Connect with us

POLITIKA

"AKO BUDE IMAO PRISTOJNOG PROTIVKANDIDATA IZGUBIĆE U DRUGOM KRUGU"

Bešić: Ako Đukanović bude kandidat na predsjedničkim izborima izgubiće!

Metodolog CEDEM-a, iznio i svoje viđenje eventualne kandidatute Miodraga Lekića i Milice Pejanovic Đurišić, uz zabrinutost da Ustavni sud ponovo neće biti deblokiran i da će se ući u još veće političke probleme, nakon izbora predsjednika

Đukanović (foto: Anadolu Agency via AFP), Bešić (foto: Savo Prelević)

Predstojeći predsjednički izbori opredijeliće buduću crnogorsku političku scenu, a ukoliko se kandiduje aktuelni šef države, Milo Đukanović, vjerovatno će izgubiti u dugom krugu, ako bude imao pristojnog protivkandidata, kaže u razgovoru za Televiziju Vijesti metodolog Miloš Bešić.

Bešić vjeruje da će anti DPS strukture ići sa nekoliko kandidata, a procjenjuje i da bi Pokret Evropa sad, trebalo da ima sopstvenog.

On u susret martovskim predsjedničkim izborima, dvije stvari vidi kao indikativne. Prva je način raspisivanja izbora.

„Iza njega stoji eksplicitna namjera trenutne strukture na vlasti, a predsjednica Skupštine pripada toj strukturi, da održe ovu Vladu što je duže moguće, to je očigledno. I umjesto da idemo zajedno na izbore i predsjedničke i parlamentarne, što bi zaista bilo, po svakom mogućem i demokratskom, institucionalnom, političkom, evropsko, ili bilo kom drugom standardu, normalna stvar, to se desiti neće, i to je loše“.

Druga stvar je, dodaje, važnost izbora predsjednika, bez obzira na njegova ustavna ovlaščenja.

„Da su ovo izbori svih budućih izbora i da su ovo izbori koji će opredijeliti crnogorsku političku scenu, sasvim izvjesno, narednih deset, 12, možda 15 i više godina. Razlog je vrlo jednostavan. Bez obzira na ustavna ovlašćenja, predsjednik je taj koji se bira direktno, glasovima građana i ima veliku količinu autoriteta. Prosto, ko bude pobjednik tih predsjendičkih izbora, politička struktura ili snaga koju budući izabrani predstavnik bude predstavljao, ta politička snaga će imati visok nivo autoriteta i veliki uticaj na predstojeće parlamentarne izbore i prosto svi politički ishodi u velikoj mjeri ima da zavise od tog izbora“, naveo je Bešić.

Jedna od ključnih nepoznanica u ovom trenutku je hoće li se ponovo kandidovati aktuelni predsjednik i lider DPS-a Milo Đukanović.

„Sve i da se gospodin Đukanović kandiduje, ukoliko su iole pristojni kandidati na drugoj strani, moje mišljenje je da neće biti jedan kandidat već nekoliko, vrlo je mala vjerovatnoća da će gospodin Đukanović da dobije u drugom izbornom krugu. Makar ono što sada pokazuju podaci iz istraživanja, on u drugom krugu nema prosto prostora da prebaci taj procent od 50, koji je važan, to bi moglo da se desi u nekom potpuno nerazumnom scenariju gdje bi izlaznost bila užasno mala, u šta ja lično ne vjerujem. Dakle, ako se kandiduje, vjerovatno će izgubiti, što mene dovodi da ukoliko je u DPS-u ostalo imalo racionalnosti da će oni tragati za drugim kandidatom i onda će čitava utakmica biti veoma otvorena i veoma zanimljiva i to je neki, da budem iskren, najbolji mogući scenario koji može da se desi na ovim predsjedničkim izborima. Dakle, da se kandiduje neki alternativni kandidat DPS-a i da imamo neke nove kandidate iz sadašnjih struktura vlasti ili anti DPS većine i onda bismo imali interesantnu i meni se čini neizvjesnu izbornu utakmicu“.

Upitan da li bi Milica Pejanović Đurišić, o kojoj se opet spekuliše kao potencijalnoj kandidatkinji, mogla biti rješenje za DPS, odgovorio je:

„Misim da da. Mislim da je i prošli put gospođa Pejanović Đurišić bila dobar kandidat i ona je, ako se sjećate, prethodnih predsjedničkih izbora slovila gotovo do posljednjieg dana sjednice GO DPS-a kao najozbiljniji kandidat za predsjednika, i oni su je tu, izraziću se kolokvijalno, izvinjavam se, navukli i bukvalno prevarili i vjerovatno da je ona ljuta malo zbog toga. Ona je van partijskog života DPS-a jako dugo, ima integritet, ima kapacitet, ima iskustvo, ima odličnu reputaciju u međunarodnoj zajednici, što je vrlo bitno, ona ima kapacitet da za nju glasaju i ne-DPS glasači. Da li je najbolji kandidat DPS-a to zaista ne znam, vjerovatno da postoje i druge opcije, ali sasvim izvjesno da jeste, po mom sudu, kandidat o kome treba ozbijno razmisliti“

Stav DF-a da će imati svog predsjednickog kandidata, Bešić ne vidi kao konačan, već kao ispipavanje terena koje će potrajati još najviše dvije sedmice. Ocjenjuje I da nije lako prihvatiti kandidaturu anti DPS struktura, čiji su činioci u zategnutim i lošim odnosima.

„Meni se čini da u toj konstelaciji zajednički kandidat da se desi je jako mala vjerovatnoća, a i ako se desi taj zajednički kandidat biće žrtva tako krupnih trgovina i posledično veoma negativnih trgovina, tako da ne znam da li uopšte tako nešto jeste dobro i za same partije i za potencijalne kandidate. Lekić je bio jednom kandidat, prilično uspješan, gospodin Lekić danas nema taj kapacitet koji je imao nekada“.

Bešić je uvjeren i da na predstojećim izborima Pokret Evropa sad mora imati sopstvenog predsjedničkog kandidata.

„Oni naprosto moraju imati svog kandidata i oni naprosto ne treba da razmišljaju u ovom trenutku o koalicijama. Prvi je razlog taj što su pokazali kapacitet na lokalnim izborima, naročito u Podgorici, drugi razlog je taj što kada prvi put izađete na neke izbore i napravite dobra rezultat, onda nastavljate sa istom strategijom, ne utapate se u šire koalicije“.

Konačno, ali presudno važno, Bešić nije optimista kada je u pitanju deblokada Ustavnog suda.

„Ne, ne vjerujem. Zato što da bi se to desilo mora imati neka vrsta dogovora između DPS-a i ostalih partija. Ja ne vidim zaista prostora da se to desi. Što znači da kada je riječ o donošenju konačne odluke nakon predsjendičkih izbora, slično kao u Podgorici, imamo katastrofu u najavi“.

Ustavni sud je u blokadi od septembra prošle godine, zbog čega, između ostalog, ni nakon skoro tri mjeseca od izbora nema prenosa vlasti u Podgorici i Pljevljima.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije