DRUŠTVO
SJEVER CG
Almir se nakon 30 godina sa suprugom i sedmoro djece vratio iz Amerike u Plav: Na zapadu nismo imali vremena za djecu
Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine

Iako je sjever poznat po iseljavanju, veći broj stanovnika zabilježili su Plav, Gusinje, Petnjica i Rožaje prema posljednjem Popisu.
Neki od razloga su, kako su saopštili iz Opštine Plav, povratak stanovnika i to što su se upisivali oni koji nekoliko zimskih mjesci provedu na privreremenom radu, što nije bilo mogućnosti na prošlom popisu.
Ipak, devet sjevernih opština bilježi pad stanovnika, a glavni razlog je loš životni standard.
Plavljanin Almir Redžematović nakon skoro tri decenije života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odlučio je da se sa suprugom i sedmoro djece vrati u svoj rodni Plav.
„Jedan od glavnih razloga što smo se vratili je da provedemo više vremena u odgajanju svoje djece, to vrijeme nismo imali na zapadu, zbog njihovog sistema i previše trke za materijalističkim stvarima. Odlučili smo da se vratimo na našem prelijepom mjestu gdje su naši korijeni“, rekao je Redžematović.

Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Redžematović izgleda nije jedini kojeg vuku korijeni. Prema nedavno završenom popisu u Plavu trenutno živi 1.297 stanovnika više, u odnosu na popis iz 2011. godine.
Za predsjednika Opštine ovakvi podaci su očekivani, iako s druge strane čak devet opština na sjeveru bilježi manji broj stanovnika.
„Ovaj put u odnosu na 2011. imali smo mogućnost da jedan član domaćinstva može da popiše čitavo domaćinstvo koje više od šest mjeseci boravi na teritoriji Opštine Plav, imali smo situacija da ljudi koji su na privremenom radu u Sloveniji, Njemačkoj da dođu za vikend da ispune svoju zakonsku obavezu. Određeni procenat ljudi zimske mjesece provede u inostranstvu, u Podgorici, u Americi, a onda proljeće, ljeto i početak jeseni provode u Plavu. Da smo upisivali dijasporu bilo bi ih preko 30 hiljada, posebno imajući u vidu porast broja domaćinstava“, rekao je Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav.
Osim Plava, veći broj stanovnika zabilježen je i u Rožajama, Petnjici i Gusinju.
Ove četiri opštine između ostalog, prepoznate su po bošnjačkoj dijaspori. Na pitanje da li popisani i oni, koji veći dio godine ne provede u Plavu, Canović odgovara.
„Apsolutno nisu fingirani podaci, svako ko u ovom periodu koji sam naveo boravi u Plavu može posvjedočiti tim trendovima“, rekao je Canović.
Ipak, golim okom, ali i prema podacima skorašnjeg Popisa manje stanovnika bilježi Bijelo Polje, a među njima i mjesna zajednica Korita. Stanovici ovih sela, sa kojima je razgovarala Televizija Vijesti ističu da su za ostanak na selu ključni: uslovi života i primanja.
„Da bi ostali ovdje na selu, treba da se poprave uslovi, što se tiče putne infrastrukture, što se tiče ostalih naših uslova, moramo dosta toga da promijenimo. Zadnjih par godina što se tiče iseljavanja, ovdje Korita, najmanje 40,50 momaka što je otišlo“, rekao je Ermin Softić, stanovnik Mjesne zajednice (MZ) Korita.
Jedna od kontradiktornosti je i što je mljekara na ovom području zatvorena, zbog čega stočari i poljoprivrednici moraju da putuju skoro 20 kilometara u jednom pravu da bi prodali svoje proizvode. Nerijetko za put potroše ono što zarade.
„Kad se mljekara zatvorila, teško nam je bilo, ne možemo da stignemo kući, zato smo makli krave, da se ne bavimo i da ih ne držimo“, rekao je Milivoje Đalović, stanovnik MZ Korita.
Posljednji popis je pokazao da u 74 crnogorska sela nema ni jednog stanovnika, dok deset ili manje žive u nešto više od 300 sela.
Manje stanovnika u kontinuitetu bilježi i Berane. Prvi čovjek ove opštine Vuko Todorović ističe da je razlog iseljavanja nezaposlenost, nerazvijena infrastruktura i privreda.
„Nažalost evo već treći ili četvrti popis pokazuje trend smanjenja broja stanovnika u našoj opštini. Država mora da stane i pokuša dovesti velike investitore na sjeveru kako bi ovaj naš narod uposlili, jer opštine kao lokalne samouprave nisu u velikoj mogućnosti, mi smo imali puno kontakata sa zainteresovanim, ali se sve to na razgovoru završavalo“, rekao je on.
Todorović dodaje da je iseljvanje naplata za višedecenijsku zanemarenost i nebrigu države prema sjeveru, ali da vjeruje da se to polako mijenja.
Izvor: Vijesti
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru










