Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER CG

Almir se nakon 30 godina sa suprugom i sedmoro djece vratio iz Amerike u Plav: Na zapadu nismo imali vremena za djecu

Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine

Almir Redžematović sa porodicom, Foto: Screenshot/TV Vijesti

Iako je sjever poznat po iseljavanju, veći broj stanovnika zabilježili su Plav, Gusinje, Petnjica i Rožaje prema posljednjem Popisu.

Neki od razloga su, kako su saopštili iz Opštine Plav, povratak stanovnika i to što su se upisivali oni koji nekoliko zimskih mjesci provedu na privreremenom radu, što nije bilo mogućnosti na prošlom popisu.

Ipak, devet sjevernih opština bilježi pad stanovnika, a glavni razlog je loš životni standard.

Plavljanin Almir Redžematović nakon skoro tri decenije života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odlučio je da se sa suprugom i sedmoro djece vrati u svoj rodni Plav.

„Jedan od glavnih razloga što smo se vratili je da provedemo više vremena u odgajanju svoje djece, to vrijeme nismo imali na zapadu, zbog njihovog sistema i previše trke za materijalističkim stvarima. Odlučili smo da se vratimo na našem prelijepom mjestu gdje su naši korijeni“, rekao je Redžematović.

Foto: Screenshot (TV Vijesti)

Redžematović izgleda nije jedini kojeg vuku korijeni. Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine.

Za predsjednika Opštine ovakvi podaci su očekivani, iako s druge strane čak devet opština na sjeveru bilježi manji broj stanovnika.

„Ovaj put u odnosu na 2011. imali smo mogućnost da jedan član domaćinstva može da popiše čitavo domaćinstvo koje više od šest mjeseci boravi na teritoriji Opštine Plav, imali smo situacija da ljudi koji su na privremenom radu u Sloveniji, Njemačkoj da dođu za vikend da ispune svoju zakonsku obavezu. Određeni procenat ljudi zimske mjesece provede u inostranstvu, u Podgorici, u Americi, a onda proljeće, ljeto i početak jeseni provode u Plavu. Da smo upisivali dijasporu bilo bi ih preko 30 hiljada, posebno imajući u vidu porast broja domaćinstava“, rekao je Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav.

Osim Plava, veći broj stanovnika zabilježen je i u Rožajama, Petnjici i Gusinju.

Ove četiri opštine između ostalog, prepoznate su po bošnjačkoj dijaspori. Na pitanje da li popisani i oni, koji veći dio godine ne provede u Plavu, Canović odgovara.

„Apsolutno nisu fingirani podaci, svako ko u ovom periodu koji sam naveo boravi u Plavu može posvjedočiti tim trendovima“, rekao je Canović.

Ipak, golim okom, ali i prema podacima skorašnjeg Popisa manje stanovnika bilježi Bijelo Polje, a među njima i mjesna zajednica Korita. Stanovici ovih sela, sa kojima je razgovarala Televizija Vijesti ističu da su za ostanak na selu ključni: uslovi života i primanja.

„Da bi ostali ovdje na selu, treba da se poprave uslovi, što se tiče putne infrastrukture, što se tiče ostalih naših uslova, moramo dosta toga da promijenimo. Zadnjih par godina što se tiče iseljavanja, ovdje Korita, najmanje 40,50 momaka što je otišlo“, rekao je Ermin Softić, stanovnik Mjesne zajednice (MZ) Korita.

Jedna od kontradiktornosti je i što je mljekara na ovom području zatvorena, zbog čega stočari i poljoprivrednici moraju da putuju skoro 20 kilometara u jednom pravu da bi prodali svoje proizvode. Nerijetko za put potroše ono što zarade.

„Kad se mljekara zatvorila, teško nam je bilo, ne možemo da stignemo kući, zato smo makli krave, da se ne bavimo i da ih ne držimo“, rekao je Milivoje Đalović, stanovnik MZ Korita.

Posljednji popis je pokazao da u 74 crnogorska sela nema ni jednog stanovnika, dok deset ili manje žive u nešto više od 300 sela.

Manje stanovnika u kontinuitetu bilježi i Berane. Prvi čovjek ove opštine Vuko Todorović ističe da je razlog iseljavanja nezaposlenost, nerazvijena infrastruktura i privreda.

„Nažalost evo već treći ili četvrti popis pokazuje trend smanjenja broja stanovnika u našoj opštini. Država mora da stane i pokuša dovesti velike investitore na sjeveru kako bi ovaj naš narod uposlili, jer opštine kao lokalne samouprave nisu u velikoj mogućnosti, mi smo imali puno kontakata sa zainteresovanim, ali se sve to na razgovoru završavalo“, rekao je on.

Todorović dodaje da je iseljvanje naplata za višedecenijsku zanemarenost i nebrigu države prema sjeveru, ali da vjeruje da se to polako mijenja.

Izvor: Vijesti 

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Težak incident u beranskom sudu: Advokatu polomili vilicu, bio bez svijesti

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović

Težak incident dogodio se danas u prostorijama Osnovnog suda u Beranama kada je napadnut advokat Aleksandar Simonović, koji je za Portal RTCG saopštio da mu je, nakon pregleda u beranskoj bolnici, konstatovan prelom donje vilice.

Simonović je u izjavi za ovaj medij kazao da je stabilnog zdravstvenog stanja i da se trenutno nalazi na kućnom liječenju.

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović.

Kako je kazao, sve se desilo potpuno neočekivano.

„Kolege su mi rekle da sam u jednom trenutku bio bez svijesti. Nisam ni znao ko me je udario. Sve se dogodilo nakon rasprave u hodniku“, rekao je Simonović.

Simonović očekuje da tužilaštvo odradi svoj posao i da kazni počinioce.

Iz Osvnovnog tužilaštva je Portalu RTCG saopšteno da je predmet u radu i da napadači još uvijek nisu procesuirani.

„Čeka se da se kvalifikuje krivično djelo i da se tužilaštvo odredi prema ovom krivičnom djelu“, poručili su iz Tužilaštva u Beranama.

Podršku Simonoviću dali su njegove kolege, poručivši da su ogorčeni i da očekuju da nadležni organi strogim kaznama kazne izgrednike.

Podsjetimo, povodom ovog slučaja oglasila se i Advokatska komora Crne Gore, sa apelom da nadležni državni organi preduzmu sve mjere i radnje, radi privođenja aktera napada na Simonovića pravdi.

Iz komore su saopštili da je Simonović napadnut danas oko 11 sati, nakon okončane rasprave, kada su ga osobe sa suprotne strane u postupku fizički napale i teško povrijedile.

„Posebno treba imati na umu činjenicu da se ovakvi događaji ponavljaju, što je još jedna potvrda pritisaka kojima su advokati gotovo svakodnevno izloženi od strane nasilnih pojedinaca. Crnogorski advokati cijene da je obaveza državnih organa da u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve mjere i radnje kako bi advokati bez pritisaka i straha za svoju bezbjednost, nesmetano mogli obavljati advokatsku djelatnost na najbolji mogući način“, zaključili su u saopštenju Advokatske komore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije