Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE

Đukanović osudio Rusiju: Odluka da nas proglase za neprijatelje je antiistorijska

„Kao što je antiistorijski čin napad Rusije na Ukrajinu, tako je i ova odluka Kremlja“, tvrdi Đukanović

Odluka Kremlja da Crnu Goru svrsta među neprijatelje države Rusije je antiistorijska, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

„Kao što je antiistorijski čin napad Rusije na Ukrajinu, tako je i antiistorijska odluka Kremlja da Crnu Goru svrsta u neprijatelje Rusije. Biti danas protiv rata koji Rusija vodi protiv nezavisne evropske države Ukrajine, protiv jednog od Rusima najbližih naroda, pitanje je ne samo časti i nacionalnog dostojanstva, nego i zdravog razuma“, rekao je Đukanović za grčki dnevni list „Kathimerini“.

On poručuje da nije Crna Gora nikad bila, niti je neprijatelj Rusije, „već je protiv takvog anticivilizacijskog bespravnog nasilničkog ponašanja“.

Na pitanje kako vidi završetak rata u Ukrajini, Đukanović odgovara: „Siguran sam da u ovom trenutku ni oni koji su ovaj rat otpočeli, kao ni oni koji su prinuđeni da se brane, nemaju odgovor na to pitanje“.

„U novijoj evropskoj istoriji nijesmo imali primjer sličan ukrajinskom ratu. Moskovski stratezi već zadovoljno poručuju ‘da se Ukrajina vratila Rusiji’, ‘da će biti preuređena i vraćena u svoje prirodno stanje dijela Ruskog svijeta'“, rekao je on, uz ocjenu da se danas „izvjesno može reći da će najveći gubitnik ovog rata istorijski gledano biti Rusija“.

Na pitanje da li je moguće prelivanje ukrajinske krize na Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da „kroz svu istoriju Balkana nije nikada bio problem da se nađe povod za novi rat“.

„Pored neriješenih pitanja zaostalih još iz vremena raspada Jugoslavije, plodno tle za destrukciju je i zastoj u evropskoj integraciji cijelog regiona poslednjih godina. To hrabri i jača retrogradne snage koje ne vide budućnost naših zemalja u Evropskoj uniji. Bosna je i dalje nefunkcionalna, srpski entitet konstantno prijeti secesijom. Dijalog Beograda i Prištine vrti se u krug. Sjeverna Makedonija i Albanija još nijesu otvorile pregovore o pristupanju. U Crnoj Gori već 5-6 godina pritisnutoj velikosrpskom i ruskom destrukcijom imamo političku krizu kojoj se ne nazire kraj. Protivnici njenog evropskog i evroatlantskog puta u međuvremenu su od opozicije postali dio vlasti, i iznutra podrivaju institucije sistema. Da ironija bude veća, to je urađeno ne samo politikom, tj. nacionalističkim angažmanom Srpske pravoslavne crkve, koja je remetilački faktor i u Crnoj Gori i u regionu, nego i uz podršku pojedinih zapadnih partnera koji nijesu vidjeli i još uvijek dovoljno ne vide destrukciju trećih strana zaogrnutu floskulama o demokratskom napretku društva. Projekat ‘Ruskog sveta’ se na Balkanu zove ‘Srpski svet’, a Crna Gora smatra se njegovim prirodnim dijelom“, uvjeren je Đukanović.

Uzroka je, kako ocjenjuje, mnogo, „a povod za novi rat mogao bi se naći gotovo u svakoj od balkanskih zemalja“.

„Razloge za strah donekle racionalizuje pravovremena i odlučna reakcija Evropske unije i NATO, cijelog demokratskog svijeta i monolitnost u u osudi ruske agresije na Ukrajinu, i budi vjeru da do rata na Balkanu ipak neće doći“, navodi predsjednik Crne Gore.

Govoreći o tome jesu li pravovremeni potezi pojedinih zemalja, poput BiH, Moldavije, Gruzije i Ukrajine da podnesu zahtjeve za članstvo u EU i NATO, Đukanović navodi da je razumljivo da okolnosti uvijek diktiraju određene poteze i namjere, određene politike, posebno kad se zemlja nađe u sred rata, kao Ukrajina.

„Razumljiva je i bojazan zemalja koje ste naveli da se to i njima koliko je sjutra može desiti, pa pokušavaju da u ubrzanom putu do članstva u EU i NATO nađu spas. Međutim, neutemeljena očekivanja i nade nikad nijesu dobar saveznik u politici. Bojim se da je to nerealno u ovom trenutku. Kao što je realno da briselska administracija i zemlje članice odgovornije i ozbiljnije sagledaju značaj politike proširenja koja se do prije nekoliko godina pokazala kao jedna od najboljih politika EU. Ono za šta se mi do kraja zalažemo jeste da svaka zemlja ima pravo da bira svoj put u budućnost“, rekao je Đukanović.

Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016, kako je rekao, „bio je tek nagovještaj ukrajinskih strahota kojima svjedočimo“.

„Rusija obnavlja svoju istorijsku punoću, okuplja ruski svijet u njegovoj sveukupnosti rusa, belorusa i malorusa – kako ratni pohod Rusije na Ukrajinu ovih dana vidi jedan od promotera njenih imperijalnih ambicija. A mitropolit crkve Srbije u Crnoj Gori istovremeno izjavljuje da su ‘događaji u Ukrajini posljedice bezbožništva’ i da je ‘Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina’. Slijedi Rusku crkvu koja bezrezervno podržava invaziju na Ukrajinu“, rekao je Đukanović.

Navodi kako proruske snage u Srbiji, Crnoj Gori, u Republici Srpskoj organizuju skupove podrške Putinu „i slave ‘podvige’ ruske vojske“.

„Medijska infrastruktura, uz obilatu finansijsku podršku za takvo djelovanje, već odavno je postavljena u regionu. Centri su u Beogradu i Banjaluci, odakle aktivnost šire na Crnu Goru i cijeli region. Srbija je nažalost otvoreni proksi Kremlja na Zapadnom Balkanu. Beograd je jedna od rijetkih evropskih prijestonica, ako ne i jedina, koja nije osudila rusku agresiju, i koja se nije pridružila politici sankcija Evropske unije, iako je zemlja kandidat. Priča o neutralnosti je priča za malu djecu“, vjeruje Đukanović.

Na pitanje da li vidi sličnosti Miloševića i Putina u pogledu vršenja vlasti, Đukanović navodi: „Slični su istorijski ciljevi, motivisani rješenjem nacionalnog pitanja koje polazi od etničke i vjerske pripadnosti. Takođe i totalna kontrola medija, samo što je to danas na daleko većem nivou jer su tehnologije u međuvremenu značajno napredovale“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera

Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Knežević, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.

Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.

Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.

Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.

Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.

„Bolji sam književnik nego političar”

Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.

Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.

Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.

– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.

Politika mu više uzela nego što mu je dala

Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.

Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.

Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.

Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.

Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom

„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Knežević, Foto: Screenshot

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.

Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.

„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.

Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.

„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.

Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Ne postoji većina za moju smjenu

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom“,

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da ne postoji potrebna većina za njegovu smjenu.

On je kazao da registruje da sadašnju inicijativu, posebno prati „izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“:

„Koja je izjavi saučešća – činu duboko ukorijenjenom u velikoj tradiciji Crne Gore – pokušala da pripiše sve ono što taj čin nije i nikada ne može biti, te da iskazuje žaljenje što je ta kampanja neistina proizvela zabrinutost i bol kod određenog broja ljudi“, saopšteno je iz Skupštine.

Mandić se danas u Beču, tokom svoje zvanične posjete Republici Austriji, sastao sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Austrije Valterom Rozenkrancom.

On je kazao i da je opoziciona inicijativa za njegovu smjenu sastavni dio demokratije.

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica“, rekao je Mandić.

Dodao je „da ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima Evropske unije, ponovo vrate u njihov mrak“.

„Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno ‘ne’, i to isto ‘ne’ inicijatori moje smjene dobiće, po treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Upravo je evropski put trasa na kojoj gradimo pomirenje u Crnoj Gori. Vođeni primjerom Francuske i Njemačke, koje su svega pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata započele istorijski proces pomirenja i evropskog povezivanja, siguran sam da ćemo i mi u Crnoj Gori imati dovoljno snage, razumijevanja i mudrosti da prevaziđemo podjele iz prošlosti i dođemo do istinskog pomirenja među svim narodima koji u našoj državi žive“, rekao je Mandić.

On je u razgovoru sa Rozenkrancom ocijenio da se odnosi Crne Gore i Austrije temelje na prijateljstvu, međusobnom poštovanju i zajedničkom interesu za stabilnu, bezbjednu i evropsku budućnost Zapadnog Balkana.

Mandić je poručio da Crna Gora danas ima istorijsku priliku da završi ono što je davno započela – da postane članica Evropske unije.

„Naš cilj više nije samo da napredujemo – naš cilj je da završimo pregovore i da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije. Želimo da naša zemlja bude najbolja vijest politike proširenja“, kazao je Mandić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije