se stvore preduslovi da ova zdravstvena ustanova postane centar sportske ortopedije na sjeveru Crne Gore“, kazao je dr Bulatović za Portal Berane online

Foto: Privatna arhiva

Danas je u Beranama urađena prva operacija iz oblasti sportske ortopedije.

Operaciju je u Kliničko-bolničkom centru (KBC) Berane obavio jedan od najboljih stručnjaka iz ove oblasti u Crnoj Gori a i šire, prim. dr Nikola Bulatović iz Podgorice zajedno sa beranskim ortopedima.

On je boravio u beranskoj bolnici na poziv menadžmenta ove ustanove – na čelu sa direktorom KBC Berane dr Miloradom Magdalenićem i medicinskim direktorom, dr Milićom Mimovićem.

„Beranski ortopedi su zajedno sa mnom uradili artroskopiju koljenog zgloba i rekonstrukciju prednjeg ukrštenog ligamenta kod mladog rukometaša iz Berana i reprezentativca Crne Gore nakon povrede koju je zadobio na jednoj od utakmica“, kazao je ekskluzivno za Portal Berane online doktor Bulatović.

Prema njegovim riječima operativna intervencija je protekla bez ikakvih problema i očekuje se da mladi sportista za šest mjeseci izađe na teren.

„Takođe, isti tim je uradio artroplastiku koljenog zgloba koji je imao oboljenje zglobne hrskavice tzv. gonartroza. Već za dvije nedjelje planirane su još dvije artroskopije koljenog zgloba zbog sportskih povreda“, naveo je Bulatović.

Dodao je:

„Računamo da će nove usluge da upotpune asortiman usluga KBC Berane i da se stvore preduslovi da ova zdravstvena ustanova postane centar sportske ortopedije na sjeveru Crne Gore“.

Primarijus doktor Nikola Bulatović je docent na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Samostalno obavlja operacije artoskorpije, prije svega koljenog zgloba na meniskusa i ligamentima, više od 15 godina. Obavljao je funkciju direktora Klinike za ortopediju i traumatologiju u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od 2015. do 2020. godine. Ljekar je Rukometnog saveza Crne Gore, Paraolimpijskog komiteta CG i ŽRK „Budućnost“.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije