Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Pogledajte kako su glasali građani Crne Gore po gradovima

Milatović najbolje prošao u Podgorici, Đukanović u Nikšiću, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Foto: Shutterstock, Printscreen/Youtube, Nemanja Nikolić, EPA Igor Kupljenik

Podijeljenost u crnogoroskom društvu oko političkih pitanja mogla je juče nabolje da se vidi nakon što su objavljeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora. Prema zvaničnim podacima, Đukanoviću su tokom jučerašnje glasanja bili naklonjeni glasači na sjeveru i jugu zemlje, dok je Milatović pobrao simpatije ljudi iz centralne Crne Gore. Trećplasirani kandidat Demokratskg Fronta, Andrija Mandić, dobro se kotirao u Budvi, Pljevljima, Zeti i Beranama.

Podaci CEMI pokazali su da je lider DPS-a Milo Đukanović osvojio najviše glasova na sjeveru zemlje gde je dobio ukupno 37,3 odsto glasova, kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, i njegov protivkandait u drugom krugu, osvojio je nešto manje – 26,3 odsto, dok je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić u ovom dijelu Crne gore dobio 21,1 odsto glasova.

Đukanović je i na jugu ostvario gotovo identičan rezultat kao na sjeveru (37,6 odsto), dok je Milatoviću bilo naklonjeno 23,8 odsto birača. Lider DF-a Mandić osvoijio je 19,3 odsto glasova. Međutim, Milatović je sa druge strane najviše simpatija pobrao u centralnom dijelu zemlje. Prema analizi podgoričkog Dana on je ovde osvojio 35,1 odsto glasova, Đukanović nešto manje – 31,9, a Mandić 17,4 odsto glasova.

Milatović pobijedio u Podgorici, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Kao nesuđeni gradonačelnik Podgorice, Milatović je kao predsjednički kandidat osvojio najviše glasova u ovom gradu. Naime, poslednji rezulatati navode da je on u Podgorici osvojio gotovo 7.300 glasova više u odnosu na Đukanovića. Prema pisanju „Vijesti“ koje se pozvaju na podatke Izborne komisije u ovom gradu za Milatovića su glasala 37.743 birača, dok je njih 30.447 dalo podršku Đukanoviću. Inače, pravo glasa u u ovom gradu imalo je 143.608 osoba.

Tanjug AP/Risto Božović

Za predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića u Podgorici je glasalo 16.117 birača, a za lidera Demokrata Aleksu Bečića njih 10.232. Kandidatkinju SDP-a Draginju Vuksanović Stanković podržalo je 2.686 birača u Podgorici, lidera Ujedinjene Gorana Danilovića 1.482, a nezavisnog kandidata Jovana Radulovića 717 birača.

Sa druge strane, trećeplasirani na ovim izborima, lider Demokratskog fronta Andrija Mandić, imao je najveću naklonjenost glasača u Pljevljima i u Budvi. Za njega je u Pljeviljima glasalo 6.538 birača, što je prema pisanju „Vijesti“, 934 glasa više nego na lokalnim izborima 2022.

Milatović je u Pljevljima osvojio 4.002 glasa, skoro duplo više nego na lokalnim izborima 2022. godine, dok je Đukanović osvojio je 4.435 glasa, odnosno 149 glasa manje nego njegova partija na poslednjim lokalnim izborima, kada je nastupila u koaliciji sa BS, SD i SDP-om, pišu Vijesti.

I pored toga što u drugi krug predsjedničkih izbora idu Milatović i Đukanović, Mandić može da se pohvali da je značajan uspjeh ostvario i u Budvi. Naime, prema podacima Opštinske izborne komisje od ukupno 11.617 birača za njega glasalo 4.082. Za Đukanovića je u Budvi je glasalo je 3.176, a za Milatovića 2.785. Bečić je osvojo 1.153 glas, a Vuksanović Stanković dobila je 308 glasova.

Tanjug/Zoran Žestić

Đukanović je u Mojkovcu 1.560 glasova, a na drugom mjestu se nalazi Mandić sa 1.233 glasa. Na trećem mjestu je Milatović sa 1.027 glasova. Ispod hiljadu glasova osvojili su Bečić (624) i ostali kandidati.

Đukanović je, prema podacima OIK Bar, u ovom gradu osvojio 9.588 glasova. Na drugom mjestu u Baru se nalazi Milatović sa 5.217 glasova, a na trećem Mandić sa 3.113. Bečić je osvojio 2.220 glasova, Vuksanović Stanković 953, Danilović 317 i Jovan Radulović 319.

Predsjednički kandidat (DPS) u Ulcinju je osvojio 56,4 odsto, što je 4.163 glasa. To su nezvanični rezultati Opštinske izborne komisije Ulcinj. Na drugom mjestu nalazi se kandidat Demokrata Aleksa Bečić sa osvojenih 20,8 odsto, odnosno 1.536 glasova. Jakov Milatović osvojio je 775 glasova, što je 10,5 odsto.

Kada riječ o Cetinju, Portal Analitika prenosi podatke da je najviše glasova osvojio MIlo Đukanović i to 4.501, a iza njega je Milatović sa 1.256. U tom gradu je Mandić osvojio svega 215 gasova, dok je Aleksa Bečić osvjio 670.

Isti portal daje podatke za još nekoliko gradova. U Herceg Novom je Milatović imao više od 1.000 glasova prednosti u odnosu na drugoplasiranog Đukanovića. Milatović je imao 4.749 glasova, Đukanović 3.557, a Andrija Mandić 3.179. U ovom mjestu je za Aleksu Bečića glasalo 3.130 građana.

MIlo Đukanović je najviše glasova osvojio i u Kotoru i Tivtu, i to 3.872 i 2.906. U oba grada na drugom mjestu je bio Jakov Milatović sa 2.504 i 2.000 glasova, a Mandić 1.725 i 1.400.

Mandić je s druge strane najveću podršku građana dobio u Beranama (4.374), a u tom gradu je za Milatovića glasalo 4.216 birača i za Mila Đukanovića 3.541, potvrđeno je Portalu Berane online iz Opštinske izborne komisije.

Od većih gradova zanimljivi su rezultati u Nikšiću gdje je za Mila Đukanovića glasalo 13. 727 glasača, za MIlatovića 12.103 i za Mandića 8.159.

Prema pisanju „Vijesti“, Đukanović je u prvom izbornom krugu osvojio najviše glasova među biračima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu i zatvoru u Bijelom Polju.

Bošnjaci i Albanci uglavnom ostali kući

Osim mirnog izbornog dana, još jedna karakterisitka jučerašnje predizborne trke bila je slaba izlazonost u sredinama gdje su Bošnjaci i Albanci većinsko stanovništvo, izuzev opštine Tuzi gdje je taj procenat neznatno viši.

Informacije DIK-a, na osnovu preseka uzroka, ukazuju da je najveća izlaznost bila u opštinama gdje vlast vrše Demokratski front i Demokrate, dok je u sredinama u kojima su u većini manjinske zajednice, Albanci i Bošnjaci, i koje su ranije bile uporište kandidata DPS-a, ona bila veoma mala. „Vijesti“ pišu i da je slaba izlaznost zabilježena i u Ulcinju, Petnjici i Gusinju, a gradonačelnik Ulcinja Omera Bajraktari objasnio je za da je razlog tome slaba motivacija građana.

Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka rekao je za Euronews Srbija da je politička moć Đukanovića na određen način oslabljena posebno jer Albanci ovog puta nisu izašli u velikom broju da glasaju. To je posebno važno za Đukanovića, jer kako navodi, oni su ranije najavljivali podršku još uvijek aktuelnom predsedniku.

„Različite albanske liste su dale različite podrške. Imali smo prije toga izbore u Tuzima gdje je jedna albanska lista bila direktno konfrotirana DPS-u, pa je ta lista govorila da je DPS uvijek radio protiv Albanaca. Sa druge strane imate Abazovića koji je u prvom krugu podržao Bečića. Sama slaba izlaznost je pokazala da Đukanović nema snagu među tim zajednicama. Jedan broj glasa za njega, ali to nije ona podrška na koju je on navikao“, rekao je.

Dačić: Od glasova Srba zavisiće rezultati

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da će Srbi predstavljati odlučujući faktor od kojeg će zavisiti rezultati u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

„Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore“, kazao je Dačić.

Đukanović osvojio manje glasova nego na izborima 2018.

Tanjug/Zoran Žestić

Naime, iako je Đukanović osvojio 35,2 odsto glasova ili oko 120.000 glasova, to je za 57.000 manje u odnosu na izbore održane 2018. godine kad je ostvario pobjedu već u prvom krugu. Ono što je svakako izvnesno je da u drugi krug idu dvojica najbolje palasiranih kandidata – Đukanović i Milatović, a trenutna razlika na nivou cijele zemlje između njih je ukpno šest odsto glasova i to u korist lidera DPS-a.

Međutim, analaitičari smatraju da iako trenutna statistika govori tako, treba uzeti u obzir i političku matematiku koja se odnosi na dalju podršku kandidatima, pa se stiče utisak da je u tom slučaju Milatović u vođstvu.

Naime, podršku Milatoviću je odmah zvanično dao Mandić, a ovim povodom se oglasio i premijer u tehničkoj Vladi Dritan Abazović, lider Demokrata Aleksa Bečić i SNP koji sz takođe rekli da će dati podršku lideru Pokreta Evorpa sada, dok se niko još uvek nije oglasio sa riječima podrške Đukanoviću.

POLITIKA

PES: Nećemo podržati smjenu Mandića

„Ratnu retoriku ostavljamo političkim strukturama kojima je to jedini alat“, piše u saopštenju Pokreta Evropa sad (PES) na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić

Spajić, Foto: Savo Prelević

Pokret Evropa sad (PES) saopštio je večeras da neće podržati smjenu Andrije Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.

„Nećemo podržati smjenu Mandića. Pokret Evropa sad je nastao u želji da našim građanima obezbijedimo ekonomski progres i evropsku budućnost. Smatramo da je kristalno jasno da nećemo glasati za to da nam ružna prošlost upropasti svijetlu budućnost“, ističe se u saopštenju PES-a na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.

Iz PES-a su dodali da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.

„A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost“, piše u saopštenju PES-a.

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je prekjuče lider te partije Danijel Živković.

On je prekjuče na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Camaj iz Albanskog foruma: Neću podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića

„Iniicijativa za smjenu Mandića dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Camaj

Nikola Camaj (Foto: Skupština Crne Gore)

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je za Portal RTCG da neće podržati inicijativu koja dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, apostrofirajući one u BiH.

On je tako odgovorio na inicijativu DPS-a za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

“Moram naglasiti da je to lični stav jer će koalicija Albanski forum u ponedjeljak raspravljati o tome. Inače, DPS je u cijeloj svojoj aktivnosti pokazao da im manjine znače kao dekor, a ne partneri, jer iskustvo pokazuje to na primjeru Albanaca, ali i drugih manjina u Crnoj Gori”, kazao je Camaj.

On je objasnio da saosjeća sa svima koji su od devedesetih do danas bili žrtve ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

DPS je prije nekoliko dana na konferenciji za medije najavio da će inicijativu za smjenu Mandića uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima zbog Mandićevog prošlonedjeljnog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS traži smjenu Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine je prešao granicu nakon koje se ne mogu zatvarati oči, poručio je lider DPS-a Danijel Živković
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović najavio da će podržati ovu inicijativu

Živković, Foto: Boris Pejović

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je lider te partije Danijel Živković.

On je na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.

„Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koje obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čoveka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju“, kazao je Živković.

Lider DPS-a je najavio da će inicijativu nakon upućivanja poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima staviti u skupštinsku proceduru.

Živković je poručio da ovo nije samo pitanje odgovornosti Andrije Mandića, već više test za sve druge.Kako je istakao, za njih ova inicijativa nije politička taktika, već obaveza.

„Da vidimo ko kalkuliše kad su u pitanju elementarni ljudski principi i da li postoje granice preko kojih se zbog fotelja i vlasti ipak ne prelazi. Ne tražimo da podrže DPS, da mijenjaju vlast ili da promjene politički odnos sa Andrijom Mandićem, već samo odgovor na jedno pitanje – može li čovjek koji sa mjesta predsjednika Skupštine izražava ovakav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i čovjeku odgovornom za genocid imati njihovo povjerenje da predstavlja parlament države koja želi da bude sljedeća članica EU“, istakao je on.

Ocijenio je da se ne može u Briselu govoriti jezikom evropskih vrijednosti, a u Podgorici ćutati kad predsjednik parlamenta iskazuje pijetet prema čovjeku osuđenom za genocid.

„Ako od većine stranaka dobijemo odgovor da se preko ovoga mora preći kako bi većina ostala na okupu, biće jasno da evropske integracije nisu opredjeljenje ove vladajuće većine, već političko pokriće kojim se krpe. Zato ova inicijativa ima smisao, bez obzira koliko glasova će dobiti. Ako bude 41 glas za razrješenje, Crna Gora će kazati da, bez obzira na političke razlike, postoje granice koje se ne prelaze. Ako ih ne bude, građani Crne Gore će makar dobiti jasan odgovor – ko smatra da je očuvanej većine bitnije od tih granica. Ovo nije test za Mandića, njegov odgovor znamo. Ovo je test za svakog poslanika, svako će glasati imenom i prezimenom i nositi moralnu i političku odgovornost“, kazao je Živković.

Prisutnima se obratio i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović koji je najavio da će podržati ovu inicijativu.

„Ako neko smatra da je proces pregovaranja sa EU zatvaranje poglavlja i zatvaranje očiju, onda se vara. Za nas je proces evropskih integracija vrednosno pitanje. Posebno mi je zanimljivo sa aspekta nekih poslanika koji su zamjerali manjinskim strankama savez sa DPS-om. Danas neki aktivno ćute i gutaju veće žabe i prelaze preko nekih vrednosnih stvari. Vrijeme je da u plenarnoj sali raspravimo neke stvari. Ovo nije pitanje DPS-a ili HGI-a, već vrijednosno pitanje. Civilizovani svijet se odredio prema ratnom zločincu, vrijeme je da se odredimo i mi u skupštinskoj sali“, kazao je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije