Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Pogledajte kako su glasali građani Crne Gore po gradovima

Milatović najbolje prošao u Podgorici, Đukanović u Nikšiću, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Foto: Shutterstock, Printscreen/Youtube, Nemanja Nikolić, EPA Igor Kupljenik

Podijeljenost u crnogoroskom društvu oko političkih pitanja mogla je juče nabolje da se vidi nakon što su objavljeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora. Prema zvaničnim podacima, Đukanoviću su tokom jučerašnje glasanja bili naklonjeni glasači na sjeveru i jugu zemlje, dok je Milatović pobrao simpatije ljudi iz centralne Crne Gore. Trećplasirani kandidat Demokratskg Fronta, Andrija Mandić, dobro se kotirao u Budvi, Pljevljima, Zeti i Beranama.

Podaci CEMI pokazali su da je lider DPS-a Milo Đukanović osvojio najviše glasova na sjeveru zemlje gde je dobio ukupno 37,3 odsto glasova, kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, i njegov protivkandait u drugom krugu, osvojio je nešto manje – 26,3 odsto, dok je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić u ovom dijelu Crne gore dobio 21,1 odsto glasova.

Đukanović je i na jugu ostvario gotovo identičan rezultat kao na sjeveru (37,6 odsto), dok je Milatoviću bilo naklonjeno 23,8 odsto birača. Lider DF-a Mandić osvoijio je 19,3 odsto glasova. Međutim, Milatović je sa druge strane najviše simpatija pobrao u centralnom dijelu zemlje. Prema analizi podgoričkog Dana on je ovde osvojio 35,1 odsto glasova, Đukanović nešto manje – 31,9, a Mandić 17,4 odsto glasova.

Milatović pobijedio u Podgorici, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Kao nesuđeni gradonačelnik Podgorice, Milatović je kao predsjednički kandidat osvojio najviše glasova u ovom gradu. Naime, poslednji rezulatati navode da je on u Podgorici osvojio gotovo 7.300 glasova više u odnosu na Đukanovića. Prema pisanju „Vijesti“ koje se pozvaju na podatke Izborne komisije u ovom gradu za Milatovića su glasala 37.743 birača, dok je njih 30.447 dalo podršku Đukanoviću. Inače, pravo glasa u u ovom gradu imalo je 143.608 osoba.

Tanjug AP/Risto Božović

Za predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića u Podgorici je glasalo 16.117 birača, a za lidera Demokrata Aleksu Bečića njih 10.232. Kandidatkinju SDP-a Draginju Vuksanović Stanković podržalo je 2.686 birača u Podgorici, lidera Ujedinjene Gorana Danilovića 1.482, a nezavisnog kandidata Jovana Radulovića 717 birača.

Sa druge strane, trećeplasirani na ovim izborima, lider Demokratskog fronta Andrija Mandić, imao je najveću naklonjenost glasača u Pljevljima i u Budvi. Za njega je u Pljeviljima glasalo 6.538 birača, što je prema pisanju „Vijesti“, 934 glasa više nego na lokalnim izborima 2022.

Milatović je u Pljevljima osvojio 4.002 glasa, skoro duplo više nego na lokalnim izborima 2022. godine, dok je Đukanović osvojio je 4.435 glasa, odnosno 149 glasa manje nego njegova partija na poslednjim lokalnim izborima, kada je nastupila u koaliciji sa BS, SD i SDP-om, pišu Vijesti.

I pored toga što u drugi krug predsjedničkih izbora idu Milatović i Đukanović, Mandić može da se pohvali da je značajan uspjeh ostvario i u Budvi. Naime, prema podacima Opštinske izborne komisje od ukupno 11.617 birača za njega glasalo 4.082. Za Đukanovića je u Budvi je glasalo je 3.176, a za Milatovića 2.785. Bečić je osvojo 1.153 glas, a Vuksanović Stanković dobila je 308 glasova.

Tanjug/Zoran Žestić

Đukanović je u Mojkovcu 1.560 glasova, a na drugom mjestu se nalazi Mandić sa 1.233 glasa. Na trećem mjestu je Milatović sa 1.027 glasova. Ispod hiljadu glasova osvojili su Bečić (624) i ostali kandidati.

Đukanović je, prema podacima OIK Bar, u ovom gradu osvojio 9.588 glasova. Na drugom mjestu u Baru se nalazi Milatović sa 5.217 glasova, a na trećem Mandić sa 3.113. Bečić je osvojio 2.220 glasova, Vuksanović Stanković 953, Danilović 317 i Jovan Radulović 319.

Predsjednički kandidat (DPS) u Ulcinju je osvojio 56,4 odsto, što je 4.163 glasa. To su nezvanični rezultati Opštinske izborne komisije Ulcinj. Na drugom mjestu nalazi se kandidat Demokrata Aleksa Bečić sa osvojenih 20,8 odsto, odnosno 1.536 glasova. Jakov Milatović osvojio je 775 glasova, što je 10,5 odsto.

Kada riječ o Cetinju, Portal Analitika prenosi podatke da je najviše glasova osvojio MIlo Đukanović i to 4.501, a iza njega je Milatović sa 1.256. U tom gradu je Mandić osvojio svega 215 gasova, dok je Aleksa Bečić osvjio 670.

Isti portal daje podatke za još nekoliko gradova. U Herceg Novom je Milatović imao više od 1.000 glasova prednosti u odnosu na drugoplasiranog Đukanovića. Milatović je imao 4.749 glasova, Đukanović 3.557, a Andrija Mandić 3.179. U ovom mjestu je za Aleksu Bečića glasalo 3.130 građana.

MIlo Đukanović je najviše glasova osvojio i u Kotoru i Tivtu, i to 3.872 i 2.906. U oba grada na drugom mjestu je bio Jakov Milatović sa 2.504 i 2.000 glasova, a Mandić 1.725 i 1.400.

Mandić je s druge strane najveću podršku građana dobio u Beranama (4.374), a u tom gradu je za Milatovića glasalo 4.216 birača i za Mila Đukanovića 3.541, potvrđeno je Portalu Berane online iz Opštinske izborne komisije.

Od većih gradova zanimljivi su rezultati u Nikšiću gdje je za Mila Đukanovića glasalo 13. 727 glasača, za MIlatovića 12.103 i za Mandića 8.159.

Prema pisanju „Vijesti“, Đukanović je u prvom izbornom krugu osvojio najviše glasova među biračima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu i zatvoru u Bijelom Polju.

Bošnjaci i Albanci uglavnom ostali kući

Osim mirnog izbornog dana, još jedna karakterisitka jučerašnje predizborne trke bila je slaba izlazonost u sredinama gdje su Bošnjaci i Albanci većinsko stanovništvo, izuzev opštine Tuzi gdje je taj procenat neznatno viši.

Informacije DIK-a, na osnovu preseka uzroka, ukazuju da je najveća izlaznost bila u opštinama gdje vlast vrše Demokratski front i Demokrate, dok je u sredinama u kojima su u većini manjinske zajednice, Albanci i Bošnjaci, i koje su ranije bile uporište kandidata DPS-a, ona bila veoma mala. „Vijesti“ pišu i da je slaba izlaznost zabilježena i u Ulcinju, Petnjici i Gusinju, a gradonačelnik Ulcinja Omera Bajraktari objasnio je za da je razlog tome slaba motivacija građana.

Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka rekao je za Euronews Srbija da je politička moć Đukanovića na određen način oslabljena posebno jer Albanci ovog puta nisu izašli u velikom broju da glasaju. To je posebno važno za Đukanovića, jer kako navodi, oni su ranije najavljivali podršku još uvijek aktuelnom predsedniku.

„Različite albanske liste su dale različite podrške. Imali smo prije toga izbore u Tuzima gdje je jedna albanska lista bila direktno konfrotirana DPS-u, pa je ta lista govorila da je DPS uvijek radio protiv Albanaca. Sa druge strane imate Abazovića koji je u prvom krugu podržao Bečića. Sama slaba izlaznost je pokazala da Đukanović nema snagu među tim zajednicama. Jedan broj glasa za njega, ali to nije ona podrška na koju je on navikao“, rekao je.

Dačić: Od glasova Srba zavisiće rezultati

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da će Srbi predstavljati odlučujući faktor od kojeg će zavisiti rezultati u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

„Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore“, kazao je Dačić.

Đukanović osvojio manje glasova nego na izborima 2018.

Tanjug/Zoran Žestić

Naime, iako je Đukanović osvojio 35,2 odsto glasova ili oko 120.000 glasova, to je za 57.000 manje u odnosu na izbore održane 2018. godine kad je ostvario pobjedu već u prvom krugu. Ono što je svakako izvnesno je da u drugi krug idu dvojica najbolje palasiranih kandidata – Đukanović i Milatović, a trenutna razlika na nivou cijele zemlje između njih je ukpno šest odsto glasova i to u korist lidera DPS-a.

Međutim, analaitičari smatraju da iako trenutna statistika govori tako, treba uzeti u obzir i političku matematiku koja se odnosi na dalju podršku kandidatima, pa se stiče utisak da je u tom slučaju Milatović u vođstvu.

Naime, podršku Milatoviću je odmah zvanično dao Mandić, a ovim povodom se oglasio i premijer u tehničkoj Vladi Dritan Abazović, lider Demokrata Aleksa Bečić i SNP koji sz takođe rekli da će dati podršku lideru Pokreta Evorpa sada, dok se niko još uvek nije oglasio sa riječima podrške Đukanoviću.

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije