Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Pogledajte kako su glasali građani Crne Gore po gradovima

Milatović najbolje prošao u Podgorici, Đukanović u Nikšiću, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Foto: Shutterstock, Printscreen/Youtube, Nemanja Nikolić, EPA Igor Kupljenik

Podijeljenost u crnogoroskom društvu oko političkih pitanja mogla je juče nabolje da se vidi nakon što su objavljeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora. Prema zvaničnim podacima, Đukanoviću su tokom jučerašnje glasanja bili naklonjeni glasači na sjeveru i jugu zemlje, dok je Milatović pobrao simpatije ljudi iz centralne Crne Gore. Trećplasirani kandidat Demokratskg Fronta, Andrija Mandić, dobro se kotirao u Budvi, Pljevljima, Zeti i Beranama.

Podaci CEMI pokazali su da je lider DPS-a Milo Đukanović osvojio najviše glasova na sjeveru zemlje gde je dobio ukupno 37,3 odsto glasova, kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, i njegov protivkandait u drugom krugu, osvojio je nešto manje – 26,3 odsto, dok je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić u ovom dijelu Crne gore dobio 21,1 odsto glasova.

Đukanović je i na jugu ostvario gotovo identičan rezultat kao na sjeveru (37,6 odsto), dok je Milatoviću bilo naklonjeno 23,8 odsto birača. Lider DF-a Mandić osvoijio je 19,3 odsto glasova. Međutim, Milatović je sa druge strane najviše simpatija pobrao u centralnom dijelu zemlje. Prema analizi podgoričkog Dana on je ovde osvojio 35,1 odsto glasova, Đukanović nešto manje – 31,9, a Mandić 17,4 odsto glasova.

Milatović pobijedio u Podgorici, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Kao nesuđeni gradonačelnik Podgorice, Milatović je kao predsjednički kandidat osvojio najviše glasova u ovom gradu. Naime, poslednji rezulatati navode da je on u Podgorici osvojio gotovo 7.300 glasova više u odnosu na Đukanovića. Prema pisanju „Vijesti“ koje se pozvaju na podatke Izborne komisije u ovom gradu za Milatovića su glasala 37.743 birača, dok je njih 30.447 dalo podršku Đukanoviću. Inače, pravo glasa u u ovom gradu imalo je 143.608 osoba.

Tanjug AP/Risto Božović

Za predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića u Podgorici je glasalo 16.117 birača, a za lidera Demokrata Aleksu Bečića njih 10.232. Kandidatkinju SDP-a Draginju Vuksanović Stanković podržalo je 2.686 birača u Podgorici, lidera Ujedinjene Gorana Danilovića 1.482, a nezavisnog kandidata Jovana Radulovića 717 birača.

Sa druge strane, trećeplasirani na ovim izborima, lider Demokratskog fronta Andrija Mandić, imao je najveću naklonjenost glasača u Pljevljima i u Budvi. Za njega je u Pljeviljima glasalo 6.538 birača, što je prema pisanju „Vijesti“, 934 glasa više nego na lokalnim izborima 2022.

Milatović je u Pljevljima osvojio 4.002 glasa, skoro duplo više nego na lokalnim izborima 2022. godine, dok je Đukanović osvojio je 4.435 glasa, odnosno 149 glasa manje nego njegova partija na poslednjim lokalnim izborima, kada je nastupila u koaliciji sa BS, SD i SDP-om, pišu Vijesti.

I pored toga što u drugi krug predsjedničkih izbora idu Milatović i Đukanović, Mandić može da se pohvali da je značajan uspjeh ostvario i u Budvi. Naime, prema podacima Opštinske izborne komisje od ukupno 11.617 birača za njega glasalo 4.082. Za Đukanovića je u Budvi je glasalo je 3.176, a za Milatovića 2.785. Bečić je osvojo 1.153 glas, a Vuksanović Stanković dobila je 308 glasova.

Tanjug/Zoran Žestić

Đukanović je u Mojkovcu 1.560 glasova, a na drugom mjestu se nalazi Mandić sa 1.233 glasa. Na trećem mjestu je Milatović sa 1.027 glasova. Ispod hiljadu glasova osvojili su Bečić (624) i ostali kandidati.

Đukanović je, prema podacima OIK Bar, u ovom gradu osvojio 9.588 glasova. Na drugom mjestu u Baru se nalazi Milatović sa 5.217 glasova, a na trećem Mandić sa 3.113. Bečić je osvojio 2.220 glasova, Vuksanović Stanković 953, Danilović 317 i Jovan Radulović 319.

Predsjednički kandidat (DPS) u Ulcinju je osvojio 56,4 odsto, što je 4.163 glasa. To su nezvanični rezultati Opštinske izborne komisije Ulcinj. Na drugom mjestu nalazi se kandidat Demokrata Aleksa Bečić sa osvojenih 20,8 odsto, odnosno 1.536 glasova. Jakov Milatović osvojio je 775 glasova, što je 10,5 odsto.

Kada riječ o Cetinju, Portal Analitika prenosi podatke da je najviše glasova osvojio MIlo Đukanović i to 4.501, a iza njega je Milatović sa 1.256. U tom gradu je Mandić osvojio svega 215 gasova, dok je Aleksa Bečić osvjio 670.

Isti portal daje podatke za još nekoliko gradova. U Herceg Novom je Milatović imao više od 1.000 glasova prednosti u odnosu na drugoplasiranog Đukanovića. Milatović je imao 4.749 glasova, Đukanović 3.557, a Andrija Mandić 3.179. U ovom mjestu je za Aleksu Bečića glasalo 3.130 građana.

MIlo Đukanović je najviše glasova osvojio i u Kotoru i Tivtu, i to 3.872 i 2.906. U oba grada na drugom mjestu je bio Jakov Milatović sa 2.504 i 2.000 glasova, a Mandić 1.725 i 1.400.

Mandić je s druge strane najveću podršku građana dobio u Beranama (4.374), a u tom gradu je za Milatovića glasalo 4.216 birača i za Mila Đukanovića 3.541, potvrđeno je Portalu Berane online iz Opštinske izborne komisije.

Od većih gradova zanimljivi su rezultati u Nikšiću gdje je za Mila Đukanovića glasalo 13. 727 glasača, za MIlatovića 12.103 i za Mandića 8.159.

Prema pisanju „Vijesti“, Đukanović je u prvom izbornom krugu osvojio najviše glasova među biračima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu i zatvoru u Bijelom Polju.

Bošnjaci i Albanci uglavnom ostali kući

Osim mirnog izbornog dana, još jedna karakterisitka jučerašnje predizborne trke bila je slaba izlazonost u sredinama gdje su Bošnjaci i Albanci većinsko stanovništvo, izuzev opštine Tuzi gdje je taj procenat neznatno viši.

Informacije DIK-a, na osnovu preseka uzroka, ukazuju da je najveća izlaznost bila u opštinama gdje vlast vrše Demokratski front i Demokrate, dok je u sredinama u kojima su u većini manjinske zajednice, Albanci i Bošnjaci, i koje su ranije bile uporište kandidata DPS-a, ona bila veoma mala. „Vijesti“ pišu i da je slaba izlaznost zabilježena i u Ulcinju, Petnjici i Gusinju, a gradonačelnik Ulcinja Omera Bajraktari objasnio je za da je razlog tome slaba motivacija građana.

Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka rekao je za Euronews Srbija da je politička moć Đukanovića na određen način oslabljena posebno jer Albanci ovog puta nisu izašli u velikom broju da glasaju. To je posebno važno za Đukanovića, jer kako navodi, oni su ranije najavljivali podršku još uvijek aktuelnom predsedniku.

„Različite albanske liste su dale različite podrške. Imali smo prije toga izbore u Tuzima gdje je jedna albanska lista bila direktno konfrotirana DPS-u, pa je ta lista govorila da je DPS uvijek radio protiv Albanaca. Sa druge strane imate Abazovića koji je u prvom krugu podržao Bečića. Sama slaba izlaznost je pokazala da Đukanović nema snagu među tim zajednicama. Jedan broj glasa za njega, ali to nije ona podrška na koju je on navikao“, rekao je.

Dačić: Od glasova Srba zavisiće rezultati

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da će Srbi predstavljati odlučujući faktor od kojeg će zavisiti rezultati u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

„Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore“, kazao je Dačić.

Đukanović osvojio manje glasova nego na izborima 2018.

Tanjug/Zoran Žestić

Naime, iako je Đukanović osvojio 35,2 odsto glasova ili oko 120.000 glasova, to je za 57.000 manje u odnosu na izbore održane 2018. godine kad je ostvario pobjedu već u prvom krugu. Ono što je svakako izvnesno je da u drugi krug idu dvojica najbolje palasiranih kandidata – Đukanović i Milatović, a trenutna razlika na nivou cijele zemlje između njih je ukpno šest odsto glasova i to u korist lidera DPS-a.

Međutim, analaitičari smatraju da iako trenutna statistika govori tako, treba uzeti u obzir i političku matematiku koja se odnosi na dalju podršku kandidatima, pa se stiče utisak da je u tom slučaju Milatović u vođstvu.

Naime, podršku Milatoviću je odmah zvanično dao Mandić, a ovim povodom se oglasio i premijer u tehničkoj Vladi Dritan Abazović, lider Demokrata Aleksa Bečić i SNP koji sz takođe rekli da će dati podršku lideru Pokreta Evorpa sada, dok se niko još uvek nije oglasio sa riječima podrške Đukanoviću.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Živković: Đukanović ne treba da strahuje od krivičnog gonjenja

On poziva tužilaštvo da ako ima bilo šta inkriminišuće protiv njega pokrene istragu ili ako nema elemenata krivičnog djela da se na to pitanje konačno stavi tačka

Živković i Đukanović, Foto: Boris Pejović

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kaže da nekadašnji predsjednik te partije i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ne treba da strahuje od krivičnog gonjenja i poziva tužilaštvo da ako ima bilo šta inkriminišuće protiv njega pokrene istragu ili ako nema elemenata krivičnog djela da se na to pitanje konačno stavi tačka.

Živković je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti ponovio i da DPS glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića smatra „selektivnim skaj tužiocem“ i da za njega nema krivičnih djela nakon 30. avgusta 2020. godine.

„Gospodin Đukanović nema od čega da zebe. Ja ne vjerujem da tamo ima bilo šta inkriminišuće u njegovom slučaju. Znate zašto? Zato što sam slušao njegov intervju gdje je kazao, 30 godina se bavio politikom i ozbiljnim poslovima u državi. Prvog dana kada je počeo da obavlja taj posao, do posljednjeg dana kada je obavljao psolove u politici i samim tim u državi, kako je kazao, strogo je vodio računa da će doći dan kada će neko preipsitivati odgovornost za ono što je uradio u prethodnom vremenskom periodu“, rekao je Živković.

On je dodao da je osnovna teza prethodnih decenija bila „treba uhapsiti Mila Đukanovića“.

„To je bila osnovna teza. Milo Đukanović će nakon izbornog poraza izvesti tenkove da brani izbornu volju građana. To je bila prva teza. Šta je od toga ostalo? Predaja i mirna tranzicija vlasti. Druga teza je bila – Milo Đukanović če avionom da pobjegne za Dubai. Ajde da budemo konkretni i jasni. Ako ima nešto inkriminišuće po pitanju Đukanovića u tužilaštvu, neka se otvori istraga. Nema potrebe da to mistifikujemo. Ako postoji potreba da se preispita, da li ima odgovornosti Đukanovića u određenim slučajevima, neka se preispita, ako ima elemenata za optužnicu, neka se optužnica podigne, ali ako nema elemenata krivične odgovornosti onda dajte da na to stavimo tačku i da se to završi“, kazao je Živković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Iz Vlade objasnili: Bugarski predsjednik napustio zgradu jer je Spajić kasnio četiri minuta na sastanak

Iz Vlade Crne Gore naveli su i da je Spajić „imao veliku želju da se sastane sa bugarskim predsjednikom, uprkos zgusnutoj agendi, ali da je raniji sastanak sa najvećom turističkom kompanijom, njemačkim TUI-ijem, trajao tri minuta duže od planiranog“, prenosi Srna

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kasnio je na sastanak sa bugarskim predsjednikom Rumenom Radevim, koji se nalazi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, zbog čega je delegacija Bugarske na čelu sa njim napustila zgradu Vlade. Sastanak je bio planiran za juče u 17 časova i bugarski predsjednik je došao na vrijeme, ali je nakon četiri minuta čekanja napustio zgradu vlade u Podgorici.

Iz Vlade Crne Gore naveli su da je Spajić „imao veliku želju da se sastane sa bugarskim predsjednikom, uprkos zgusnutoj agendi, ali da je raniji sastanak sa najvećom turističkom kompanijom, njemačkim TUI-ijem, trajao tri minuta duže od planiranog“, prenosi Srna.

Rudev se kasnije na Cetinju sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, a potom u Podgorici i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.

Bugarski predsjednik je stigao u Crnu Goru u nedjelju uveče, a na aerodromu ga je, uz državne, počasti dočekao zamjenik predsjednika Vlade Crne Gore Aleksa Bečić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(INTERVJU) Ćulafić: Najozbiljniji problem Berana je nezaposlenost, saradnja sa centralnim vlastima nedovoljno produktivna

„Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru“, kazao je u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berane koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić

Ćulafić

Iako je, uglavnom, svakoj izvršnoj vlasti prioritet razvoj sjevernih crnogorskih opština to se, u praksi, jako sporo vidi i osjeća.

Tako se i Berane, grad sa jako velikim brojem prirodnih i turističkih potencijala, suočava sa raznim izazovima, među kojima je visoka stopa nezaposlenosti jedan od najvećih.

Iako Opština preduzima različite inicijative kako bi poboljšala ekonomsku situaciju i, uopšteno, pospješila razvoj ove opštine, nužno je iskrenije, konkretnije i sinhronizovanije djelovanje centralne izvršne i lokalne vlasti.

Saradnja sa centralnim vlastima, koja bi mogla da igra ključnu ulogu u rješavanju problema nezaposlenosti u Beranama, za sada nije dovoljno produktivna i proaktivna, a o svemu tome je, mnogo više i detaljnije, govorio u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berana koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić.

PRESS: Kako biste ocijenili trenutni ekonomski razvoj Opštine Berane?

Ćulafić: Još uvijek nemamo zadovoljavajuću dinamiku. Naravno, treba isticati borbu na tržištu koju zbilja lavovski vode već dokazani privrednici, ali osim njih, nemamo previše novih atraktivnih privrednih sadržaja. Ipak, kao odgovorno rukovodstvo Opštine Berane, s vremena na vrijeme smo imali sadržajne razgovore sa zainteresovanim investitorima. Treba znati da ozbiljan privrednik ni na jedno tržište ne ulazi bez detaljne analize istog. Tako da su i konkretni razgovori sa investitorima do sada išli u smjeru našeg predočavanja prednosti ulaganja kapitala Beranama. Naravno, da bi se u Beranama ekonomija razvijala na održivim osnovima, nužno je sa svakim zainteresovanim za ulaganja graditi odnos maksimalnog međusobnog povjerenja, jer je isto u lokalnu samoupravu potpuno bilo izgubljeno, kao i u dobar dio političkih aktera koji su učestvovali u vođenju Opštine Berane, tako da je proces vraćanja povjerenja u lokalne institucije mukotrpan, zahtijeva mnogo taktike, strpljenja, znanja, ali ne manje dobre namjere i želje da se Berane pokrene.

Međutim, s obzirom na činjenicu da smo problem sagledali, preduzeli konkretne korake (formirali smo Privredni savjet Opštine Berane, planirali formiranje Socijalnog savjeta, poslije nekoliko decenija u opštinsko vlasništvo povratili više od dva hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji, zaključili ili pripremili teren za zaključivanje još ugovora na bazi javno-privatnog partnerstva), mišljenja sam da za dvije godine nije moglo više da se uradi, a posebno uz finansijske probleme i balast u vidu javnog duga od preko 21 miliona evra, ogromne nenamjenske potrošnje koju državni organi još uvijek nisu ispitali i iznos utvrdili i tako dalje. Ali, da budemo do kraja otvoreni i tačni, bez mnogo aktivnije saradnje resornih ministarstava i lokalne samouprave, koja je za sada na skromnom nivou, teško da se može očekivati ekonomski razvoj ubrzanije dinamike.

PRESS: Koji su ključni projekti realizovani u poslednje dvije godine od kako koalicija čiji ste dio vrši vlast u ovoj opštini?

Ćulafić: Koalicija koja čini aktuelnu lokalnu vlast je i u ovoj oblasti morala da uloži veliki napor kako bi pokrenula stvari naprijed. Lično sam smatrao da treba rekapitulirati stanje, o svemu obavijestiti javnost (što sam i činio), ali odmah krenuti naprijed. Naprosto, umorni smo od jučerašnjih grešaka. Tako da je naša aktivnost na ovom polju za lokalne prilike revolucionarna. Za dvije godine možemo se pohvaliti da smo pripremili tehničku dokumentaciju (ili je u fazi pripreme) preko 45 infrastrukturnih projekata. Od tog broja 23 projekta su kandidovana za državni kapitalni budžet (za 2024. kandidovali smo 9, a za 2025. godinu 14 projekata). Dakle, ova lokalna vladajuća konjunktura radi. S druge strane, što se tiče realizovanih projekata za prethodne dvije godine, oni se kreću od onih manje vrijednosti (ali koji su izuzetno važni za grad), pa do krupnih kapitalnih projekata.

Možemo se pohvaliti da smo asfaltirali preko 25 kilometara puteva, rekonstruisali ili izgradili desetak igrališta, uređivali gradske parkove, gradili manje mostove, uvećali agrobudžet za 80%, pripremili novi Strateški plan razvoja, pa smo, konačno, stigli i do izvođenja radova na krupnim kapitalnim projektima kakvi su: obaloutvrda između dva limska mosta (projekat predračunske vrijednosti preko 4,4 miliona evra bez uračunatog PDV-a), zapadna tribina fudbalskog stadiona (projekat vrijedan 1,8 miliona evra), saobraćajnica koja povezuje ul. Dušana Vujoševića i OŠ “Vuk Karadžić” (projekat vrijedan 600.000 evra), zgrada Centra za kulturu, ograda u ulici Todora Đeda Vojvodića itd. Očekujemo da ove godine dovršimo i tri velika projekta iz oblasti ekologije: regulaciju makve (projekat vrijedan oko 2 dva miliona evra), kanalizaciju u MZ Lužac (vrijednosti 400.000 evra) i kanalizaciju u naselju Donji Talum (predračunska vrijednost oko 240.000 evra). Doduše, sve ovo biće ugroženo ukoliko se trenutna politička kriza ne riješi ubrzo i shodno dogovorenom.

Zgrada Opštine Berane, Foto: Opština Berane

PRESS: Koji su bili glavni prioriteti lokalne samouprave u pogledu razvoja Opštine Berane do sada, šta je sve od toga realizovano, a koji će biti u narednom periodu?

Ćulafić: Moram priznati da su prioriteti političke partije, čiju sam listu na lokalnim izborima predvodio, bili fokusirani na kulturni razvoj, infrastrukturni i privredni. Ako bismo sada pogledali predizborni program Demokrata, koji smo biračima ponudili u martu 2022. godine, uz konstantan monitoring u oblastima u kojima se postižu radni rezultati, došli bismo do zaključka da je ukupan program realizovan u procentu od oko 47%. Dakle, naša dinamika rada je zadovoljavajuća, i prati vremenski okvir u kom treba sve projekte i prioritete realizovati. Ponavljam, ukoliko bi politička stabilnost bila adekvatna, u predstojeće dvije godine očekujem kompletiranje obećanog posla. Uostalom, to je sve lako provjerljivo. Ipak, istakao bih da je najveći broj prioriteta ostvaren u oblasti kulture, poljoprivrede, komunalnih i infrastrukturnih oblasti i sporta, ali je maksimalan fokus stavljen i na konsultantske usluge i izradu kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije.

Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru.

PRESS: Turizam je mnogo važan sektor za mnoge opštine u Crnoj Gori. Kakvi su vaši planovi za razvoj turističkih potencijala Berana? Da li postoje novi turistički projekti ili inicijative na kojima se trenutno radi?

Ćulafić: Apsolutno sam saglasan sa Vašom ocjenom da je turizam jedan od krucijalnih segmenata razvoja svih sredina u Crnoj Gori, pa time i Berana. Nedavno, dok smo radili na izradi Strateškog plana razvoja Opštine Berane za period od 2024-2031. godine, u anonimnoj anketi, oblast našeg rada koja je dominantno ocjenjivana negativnom ocjenom bila je upravo ova. Dakle, prostora za unaprješenje ima mnogo. Ipak, ako stvari gledamo realno, i za ovu oblast treba graditi od nule, jer su prethodne administracije ignorisale važnost ove oblasti. Naime, prevashodno planska dokumentacija nije dozvoljavala temeljniji razvoj turizma. Međutim, intervencijama u Nacrtu Prostornog plana Crne Gore, stvorili smo pretpostavke da i prostorni plan Berana, i kasnija razrada kroz detaljne planove, može da detektuje najrelevantnije kote za razvoj kroz privrednu oblast turizma. Dakle, naš plan je da zamrlo administrativno stanje oživimo, a kroz njega i da konkretno djelujemo ponudom. Jednostavno, te korake, ako želimo ozbiljno i temeljno da razvijamo grad, ne možemo da preskačemo. Javašluk ne bi donio ništa ozbiljno, osim nove poplave lažljivog populizma.

PRESS: Kako se Opština Berane nosi sa izazovima u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih? Postoje li specifični programi za podršku mladima u njihovom profesionalnom razvoju i zapošljavanju?

Ćulafić: Nosimo se mnogo lakše u oblasti obrazovanja, nego u oblasti zapoljšavanja. Doduše, na oba polja su naši rezultati proporcionalni našim zakonskim ovlašćenjima. Naime, u oblasti obrazovanja moram priznati da djeca Berana proslavljaju svoj grad kao niko drugi. Kad sagledate broj izuzetnih studenata koje stipendiramo, broj kulturnih i naučnih manifestacija koje finansiramo a koje oni osmišljavaju i organizuju, broj nagrada u različitim oblastima obrazovanja i vannastavnih aktivnosti kojima su ovjenčani, broj lučonoša kako u ustanovama osnovnog, tako i u ustanovama srednjeg obrazovanja, jasno vam je da se poslovični renome Berana kao sredine koja je vrelo budućih intelektualaca, sportista i stvaralaca, brani još uvijek uspješno predanim i ozbiljnim radom.

S druge strane, Berane ima kao jedan od najozbiljnijih problema veliku stopu nezaposlenosti. Ona je krajem 2022. iznosila 48%, dok je krajem 2023. ta cifra smanjena za otprilike 4%, što ne mogu ocijeniti pretjerano velikim boljitkom. Najveći broj nezaposlenih su mladi ljudi, među njima ima visokoobrazovanog svijeta, ali Berane još uvijek ne može da im ponudi adekvatan posao. Mi smo, kao lokalna uprava, započeli i realizujemo nekoliko programa kojima stimulišemo zapošljavanja: podrška ženskom preduzetništvu, podrška omladinskom preduzetništvu, raspodjela civilnom sektoru, subvencije u oblasti poljoprivrede i tako dalje. No, očito da sve to nije dovoljno. Razlozi i uzroci svega zahtijevaju ozbiljnu i stručnu analizu, a potom i efikasnu strategiju za mijenjanje ovako ružne slike. Nije pravično da stopa nezaposlenosti u nekom primorskom gradu bude deset puta manja od one koju imamo u Beranama. Takva diskrepanca bi zabrinula svakog odgovornog čovjeka, ali do sada nije brinula Vlade Crne Gore, posebno ne minstarstva koja su resorno zadužena za oblasti zapošljavanja, demografije, obrazovanja i slično.

PRESS: Na koji način se Opština Berane bori sa tim velikim problemom kao što je odlazak mladih i, uopšteno, građana Berana?

Ćulafić: Ponavljam, treba poći od ovlašćenja koja lokalna samouprava ima u ovoj oblasti. Da se emigracije sprječavaju izgradnjom putne infrastrukture, pojačanim i obogaćenim kulturnim i sportskim događajima, efikasnom lokalnom administracijom, povećanjem agrobudžeta ili bilo čim drugim što je u nadležnosti lokalne samouprave, a na čemu smo uspješno radili, onda bismo te negativne trendove i zaustavljali. Međutim, nužna je iskrenija i konkretnija saradnja centralne izvršne i lokalne vlasti. Manje neproduktivnog i neukusnog fotografisanja glomaznih delegacija, a više rada, uz pojačan monitoring postignutog. Spreman sam svakome da priznam doprinos razvoju Berana. Ali mi je zato potreban jasan, konkretan i vrijedan dokaz.

PRESS: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate u procesu razvoja opštine i kako vi planirate da ih, kao budući predsjednik Opštine, prevaziđete?

Ćulafić: Prevashodno, sva je prilika da treba biti oprezan sa očekivanjima o mom izboru na mjesto predsjednika Opštine Berane, jer očito da odavno postignut dogovor, potvrđen prije nekoliko dana, ipak može da ne naiđe na konkretnu podršku naših koalicionih partnera.

Ali, ukoliko sve bude redovno i u skladu sa dogovorenim, najvećim izazovom doživljavam lokalne javne finansije. Podsjetiću, kada je u junu 2022. godine formirana nova lokalna vlast, zatečeni dug je bio 20.195.208,05 evra. Uzmimo u obzir da je taj iznos dva i po puta veći nego što je prosječno realizovan budžet Opštine Berane u zadnjih pet godina. U tu cifru nije uračunato preko 300.000,00 evra duga koji nije bio knjigovodstveno evidentiran, već za koji smo tek naknadno dobili vjerodostojne isprave da postoji. A da sve bude još izazovnije, isplivao je podatak da se neki predsjednici Opštine Berane mogu pohvaliti obilnom nenamjenskom potrošnjom, koja prevazilazi cifru od oko 700.000,00 evra. Dakle, nenamjenski potrošen novac možete odmah tretirati kao dug dospio za naplatu od strane uplatioca tog novca (ne ulazeći u krivično-pravni tretman takvog postupanja u službenim radnjama). Kad to sve, ugrubo, saberete, dođete do početnog stanja od preko 21 miliona evra javnog duga Opštine Berane.

Mi smo uspijevali da finansije konsolidujemo, i da prvih mjeseci rada vratimo preko milion evra duga, uz redovno servisiranje obaveza po sporazumu o reprogramu poreskog duga. Međutim, novi talas populističkih koraka u finansijama nas je doveo u neodrživo stanje. Jer podizanje plata od strane Vlade Crne Gore u komunalnoj oblasti u iznosu od 50% u prosjeku, u upravi preko 25%, sa sličnom avanturom u oblasti kulture, dovelo je Opštinu Berane do situacije da je pred bankrotom, jer s obzirom na realne prihode nije u mogućnosti ni redovne obaveze da izmiruje odgovorno. Dakle, prethodna rukovodstva u lokalnoj samoupravi i neodrživa rješenja Vlade Crne Gore kad je Opština Berane u pitanju, doveli su naše zaposlene u vrlo ugrožen položaj. U svemu tome ovih dana smo dobili još političku krizu koji neodgovorni odbornici provociraju. Ja ne želim da djelujem pesimistično, ali ovdje sam vam predočio samo segment situacije u kojoj se Opština Berane nalazi.

Šta će biti moji koraci ako dođe do realizacije dogovora o rotaciji na mjestu predsjednika opštine, vidjećemo. U svakom slučaju, mnogo aktivnija saradnja sa medijima s ciljem preciznog i pouzdanog informisanja javnosti o svim detaljima, ali i odlučna finansijska politika na polju zauzdavanja negativnih efekata neodgovorne lokalne politike prije 2022. godine i neodgovornog odnosa tzv. “manjinske Vlade” prema lokalnim javnim finansijama Opštine Berane.

Crna Gora mora da shvati da nije u lakoj već u preteškoj situaciji, i da ovo stanje iziskuje političku stabilnost i ozbiljne, obrazovane i odgovorne ljude, sa snažnim patriotskim osjećanjem i dobrom namjerom, na ključnim mjestima odlučivanja i bukvalno spašavanja grada i zemlje. No, neka vrijeme pred nama izmjeri svačiju težinu.

PRESS: Kako ocenjujete saradnju sa centralnim vlastima u vezi sa projektima koji su važni za razvoj Berana i njihovim finansiranjem?

Ćulafić: Nedovoljno produktivnom, još uvijek. Kada je formiran kapitalni budžet Crne Gore za 2023. godinu, izdvajanja za Berane su bila marginalna, ali se nismo bunili, jer smo znali da naši prethodnici nisu poslali argumentovan predlog za kapitalni budžet. Međutim, kada je formiran budžet za 2024. godinu, opšte je poznato da sam javno iskazivao veliko nezadovoljstvo, svjestan ispravnosti našeg rada i kvaliteta formiranog predloga za kapitalni budžet. Dakle, mislim da treba sinhronizovano raditi na izdvajanjima za kapitalne projekte u Beranama, jer čak i po upravno-pravnoj definiciji lokalna samouprava je formirana uz obrazloženje da lokalne vlasti najbolje znaju koji su prioriteti zajednice (bar se tako od lokalnih vlasti u teoriji očekuje).

Nisam želio da vjerujem da je sve projektovani politički pritisak na lokalnu vlast, iako sam sumnje i u tom pogledu izražavao. Ukoliko se politička stabilnost u Beranama ne povrati, mišljenja sam da i ovaj segment treba uvrstiti u jedan od mogućih razloga. Ipak, mi smo spremni za rad i ja, u ime Beranaca, pozivam na plodnu saradnju.

PRESS: Vaša poruka koju biste želeli da prenesete građanima Berana u vezi sa budućim planovima i projektima koji će doprineti razvoju i boljem kvalitetu života u opštini?

Ćulafić: Ako bude političke stabilnosti, imaće čemu da se raduju. Predstojeće dvije godine treba da nam svima donesu plodne rezultate i realizaciju pripremljenog terena za razvoj. Ukoliko se politička kriza produbi, onda je sve ugroženo i neizvjesno. Tada treba vrijeme posvetiti otkrivanju razloga za nove ucjene i nestabilnost u lokalnom parlamentu. Ne želim da vjerujem da se bliska prošlost ponavlja i da se i dalje sudbina Berana „rješava“ u podgoričkim restoranima među opskurnim ličnostima.

Razgovor vodio: Milovan Marković

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije