Connect with us

POLITIKA

POTPREDSJEDNIK VLADE I LIDER BOŠNJAČKE STRANKE

Ibrahimović: Nismo izašli iz Vlade zbog građana

„Bojim se da kada jednom zgazite Ustav, koji je najviši pravni akt naše države, da to ne postane praksa, posebno sada kada Ustavni sud nema kvorum za odlučivanje. To predstavlja suštinsku opasnost za budućnost Crne Gore“, rekao je Ibrahimović

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Politika znači biti spreman na dogovor, na kompromis, a ne tvrdoglavo raditi nešto i po cijenu urušavanja ustavnog poretka. To nije dobra poruka i zbog toga je što prije nužan dijalog, kako oko sudija Ustavnog suda, tako i oko održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, kazao je u intervjuu za „Dan“ potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Crne Gore Ervin Ibrahimović.

Upitan zbog čega Bošnjačka stranka, čiji je lider, nije izašla iz Vlade koja više nema povjerenje, odgovorio je da su ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović i on još uvijek u ovoj izvršnoj vlasti zato što snose odgovornost prema građanima, ali i prema svojim biračima, jer vode veoma važne resore za državu.

Iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelove Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu, istakao je Ibrahimović

„Mi ne želimo da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka, kada smo trpjeli sankcije zbog neodgovorne politike. Crnoj Gori je mjesto u EU, a oni koji to neće da prihvate kao realnost, koji Crnu Goru hoće da odvedu na drugi kolosijek, ne mogu nam biti politički partneri“, poručio je Ibrahimović.

Crna Gora je u velikoj institucionalnoj krizi, koja traje već nekoliko godina, ali je kulminirala nedavno, kada nije popunjen Ustavni sud, koji mjesecima nema kvorum za odlučivanje, a usvojene su izmjene zakona o predsjedniku. Koga smatrate odgovornim za krizu koju trenutno imamo u Crnoj Gori?

Odgovornost je, naravno, na svima koji se bave javnim poslom, a ponajviše na onima koji imaju moć odlučivanja. Parlamentarna većina od 30. avgusta je, po mom mišljenju, grubo prekršila Ustav Crne Gore insistirajući na usvajanju izmjena zakona o predsjedniku. Nažalost, nisu prihvatili mišljenje Venecijanske komisije, mišljenje i apele partnera iz EU i SAD. Bojim se da kada jednom zgazite Ustav, koji je najviši pravni akt naše države, da to ne postane praksa, posebno sada kada Ustavni sud nema kvorum za odlučivanje. To predstavlja suštinsku opasnost za budućnost Crne Gore. Politika znači biti spreman na dogovor, na kompromis, a ne tvrdoglavo raditi nešto i po cijenu urušavanja ustavnog poretka. To nije dobra poruka i zbog toga je što prije nužan dijalog, kako oko sudija Ustavnog suda, tako i oko održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.

Skoro smo došli do nivoa da ne da samo nema napretka na putu ka članstvu u EU, već se skoro bilježi i nazadovanje na tom planu, naveo je Ibrahimović

Kako ocjenjujete prethodnu godinu kada je u pitanju politička situacija u našoj zemlji i jesmo li napravili neke korake unaprijed?

Nestabilnost na političkoj sceni je nešto što je sigurno obilježilo godinu na izmaku, a, po prirodi stvari, politička nestabilnost utiče i na ostale segmente u društvu. U zvaničnom dokumentu Evropske komisije koji je objavljen u oktobru, mislim na izvještaj o napretku Crne Gore, dobili smo ocjenu da stagniramo na putu ka Evropskoj uniji (EU). Dakle, skoro smo došli do nivoa da ne da samo nema napretka na putu ka članstvu u EU, već se skoro bilježi i nazadovanje na tom planu. Mislim da to nije volja većinske Crne Gore. Pod hitno moramo vratiti evroatlantsku agendu u fokus našeg političkog djelovanja. Crnoj Gori ne trebaju nikakve alternativne inicijative, mi smo daleko ispred drugih zemalja regije, za nas cilj treba da bude članstvo u EU.

Kako izaći iz krize?

U trenutnoj konstelaciji političkih snaga teško se može formirati većina koja bi bila jasne evroatlantske orijentacije i teško da se može napraviti funkcionalna vlada, zbog ideološke heterogenosti potencijalnih konstituenata. To je formula za političku nestabilnost i krizu i jedini put za izlazak iz te krize su izbori.

Jasno je, takođe, i da po pitanju izbora postoje političke kalkulacije i to je sasvim normalna stvar u politici. Što se Bošnjačke stranke tiče, lokalni izbori u gradovima u kojima smo nastupili, kao i ankete koje su rađenu u proteklom periodu, pokazuju da bilježimo značajan rast podrške i mi u tom pravcu zaista nemamo dilemu: za nas su izbori prilika da osnažimo poslanički klub sa još najmanje dva poslanika.

Dakle, mi se i kao stranka i kao ljudi svjesni odgovornosti prema građanima, državi Crnoj Gori i njenom evropskom putu zalažemo za izbore odmah nakon što se za njih stvore institucionalni uslovi.

Bošnjačka stranka je dio manjinske vlade, koja je formirana da bismo ubrzali ulazak Crne Gore u EU. Međutim, iako izvršna vlast uživa povjerenje zapadnih partnera, to se nije desilo. Nedavno je slovenačka ministarka Tanja Fajon saopštila da bi pregovori mogli biti blokirani ako se kriza ne riješi. Kako tumačite ovu poruku i šta se ispriječilo na putu ka ostvarivanju jednog od glavnih ciljeva Crne Gore?

Poruke naših međunarodnih partnera i dokazanih prijatelja Crne Gore veoma su jasne, ko želi da ih čita. Potpuno dijelim stav gospođe Fajon i plašim se da bi insistiranje na formiranju Vlade na osnovu neustavnog zakona Crnu Goru odvelo u međunarodnu izolaciju. Odmah da budem jasan: za takve postupke i planove podršku Bošnjačke stranke neće dobiti niko. Mi ne želimo da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka, kada smo trpjeli sankcije zbog neodgovorne politike. Crnoj Gori je mjesto u EU, a oni koji to neće da prihvate kao realnost, koji Crnu Goru hoće da odvedu na drugi kolosijek, ne mogu nam biti politički partneri.

Bošnjačka stranka je glasala za smjenu Vlade, ali je i nakon njenog pada ostala u njoj. Zašto?

U više navrata sam govorio o učešću Bošnjačke stranke u Vladi, iako smatram da to nije najvažnije pitanje u državi u ovom trenutku. Ali, važno je podsjetiti da je Bošnjačka stranka uvijek u ključnim momentima donosila ispravne odluke i da je za prethodnih skoro 17 godina uvijek bila na strani onih ideja koje su dovele do nezavisne Crne Gore, a kasnije i do članstva u NATO-u.

Nakon svega što smo vidjeli, a mi kao predstavnici manjinskih naroda i doživjeli tokom trajanja 42. Vlade, kada smo na sceni imali sječu Bošnjaka iz institucija sistema, upravo je BS inicirala formiranje manjinske vlade, s ciljem da se Crna Gora vrati na kolosijek evropskih vrijednosti. U tome smo imali podršku svih građanskih partija, međunarodne zajednice, intelektualaca, i vjerujem da je to bio dobar politički potez.

Aktuelna 43. Vlada imala je jasno poređane prioritete, među kojima su bili nastavak EU integracija i deblokada institucija, podizanje životnog standarda, jačanje manjinskih prava, ravnomjeran regionalni razvoj i drugi. Ne našom voljom, došlo je do rokade prioriteta i mi smo na to imali jasan odgovor – glasali smo za nepovjerenje Vladi. Tu se cijela priča završava.

Vlada je sada u tehničkom mandatu i kolega Adrović i ja smo u Vladi prije svega zbog odgovornog odnosa prema građanima, jer vodimo veoma važne resore za državu Crnu Goru. Takođe, imamo i odgovornost prema našim glasačima. Stanje na sjeveru Crne Gore je zaista alarmantno kada su u pitanju razvojni projekti koji su u direktnoj vezi sa demografskim pražnjenjem i demografskim starenjem sjevera.

Iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelove Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu. Ovo su dominantni razlozi zbog čega je BS dio Vlade koja je u tehničkom mandatu. Sve ostalo što se čuje u javnosti plod je raznih manipulacija, koje su usmjerene prema politici i rukovodstvu Bošnjačke stranke.

Dogovor oko Ustavnog suda da počne odmah

Kada očekujete vanredne parlamentarne izbore i da li ih treba održavati dok je Ustavni sud nefunkcionalan?

Vjerujem da će svi politički subjekti pokazati visok stepen odgovornosti, prije svega prema građanima. Konsultacije i dogovor oko sudija Ustavnog suda treba početi odmah nakon što se završi javni poziv za prijavu kandidata za sudije, kako bismo postigli kompromis oko najboljih kandidata. Pritom, pozivam kolege iz parlamentarne većine da ovog puta ne dozvole da se desi da među predloženim kandidatima ne bude nijedan pripadnik manjinskih naroda.

Nakon što izaberemo sudije Ustavnog suda, vjerujem da će se steći realne pretpostavke za određivanje termina vanrednih parlamentarnih izbora.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Dodik: Mandić i Knežević su očajni zbog najavljenog glasanja Crne Gore za rezoluciju o Srebrenici

„Ne vidim zašto bi Srbi u Crnoj Gori podržavali Vladu koja glasa za rezoluciju o Srebrenici“, ističe Dodik i poručuje da poslije toga ništa neće biti isto

Mandić, Dodik i Knežević

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik kazao je da ne vidi zašto bi Srbi davali legitimitet „bilo kakvoj Vladi“ koja glasa za rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

U razgovoru za RTS je, između ostalog, ponovio tvrdnju pojedinih političara da je bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović bio, kako je rekao, „kosponzor“ događaja u Srebrenici, kazavši da je nabavka nafte u to vrijeme bila moguća samo preko Crne Gore.

Voditelj je upitao Dodika da prokomentariše to što je Crna Gora, kako je rekao, najavila lokalnu rezolciju o Jasenovcu i „od nje odustali isto“.

„To govori o njihovom karakteru. Kad su dozvolili Parade ponosa, shvatio sam da od tog njihovog busanja u prsa o karakteru nema ništa“, kazao je Dodik.

Rekao je da su lideri koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Andrija Mandić i Milan Knežević „očajni oko ovoga“, govoreći o najavljenom glasanju za rezoluciju o Srebrenici.

„Kao pripadnici srpskog naroda ne mogu da prihvate da Crna Gora bude kosponzor, odnosno da glasa. Ajde, budi kosponzor, ali nemoj da glasaš, može li tako? To je diskvalifikacija naših odnosa. Poslije ovoga je nemoguće prihvatiti ljude na isti način kao što smo ih posmatrali do sada“, smatra Dodik.

Tvrdi i da je crnogorska vlast bila „veoma loša“ prema Srbima u Crnoj Gori. „A prema srpskim političkim pitanjima u regionu veoma negativni još priznanjem Kosova i svim ovim što rade, utrkuju se da prihvate Kosovo u međunarodne organizacije… Ovo je kap u prepunoj čaši gnjeva koju imamo prema njima, upravo ta priča da će glasati za rezoluciju“, dodao je.

Izgleda, kako je rekao voditelj, da su nekad bolje sarađivali devedesetih Radovan Karadžić i Milo Đukanović nego Dodik i Milojko Spajić i Jakov Milatović.

„I to je apsurdno. Poznato je da je Republika Srpska tada bila u blokadi, Srbija u cjelini, i da su bili mogući doturi nafte u to vrijeme samo preko otvorenog mora, a to je preko Crne Gore, jedini način na koji je to išlo. Sve što je ušlo, ušlo je preko Đukanovića u Srebrenicu i ovamo, i on je kosponzor tih događaja. I sad on glasa za to. Ja nisam učestvovao u tim događajima, bio sam opozicija. Sve apsurd do apsurda. Taj Milo Đukanović je rekao nekoliko puta ono što vole da čuju muslimanske uši u Sarajevu i sad je on bog za njih. Čak su pokušali jednom da ga dovedu u Sarajevo, da Predsjedništvo uputi poziv i ja sam bio protiv da on dođe i to je dobar mehanizam. I onda odemo na Narodnu skupštinu RS i nema njegovog dolaska u Bosnu i Hercegovinu. Naivno je bilo vjerovati ranije da je moguće očuvati dobre odnose sa takvom strukturom vlasti u Crnoj Gori. Ali, ono što je gotovo nevjerovatno je da sadašnja struktura nastavlja gotovo istim putem“, kazao je Dodik, te poručio:

„Ukoliko Crna Gora glasa za rezoluciju, ne vidim razlog zašto bi Srbi davali legitimitet bilo kakvoj Vladi koja to radi.“

Oni kažu, rekao je voditelj, iz razloga da se ne bi vratila Đukanovićeva vlast.

„Nek se vrati, šta“, kazao je Dodik. „Znate kako, političari koji dođu upornom borbom do nekih pozicija, nakon toga veoma teško odu. To je primjer recimo Aleksandar Vučić, koji je 20 godina bio u opoziciji, sad je toliko godina na vlasti“, kazao je predsjednik RS, te podsjetio da je, nakon odlaska Đukanovića s vlasti, sad on političar koji je najduže na vlasti u regionu.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić uoči glasanja o Rezoluciji o Srebrenici: Crna Gora je samo nečiji potrčko, vrlo prljavu ulogu su odigrali sa svojim amandmanima

„Dobili smo podatke, biće razočaravajućih vijesti po pitanju stava nekih država od kojih nismo očekivali da nam zabiju nož u leđa. Očekivali smo pritiske i promjene stavova. Biće i onih koji su spremni da se bore za istinu i izdrže pritiske do kraja. Neki će ćutati i na kraju će se prikloniti onima koji su veliki i jaki“, kazao je Vučić

Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Peđa Vučković

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku uoči glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) o rezoluciji o Srebrenici da je Crna Gora odigrala „prljavu ulogu“ svojim amandmanima i da je pokretanje te inicijative napravilo razdor u regionu.

„Vrlo prljavu ulogu su odigrali crnogorski amandmani, ali tu nije kriva Crna Gora ona je samo nečiji potrčko jer je to rađeno po nečijem nalogu“, kazao je Vučić medijima iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dodajući da će biti razočaravajućih vijesti po pitanju još nekih država.

On je dodao da vjeruje da će mnogi koji će u četvrtak glasati za rezoluciju da se kasnije pravdaju da to rade za dobro Srbije i da će dati obrazloženje i ponavljati da ona ne označava kolektivnu krivicu srpskog naroda.

„Dobili smo podatke, biće razočaravajućih vijesti po pitanju stava nekih država od kojih nismo očekivali da nam zabiju nož u leđa. Očekivali smo pritiske i promjene stavova. Biće i onih koji su spremni da se bore za istinu i izdrže pritiske do kraja. Neki će ćutati i na kraju će se prikloniti onima koji su veliki i jaki“, kazao je predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da je ironično i paradoksalno što će Njemačka jedina imati uvodnu riječ na sednici Generalne skupštine UN u četvrtak na kojoj će tražiti podršku za predlog rezolucije o Srebrenici.

„Kako poslije Prvog i Drugog svjetskog rata da nam Njemačka sudi uvodnim obraćanjem? Ali ja ću biti tu da odgovorim, iako će to za mene biti teško u smislu ostajanja poslije toga na vlasti“, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da preispituje razloge zašto se eventualno donosi rezolucija, koja je namjera onih koji su je pokrenuli i koje su to države koje je podnose te da je zaključio da je rezolucija u stvari političko pitanje.

„Zašto u ovom trenutku donose rezoluciju. Hoće li to ujediniti bilo koga, ljude u BiH i u regionu. Ne, ništa nije više podijelilo region od ovoga. Nisu mogli goru odluku da donesu ni Njemci, ni ovi u Sarajevu. Šta žele da postignu time. Šta ćete raditi sjutra, pošto ste otvorili pandorinu kutiju“, ponovio je on.

Najavio je da će se večeras sastati sa predstavnicima Rusije i Kine pri Ujedinjenim nacijama i da je uveren da će Kina, kao veliki prijatelj, glasati protiv.

Vučić od ponedjeljka u Njujorku nastavlja kontakte uoči glasanja u četvrtak, 23. maja, u Generalnoj skupštini UN o predlogu za donošenje rezolucije UN o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.

On se ranije danas sastao sa stalnim predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Ujedinjenim nacijama Muhamedom Abušahabom, zatim sa predstavnicima Ugande, Svete Lucije, Sent Vinsenta i Grenadina.

Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici uvršćen je u dnevni red 82. Plenarne sednice GS UN pod tačkom Kultura mira. Rezoluciju, kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, predložile su Nemačka i Ruanda, a među sponzorima je više od 30 država, uključujući zemlje Kvinte.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milović o glasanju za Rezoluciju o Jasenovcu: Crna Gora treba da se vodi svojim interesima, a ne neke druge države

„Ne bi bilo dobro za Crnu Goru da poslije svega što smo uradili po pitanju evropskih integracija, da na kraju sve to prospemo nekim brzopletim i nedržavotvornim i potezom“, poručio je Milović, komentarišući plan parlamentarne većine da usvoji rezoluciju o Jasenovcu

Milović, Foto: Luka Zeković

Crna Gora bi trebalo da se vodi sopstvenim i interesima svojih građana i evropskog puta, a ne neke druge države i ne bi trebalo da koristi određene rezolucije da bi relativizovala druge, poručio je u intervjuu za Glas Amerike crnogorski ministar pravde Andrej Milović, komentarišući plan parlamentarne većine da usvoji rezoluciju o Jasenovcu.

Milović je istakao da podržava rezoluciju o Srebrenici o kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da se izjasni u četvrtak, ali da se crnogorska vlada odlučila da ne bude jedan od njenih sponzora i zbog odnosa sa Srbijom.

Milović boravi u posjeti Sjedinjenim Državama gdje se, između ostalih, sastao sa zvaničnicima Sekretarijata za pravosuđe i Federalnog istražnog biroa (FBI).

Glas Amerike: U Americi boravite u nedjelji u kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da razmotri prijedlog rezolucije o Srebrenici. Crnogorska vlada, koja je predložila dva amandmana, najavila je da će rezoluciju podržati, što je izazvalo oštre reakcije iz Srbije, između ostalog i ocjenu predsjednika Aleksandra Vučića da je riječ o prljavoj igri. Da li vi podržavate rezoluciju o Srebrenici i kako komentarišete reakcije iz Beograda?

Milović: Kada je crnogorska strana u pitanju, mi nikada nismo imali dilemu po pitanju Srebrenice. Međunarodni sud i međunarodne organizacije su se jasno odredili prema tom pitanju i Crna Gora kao ozbiljna država koja teži ulasku u Evropsku uniju mora da prihvati sve ono što je moderni svijet. S obzirom na to da su presude međunarodnog suda jasne, Crna Gora nema dilemu i crnogorska skupština se više puta izjasnila po pitanju Srebrenice. Jasno je da se radi o genocidu i to za nas nije ništa novo i nešto oko čega možemo imati dilemu. Jednostavno, Crna Gora kao država koja je preuzela međunarodne obaveze, mora da se ponaša u skladu sa tim obavezama.

Glas Amerike: A kako komentarišete reakcije iz Srbije na poteze Crne Gore?

Milović: To je sve politika. Živjeće se i poslije te sjednice u Ujedinjenim nacijama. Sve je to u svrhu svakodnevne politike i obraćanje biračima za prošle, predstojeće i sve druge izbore. Ne doživljavam to nešto specijalno. Regionu treba malo više državnika, a malo manje političara.

Glas Amerike: Bilo je i poziva da Crna Gora bude jedan od sponzora rezolucije o Srebrenici, što se nije dogodilo. Da li vi smatrate da je to trebalo da urađeno?

Milović: Crnogorska vlada je odlučila da mi treba da podržimo, i ja kako ministar pravde, da podržimo rezoluciju o Srebrenici na način da to ne bude kosponzorstvo, nego samo podrška. To je na neki način i odnos prema Srbiji, vi znate da Crna Gora i Srbija imaju tradicionalno dobre odnose i da su oni viševjekovni. Zbog toga se negdje Crna Gora odlučila da samo podrži rezoluciju, a da ne bude kosponzor.

Glas Amerike: Da li je bilo pritisaka iz Srbije da Crna Gora ne bude kosponzor rezolucije?

Milović: Ja kao ministar pravde nisam uočio te pritiske zato što je to ipak pitanje koje se odnosi na Ministarstvo vanjskih poslova i premijera lično. Ja ne mogu govoriti da li je bilo ili nije jer to nije uopšte u mom resoru.

Glas Amerike: Parlamentarna većina u Crnoj Gori je istovremeno u skupštinsku proceduru stavila prijedlog rezolucije o Jasenovcu. Pojedini eksperti ocjenjuju da je riječ o političkom potezu i da se time, pod pritiskom Beograda, pokušava relativizovati rezolucija o genocidu Srebrenici. Da li vi podržavate usvajanje rezolucije o Jasenovcu?

Milović: To je prije svega pitanje za Skupštinu. Mi smo odvojene grane vlasti. Ono što mislim da treba jeste da se Crna Gora vodi sopstvenim interesima i da ne treba da se vodimo tuđim interesima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče rekao da on uopšte ne želi da izgovori da li je u Jasenovcu bio genocid ili ne jer bi to narušilo odnose sa Hrvatskom narednih sto godina. Vidjeli smo da srpski političari i državnici ne žele da čak to kvalifikuju kao genocid, i mislim da mi kao bilo poslanici u crnogorskom parlamentu ili ministri u vladi treba da se vodimo interesima države Crne Gore i da gledamo šta je najveći interes za nas. A najveći interes za nas je da imamo odlične odnose i sa Hrvatskom koja je naš partner na putu za Evropsku uniju i država od koje nam zavisi ulazak u EU.

Glas Amerike: Hrvatska je već na najavu te rezolucije uputila protestnu notu i ocijenila da će se to negativno odraziti na evropski put Crne Gore i bilateralne odnose sa Hrvatskom. Da li postoji opasnost da to utiče na to da li će Crna Gora dobiti pozitivan IBAR u junu?

Milović: Ja vjerujem da postoji, zbog toga kažem da Crna Gora treba da se vodi sopstvenim interesima i interesima svojih građana i svoje države i evropskog puta. A ne da se vodimo interesima neke druge države ili da prihvatamo spoljni uticaj na našu dnevnu politiku i da koristimo određene rezolucije da bi smo pravili balans nekim drugim rezolucijama ili relativizovali druge rezolucije. Ono što vjerujem jeste da će se i poslanici i ministri i vlada i parlament ponašati odgovorno prema svojoj državi i da će shodno tome vući naredne poteze. Ne bi bilo dobro za Crnu Goru da poslije svega što smo uradili po pitanju IBAR-a, pogotovo Ministarstvo pravde, Vlada Crne Gore, Ministarstvo evropskih poslova, da na kraju sve to da kažem prospemo nekim brzopletim potezom i nedržavatvornim potezom kakav može biti glasanje o rezoluciji o Jasenovcu.

Glas Amerike: Znači, Vi smatrate da poslanici ne treba da usvoje rezoluciju?

Milović: To će poslanici odrediti, to ne mogu ja uopšte kao ministar pravde ne mogu da odredim, niti sugerišem, ja samo mogu da kažem da treba da se vode državnim interesom.

Glas Amerike: Kada ste pomenuli da Crna Gora treba da se vodi svojim interesima i ne podleže tuđim pritiscima, na koje ste pritiske mislili, iz kojih zemalja?

Milović: Ne, nego da ne podleže tuđim interesima bilo da dolaze od određenih političkih subjekata ili od drugih država, mi jednostavno imamo naše interese. Crna Gora je nezavisna država koja vodi svoju politiku i shodno tome treba da se tako i ponaša.

Sa zvaničnicima u SAD i o sporazumu o ekstradiciji

Glas Amerike: Upravo ste završili razgovor za zvaničnikom američkog Sekretarijata za pravosuđe. Da li je bilo reči o konkretnim vidovima saradnje između dva ministarstva?

Milović: Jeste naravno, Crna Gora i SAD su dvije prijateljske, partnerske države čije partnerstvo traje duže od jednog vijeka, tako da američka podrška Crnoj Gori uvijek je bila značajna i ona je ključna ne samo za međunarodne stvari koje se tiču Crne Gore već i evropske integracije. SAD su voljne još snažnije da podrže Crnu Goru na tom putu, razgovarali smo o sporazumima koje SAD i Crna Gora imaju, o kojima pregovaraju i budućim sporazumima koji treba da potpišemo.

Glas Amerike: Možete li mi malo više detalja dati o sporazumima o kojima se pregovara i koji treba da se potpišu?

Milović: Razgovarali smo o sporazumu o ekstradiciji o kojem treba da pregovaramo, takođe smo razgovarali o krovnom sporazumu o saradnji koji treba da omogući da SAD pomognu crnogorskim institucijama u oblasti vladavine prava. Takođe smo razgovarali o podršci specijalnom državnom tužilaštvu i specijalnom policijskom odjeljenju. Zamolio sam američku stranu da najveću podršku koju mogu da pruže – jeste da podrže specijalno tužilaštvo jer stvarno je ipak ključno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Znamo da kada je poglavlje 23 u pitanju ono što nam je glavni zadatak i glavna obaveza na evropskom putu i generalno da bismo razvili crnogorski pravosudni sistem jeste upravo borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao targetiranog najvećeg problema našeg društva u prethodnim decenijama.

Glas Amerike: Da li je tokom sastanka bilo riječi o slučaju Do Kvona, kojeg potražuju SAD i da li ste donijeli odluku kojoj će zemlji biti izručen?

Milović: Ja još ne mogu donijeti odluku iz prostog razloga što čekamo drugostepenu odluku nadležnog suda, to je Apelacioni sud Crne Gore. Očekujemo da ovih dana Apelacioni sud donese odluku po pitanju žalbe koja je uložena, tako da moramo sačekati da vidimo koja je konačna odluka.

Glas Amerike: Prema posljednjem izvještaju Stejt departmenta, korupcija je i dalje veliki problem u Crnoj Gori, pravosuđe i dalje nije nezavisno, ispolitizovan je proces imenovanja sudija i tužilaca. Šta su prepreke bržem riješavanju tog problema koji postoji dugo u Crnoj Gori?

Milović: Ministarstvo pravde se bori sa tim problemima koje je adresirao Stejt department, predložili nove izmjene i dopune zakona o sudskom savjetu i sudijama, zakon o državnom tužilaštvu i zakon o specijalnom državnom tužilaštvu, i sve te izmjene koje smo radili u saradnji sa Evropskom komisijom, Savjetom Evrope, Venecijanskom komisijom i međunarodnim ekspertima doprinijeće upravo borbi za povećanje nezavisnosti i nepristrasnosti kod izbora i sudija i tužilaca i omogućiti nezavistan i samostalan rad crnogorskih pravosudnih institucija.

Glas Amerike: Prema istom izvještaju, Specijalno državno tužilaštvo je preduzelo niz akcija prema visokim zvaničnicima. Uhapšen je i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić koji se i dalje nalazi u pritvoru. Predstavnici opozicije tvrde da je riječ o političkom revanšizmu i da bi Katniću trebalo da bude dozvoljeno da se brani sa slobode, posebno imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje. Sam Katnić tvrdi da su mu ugrožena ljudska prava. Kako Vi to komentarišete , da li u ovom slučaju vidite primjese političkog revanšizma i da li je opravdana odluka da Katnić i dalje bude u pritvoru, imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje?

Milović: O pritvoru gospodina Katnića odlučuje sud, ne odlučuje ni tužilaštvo, ni Ministarstvo pravde, niti ja kao ministar pravde, niti specijalni tužilac gospodin Novović, niti predmetni tužilac gospodin Šoškić. Oni su tražili pritvor za gospodina Katnića, sud je cijenio dokaze i sve što je priloženo i sud je taj koji je odredio da Milivoje Katnić bude u pritvoru. Dokle će on biti, ne znam, ali ono što znam jeste da apsolutno ne vjerujem da se radi o bilo kakvom političkom revanšizmu. Ne želim uopšte da sudim ko je u pravu, a ko nije, jer mi ne pripada ta uloga, ali ono što želim i jednoj i drugoj strani jeste da daju što više dokaza, da uspiju da dokažu na sudu tvrdnje koje iznose. Tužilačkoj strani želim sreću u dokazivanju da li je on kriv, dok Katniću želim svu sreću da dokaže da su te optužbe neosnovane i da je nevin. Ministarstvo pravde, kao dio izvršne vlasti, i ministar pravde moraju da se drže nepristrasno.

Ja se svakodnevno interesujem za zdravstveno stanje Milivoja Katnića, svakodnevno imam komunikaciju sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Milivoju Katniću je data najbolja moguća zdravstvena njega, ponuđen je i boravak u Kliničnkom centru, on je sve to odbio, čak i napismeno potvrdio da on to odbija. Vidimo da, nažalost, se taj slučaj malo politizuje u dnevno političke svrhe, možemo da pročitamo da mu se ne dozvoljava zdravstvena zaštita, odlazak u Klinički centar, to naprosto nije tačno. On je vođen u Klinički centar, odbio je da ostane tamo, odbija ljekarske preglede, vrlo teško se uopšte sprovode ljekarski pregledi i kontrola njegovog stanja, ali te stvari on radi svjesno i mi ne možemo ništa drugo da uradimo. Sud je odredio da on bude u pritvoru i mi ne možemo da mijenjamo sudsku odluku. Mi možemo samo da mu pružimo najbolje uslove i da brinemo o njemu svakodnevno, a po pitanju njegovog štrajka to je isključivo njegova odluka koju je on svjesno donio.

Glas Amerike: Napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala između ostalog je uslov da Crna Gora od Evropske komisije dobije pozitivan IBAR, koji kao što znamo predstavlja ocjene koliko je ispunjeno privremenih mjerila u ključnim poglavljima koja se tiču vladavine prava. Da li je Crna Gora uradila dovoljno da u junu dobije pozitivan IBAR?

Milović: Crna Gora je za vrijeme 43. vlade potpuno skrenula sa evropske agende i to je potvrdio Brisel. To nisu naša dnevno politička trvenja između partija i nove i stare vlade, već je to konstatacija Brisela. 43. vlada je, možemo slobodno reći, naj anti-evropska vlada do sada. Mi smo imali vrlo težak zadatak da za vrlo kratak period vratimo fokus na evropsku agendu i da vratimo Crnu Goru na evropski put. Ja vjerujem da smo to uspjeli pogotovo što se tiče IBAR-a. Negdje oko 70 odsto stvari svakako zavisi od Ministarstva pravde koje odlično radi svoj posao. Već smo donijeli dva ključna dokumenta, radimo na izmjeni sedam do osam najbitnijih zakona u oblasti pravosuđa. To je oko 10 dokumenata na kojima trenutno radimo i koji će biti nadam se spremni u prvoj nedelji juna da budu usvojeni u crnogorskom parlamentu. I to će biti upravo ono što od nas traži Evropska komisija, odnosno Evropska unija da dobijemo IBAR.

Glas Amerike: Da li će to biti dovoljno brzo da dobijete IBAR?

Milović: Ja vjerujem da hoće. Dinamika je jako zahtjevna i jako je brz proces, ali mislim da ćemo mi uspjeti do kraja maja da završimo sve kada je u pitanju usvajanje tih akata na vladi, a onda ćemo ih usvojiti i u parlamentu.

Glas Amerike: Kako bi na to moglo da utiče to što prošle nedjelje ponovo nije izabran predsjednik Vrhovnog suda?

Milović: Izbor predsjednika Vrhovnog suda nije uslov za IBAR. I to su istakli u Briselu. Mi mijenjamo zakon o sudskom savjetu i sudijama i novo rešenje će omogućiti da se lakše izabere i predsjednik Vrhovnog suda. I usvajanje tog zakona u junu mjesecu omogućiće da već do kraja juna, početkom jula možda imamo i novi izbor za predsjednika Vrhovnog suda i nadamo se uskoro da ćemo imati predsjednika.

Glas Amerike: Pomenuli ste da je prethodna vlada bila anti-evropska, a ova evropska. Šta je sve to uradila ova vlada da bi pokazala da je pro-evropska?

Milović: Uradila je sve ono što od nas traži Brisel i svaki zadatak i uslov koji su oni targetirali u evropskoj agendi, mi smo pristupili tom uslovu i problemu i rešavamo ga aktivno, i biće riješeno u najkraćem roku. I to je nešto što ističe i Evropska unija i glavne zemlje članice.

Glas Amerike: U februaru ste isključeni iz pokreta Evropa sad, ostali ste ministar pravde u Vladi Crne Gore, da li ćete ostati u Vladi i nakon najavljene rekonstrukcije?

Milović: To pitanje prije svega zavisi od premijera. Vjerujem da, dok god imam povjerenje premijera Spajića da ću biti u Vladi, zato sam i ostao, dok god sam tu imam njegovo povjerenje i kad to ne budem imao, vjerujem da više neću biti dio Vlade. Mislim da Ministarstvo pravde radi dobro svoj posao, da smo isporučili sve ono što je potrebno za IBAR i da nastavljamo da radimo u punom kapacitetu shodno državnim intersima i crnogorskom evropskom integracionom procesu. Tako da je to pitanje za premijera i Vladu, ja svoj posao radim profesionalno i stručno, ne bavim se više politikom.

Glas Amerike: Da li će Vaš ostanak u Vladi zavisiti od IBAR-a?

Milović: Pa vjerujem da će zavisiti od IBAR-a jer to je jako bitno za nas, jednostavno to je i uslov za naš nastavak integracionog puta, a on je najviše u rukama Ministarstva pravde.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije