POLITIKA
LIDER DEMOKRATA I POTPREDSJEDNIK VLADE
Bečić poručio: Ostanak Demokrata u Vladi zavisi od toga hoće li se u narednim mjesecima ispraviti neke stvari
„Pitanje tajminga rekonstrukcije je saglasno sporazumu, pitanje za predsjednika vlade. Što se tiče drugog dijela pitanja Demokratska Crna Gora neće podržati bilo koju inicijativu koja ide u pravcu revizije koalicionog sporazuma, koju smo zajedno potpisali, bilo u dijelu programskih principa, konstituenata, podjela oblasti ili resora“

Ostanak Demokrata u izvršnoj vlasti, zavisiće od toga hoće li se u narednih nekoliko mjeseci ispraviti neke stvari, poput kadriranja, poručio je njihov lider, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.
Smatra da Upravni sud jedino može konstatovati da je nezakonito imenovanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije, ali ne isključuje iznenađenja, s obzirom na situaciju u sudstvu.
U intervuju TV Vijesti Bečić je rekao da se na sastanku parlamentarne većine afirmiše stav da nema promjene sporazuma ili ulaska nekog drugog u Vladu, ako se svi potpisnici ne saglase.
A, nesaglasnosti u Demokratama, kaže, nema.
„Zašto bismo izašli? Da odgovorim kontrapitanjem, odnosno da postavim još jedno pitanje. Ako neko smatra da nije dozvoljeno da se za principe zakonitosti i pravednosti borimo unutar institucija sistema, ili ako neko smatra da treba da se vratimo putevima jednoumlja i ne dozvoljavanja drugačijeg stava, mišljenja, zalaganja za određene principe i vrijednosti, na kojoj god poziciji se nalazili, onda neko ima i mogućnost da predloži raskid koalicionog sporazuma tamo gdje smo svi zajedno izabrani, u domu građana. Takođe, želio bih i volio bih da podsjetim i na naše zajedničke rezultate za ovih pet meseci, jer smo mi zajedničkim naporima došli do impozantnih rezultata u mnogim oblastima koji su omogućili da Crna Gora deblokira institucije makon dužeg niza godina, mi smo rukovođeni državničkom odgovornošću i velikom evropskom šansom, koja stoji pred Crnom Gorom, dali mogućnost da se određene stvari isprave“, rekao je Bečić za Televiziju Vijesti.
Zbog izbora v.d. drektora policije najavljivali ste i krivične prijave protiv Vlade i premijera Milojka Spajića, a na kraju je ministar iz vaših redova Šaranović podnio tužbu Upravnom sudu. Šta vi očekujete od ovog postupka?
„Da budemo do kraja precizni, ministar unutrašnjih poslova je u onoj turbulentnoj i dinamičnoj večeri, odnosno već jutru, najavio, odnosno tada saopštio, da izražava sumnju u postojanje određenih krivičnih dijela zbog nezakonitosti koje su se desile, ali da o svemu treba da sud daju nadležni organi. Nakon toga, nadležno tužilaštvo je saopštilo da je prvo potreban sud Upravnog suda o samoj zakonitosti ili nezakonitosti pravnog akta koji je usvojen. Što se tiče negdje samih očekivanja, vjerujte da u svim prethodnim danima nisam sreo pravnika u Crnoj Gori, a koji mi je rekao da je ono što se desilo te večere na sjednici Vlade bilo šta drugo osim jedan apsolutno nezakonit proces i nezakonit akt. Šta možete očekivati, ako se rukovodimo principima i ako se bude vodilo računa o principima zakonitosti, pravde i pravičnosti, epilog je vrlo jasan, ali i u Crnoj Gori, posebno u sudstvu Crne Gore, punom različitih intriga i čuda, nikad negdje ne možete reći ništa u konačnom, jer to pripada nadležnima, ali nikad ni kraja iznenađenjima, tako da sačekajmo epilog“
Može li Vlada da bude funkcionalna sa ovolikim stepenom nepovjerenja između glavnih konstituenata?
„Ne bih odmah išao u kvalifikacije povjerenje ili nepovjerenje. Različitosti u mišljenjima su valjda dio demokratije. Pa i ove naše demokratije. Imamo u EU toliko zemalja članica, vrlo često suprostavljena mišljenja koja se čak i javno ne skrivaju, ali na kraju se teži kompromisima, dolazi do kompromisa i procesi idu naprijed. Da nismo saopštili svoje stavove i da nismo iznijeli neslaganje s onim što se dešavalo na nekim sjednicama i na nekim dijelovima sjednica, pa vjerojatno biste vi, mnogi građani, pitali, a zašto ste ćutali? Naša obaveza je bila da uvijek ukažemo, bez obzira na to što se nalazimo u vladi, što smo dio vlade, na ono što smatramo da nije dobro. Nismo mi neka grupacija koja se okupila na porodičnim, privatnim, rodbinskim principima, već izabrani javni funkcioneri od naroda i mi treba da se rukovodimo i da na tome temeljimo kvalifikaciju povjerenja ili nepovjerenja – principima zakonitosti, poštovanja koalicijalnog sporazuma“.
Oročili ste podršku Vladi do dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, a onda najavili da ćete analizirati dalji ostanak. Od čega će zavisiti da li ostajte u Vladi?
„Šta podrazumijeva temeljna analiza? Svakako podrazumijeva analizu zakonitosti u radu, analizu poštovanja, prije svega onih programskih principa koje smo definisali koalicijom i sporazum, analizu vođenja kadrovskih politika, ostvarenih rezultata i drugih uzročno-posledičnih pitanja, da bi, dajući šansu od nekoliko mjeseci, dali prostora da se neke stvari isprave i da stvari postavimo u potpunosti na način kako smo dogovorili na početku. + 10 52 Vjerujete li da će tako biti? Pa ja sam uvijek optimista, jer može se sve, naravno, ispraviti ako ima volje“.
Nedavno je održan sastanak lidera vladajuće koalicije, u pokušaju da se prevaziđu razlike, ali nije bilo pomaka. Zna li se kad je novi sastanak i na čemu ćete vi insistirati?
„Mislim da još nije definisan tačan termin, svakako nisam domaćin tog sastanka. Što se tiče insistiranja, ja na svakom mjestu i uvijek, uz mnogo trpeljivosti i mnogo spremnosti da idemo putem stabilnosti insistiram isključivo na ovim principima u kojima sam vam govorio – da poštujemo principe zakonitosti u radu i da se, ponavljam ne slučajno, međusobno uvažavamo i poštujemo, to znači da se nikada ne prave parcijalni dogovori, već da pravimo multilateralni dogovor, a to je dogovor kada smo svi zajedno i svi za jednim stolom. Ako tim putem budemo išli, ja vjerujem da ima prostora za optimizam“.
Da li će uskoro bti rekonstrukcije Vlade i šta ukoliko premijer pozove Bošnjaču stranku, recimo, da bude dio izvršne vlasti, šta ćete vi uraditi?
„Pitanje tajminga rekonstrukcije je saglasno sporazumu, pitanje za predsjednika vlade. Što se tiče drugog dijela pitanja Demokratska Crna Gora neće podržati bilo koju inicijativu koja ide u pravcu revizije koalicionog sporazuma, koju smo zajedno potpisali, bilo u dijelu programskih principa, konstituenata, podjela oblasti ili resora. Ali ono što želim zaista, da bih bio potpuno korektan, da istaknem, jeste da na posljednjem sastanku sam primjetio da nije bilo osporavanja, čak u velikom dijelu je afirmacije principa, da bilo kakve promjene u koalicionom sporazumu treba da budu proizvod jedino ako postoji saglasnost svih koji su ga potpisali“.
Kakvi su odnosi unutar Demokratske Crne Gore? Ima li neke nesaglasnosti oko određenih važnih pitanja kada su u pitanju javne politike?
„Ja nemam bilo kakvih informacija ili da je mene bilo ko upoznao na bilo kom partijskom organu ili nekom drugom partijskom formatu ili sastanku o bilo kakvim nesaglasnostima ili neslaganjima sa politikom i odlukama partije. Mi smo i na poslednjem sjednici Predsjedništva ove zaključke donijeli jednoglasno. Bilo je nekih, vidio sam, manipulacija u dijelu javnosti…Pa, nema tog organa u Crnoj Gori gdje svi prisustvuju i gdje su svi mogućnosti da prisustvuju sjednicama organa.“
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
POLITIKA
Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet
„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.
„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.
Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.
„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.
Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.
„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.
U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.
Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.
„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.
Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.
Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.
Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.
POLITIKA
PES napušta vlast u Pljevljima
Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.
„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.
Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.
„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.
Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista (45) u saobraćajnoj nesreći u na putu Risan-Dragulj











