DRUŠTVO
SJEVER CG
Almir se nakon 30 godina sa suprugom i sedmoro djece vratio iz Amerike u Plav: Na zapadu nismo imali vremena za djecu
Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine

Iako je sjever poznat po iseljavanju, veći broj stanovnika zabilježili su Plav, Gusinje, Petnjica i Rožaje prema posljednjem Popisu.
Neki od razloga su, kako su saopštili iz Opštine Plav, povratak stanovnika i to što su se upisivali oni koji nekoliko zimskih mjesci provedu na privreremenom radu, što nije bilo mogućnosti na prošlom popisu.
Ipak, devet sjevernih opština bilježi pad stanovnika, a glavni razlog je loš životni standard.
Plavljanin Almir Redžematović nakon skoro tri decenije života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odlučio je da se sa suprugom i sedmoro djece vrati u svoj rodni Plav.
„Jedan od glavnih razloga što smo se vratili je da provedemo više vremena u odgajanju svoje djece, to vrijeme nismo imali na zapadu, zbog njihovog sistema i previše trke za materijalističkim stvarima. Odlučili smo da se vratimo na našem prelijepom mjestu gdje su naši korijeni“, rekao je Redžematović.

Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Redžematović izgleda nije jedini kojeg vuku korijeni. Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine.
Za predsjednika Opštine ovakvi podaci su očekivani, iako s druge strane čak devet opština na sjeveru bilježi manji broj stanovnika.
„Ovaj put u odnosu na 2011. imali smo mogućnost da jedan član domaćinstva može da popiše čitavo domaćinstvo koje više od šest mjeseci boravi na teritoriji Opštine Plav, imali smo situacija da ljudi koji su na privremenom radu u Sloveniji, Njemačkoj da dođu za vikend da ispune svoju zakonsku obavezu. Određeni procenat ljudi zimske mjesece provede u inostranstvu, u Podgorici, u Americi, a onda proljeće, ljeto i početak jeseni provode u Plavu. Da smo upisivali dijasporu bilo bi ih preko 30 hiljada, posebno imajući u vidu porast broja domaćinstava“, rekao je Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav.
Osim Plava, veći broj stanovnika zabilježen je i u Rožajama, Petnjici i Gusinju.
Ove četiri opštine između ostalog, prepoznate su po bošnjačkoj dijaspori. Na pitanje da li popisani i oni, koji veći dio godine ne provede u Plavu, Canović odgovara.
„Apsolutno nisu fingirani podaci, svako ko u ovom periodu koji sam naveo boravi u Plavu može posvjedočiti tim trendovima“, rekao je Canović.
Ipak, golim okom, ali i prema podacima skorašnjeg Popisa manje stanovnika bilježi Bijelo Polje, a među njima i mjesna zajednica Korita. Stanovici ovih sela, sa kojima je razgovarala Televizija Vijesti ističu da su za ostanak na selu ključni: uslovi života i primanja.
„Da bi ostali ovdje na selu, treba da se poprave uslovi, što se tiče putne infrastrukture, što se tiče ostalih naših uslova, moramo dosta toga da promijenimo. Zadnjih par godina što se tiče iseljavanja, ovdje Korita, najmanje 40,50 momaka što je otišlo“, rekao je Ermin Softić, stanovnik Mjesne zajednice (MZ) Korita.
Jedna od kontradiktornosti je i što je mljekara na ovom području zatvorena, zbog čega stočari i poljoprivrednici moraju da putuju skoro 20 kilometara u jednom pravu da bi prodali svoje proizvode. Nerijetko za put potroše ono što zarade.
„Kad se mljekara zatvorila, teško nam je bilo, ne možemo da stignemo kući, zato smo makli krave, da se ne bavimo i da ih ne držimo“, rekao je Milivoje Đalović, stanovnik MZ Korita.
Posljednji popis je pokazao da u 74 crnogorska sela nema ni jednog stanovnika, dok deset ili manje žive u nešto više od 300 sela.
Manje stanovnika u kontinuitetu bilježi i Berane. Prvi čovjek ove opštine Vuko Todorović ističe da je razlog iseljavanja nezaposlenost, nerazvijena infrastruktura i privreda.
„Nažalost evo već treći ili četvrti popis pokazuje trend smanjenja broja stanovnika u našoj opštini. Država mora da stane i pokuša dovesti velike investitore na sjeveru kako bi ovaj naš narod uposlili, jer opštine kao lokalne samouprave nisu u velikoj mogućnosti, mi smo imali puno kontakata sa zainteresovanim, ali se sve to na razgovoru završavalo“, rekao je on.
Todorović dodaje da je iseljvanje naplata za višedecenijsku zanemarenost i nebrigu države prema sjeveru, ali da vjeruje da se to polako mijenja.
Izvor: Vijesti
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom













