POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Pogledajte kako su glasali građani Crne Gore po gradovima
Milatović najbolje prošao u Podgorici, Đukanović u Nikšiću, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Podijeljenost u crnogoroskom društvu oko političkih pitanja mogla je juče nabolje da se vidi nakon što su objavljeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora. Prema zvaničnim podacima, Đukanoviću su tokom jučerašnje glasanja bili naklonjeni glasači na sjeveru i jugu zemlje, dok je Milatović pobrao simpatije ljudi iz centralne Crne Gore. Trećplasirani kandidat Demokratskg Fronta, Andrija Mandić, dobro se kotirao u Budvi, Pljevljima, Zeti i Beranama.
Podaci CEMI pokazali su da je lider DPS-a Milo Đukanović osvojio najviše glasova na sjeveru zemlje gde je dobio ukupno 37,3 odsto glasova, kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, i njegov protivkandait u drugom krugu, osvojio je nešto manje – 26,3 odsto, dok je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić u ovom dijelu Crne gore dobio 21,1 odsto glasova.
Đukanović je i na jugu ostvario gotovo identičan rezultat kao na sjeveru (37,6 odsto), dok je Milatoviću bilo naklonjeno 23,8 odsto birača. Lider DF-a Mandić osvoijio je 19,3 odsto glasova. Međutim, Milatović je sa druge strane najviše simpatija pobrao u centralnom dijelu zemlje. Prema analizi podgoričkog Dana on je ovde osvojio 35,1 odsto glasova, Đukanović nešto manje – 31,9, a Mandić 17,4 odsto glasova.
Milatović pobijedio u Podgorici, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Kao nesuđeni gradonačelnik Podgorice, Milatović je kao predsjednički kandidat osvojio najviše glasova u ovom gradu. Naime, poslednji rezulatati navode da je on u Podgorici osvojio gotovo 7.300 glasova više u odnosu na Đukanovića. Prema pisanju „Vijesti“ koje se pozvaju na podatke Izborne komisije u ovom gradu za Milatovića su glasala 37.743 birača, dok je njih 30.447 dalo podršku Đukanoviću. Inače, pravo glasa u u ovom gradu imalo je 143.608 osoba.

Tanjug AP/Risto Božović
Za predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića u Podgorici je glasalo 16.117 birača, a za lidera Demokrata Aleksu Bečića njih 10.232. Kandidatkinju SDP-a Draginju Vuksanović Stanković podržalo je 2.686 birača u Podgorici, lidera Ujedinjene Gorana Danilovića 1.482, a nezavisnog kandidata Jovana Radulovića 717 birača.
Sa druge strane, trećeplasirani na ovim izborima, lider Demokratskog fronta Andrija Mandić, imao je najveću naklonjenost glasača u Pljevljima i u Budvi. Za njega je u Pljeviljima glasalo 6.538 birača, što je prema pisanju „Vijesti“, 934 glasa više nego na lokalnim izborima 2022.
Milatović je u Pljevljima osvojio 4.002 glasa, skoro duplo više nego na lokalnim izborima 2022. godine, dok je Đukanović osvojio je 4.435 glasa, odnosno 149 glasa manje nego njegova partija na poslednjim lokalnim izborima, kada je nastupila u koaliciji sa BS, SD i SDP-om, pišu Vijesti.
I pored toga što u drugi krug predsjedničkih izbora idu Milatović i Đukanović, Mandić može da se pohvali da je značajan uspjeh ostvario i u Budvi. Naime, prema podacima Opštinske izborne komisje od ukupno 11.617 birača za njega glasalo 4.082. Za Đukanovića je u Budvi je glasalo je 3.176, a za Milatovića 2.785. Bečić je osvojo 1.153 glas, a Vuksanović Stanković dobila je 308 glasova.

Tanjug/Zoran Žestić
Đukanović je u Mojkovcu 1.560 glasova, a na drugom mjestu se nalazi Mandić sa 1.233 glasa. Na trećem mjestu je Milatović sa 1.027 glasova. Ispod hiljadu glasova osvojili su Bečić (624) i ostali kandidati.
Đukanović je, prema podacima OIK Bar, u ovom gradu osvojio 9.588 glasova. Na drugom mjestu u Baru se nalazi Milatović sa 5.217 glasova, a na trećem Mandić sa 3.113. Bečić je osvojio 2.220 glasova, Vuksanović Stanković 953, Danilović 317 i Jovan Radulović 319.
Predsjednički kandidat (DPS) u Ulcinju je osvojio 56,4 odsto, što je 4.163 glasa. To su nezvanični rezultati Opštinske izborne komisije Ulcinj. Na drugom mjestu nalazi se kandidat Demokrata Aleksa Bečić sa osvojenih 20,8 odsto, odnosno 1.536 glasova. Jakov Milatović osvojio je 775 glasova, što je 10,5 odsto.
Kada riječ o Cetinju, Portal Analitika prenosi podatke da je najviše glasova osvojio MIlo Đukanović i to 4.501, a iza njega je Milatović sa 1.256. U tom gradu je Mandić osvojio svega 215 gasova, dok je Aleksa Bečić osvjio 670.
Isti portal daje podatke za još nekoliko gradova. U Herceg Novom je Milatović imao više od 1.000 glasova prednosti u odnosu na drugoplasiranog Đukanovića. Milatović je imao 4.749 glasova, Đukanović 3.557, a Andrija Mandić 3.179. U ovom mjestu je za Aleksu Bečića glasalo 3.130 građana.
MIlo Đukanović je najviše glasova osvojio i u Kotoru i Tivtu, i to 3.872 i 2.906. U oba grada na drugom mjestu je bio Jakov Milatović sa 2.504 i 2.000 glasova, a Mandić 1.725 i 1.400.
Mandić je s druge strane najveću podršku građana dobio u Beranama (4.374), a u tom gradu je za Milatovića glasalo 4.216 birača i za Mila Đukanovića 3.541, potvrđeno je Portalu Berane online iz Opštinske izborne komisije.
Od većih gradova zanimljivi su rezultati u Nikšiću gdje je za Mila Đukanovića glasalo 13. 727 glasača, za MIlatovića 12.103 i za Mandića 8.159.
Prema pisanju „Vijesti“, Đukanović je u prvom izbornom krugu osvojio najviše glasova među biračima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu i zatvoru u Bijelom Polju.
Bošnjaci i Albanci uglavnom ostali kući
Osim mirnog izbornog dana, još jedna karakterisitka jučerašnje predizborne trke bila je slaba izlazonost u sredinama gdje su Bošnjaci i Albanci većinsko stanovništvo, izuzev opštine Tuzi gdje je taj procenat neznatno viši.
Informacije DIK-a, na osnovu preseka uzroka, ukazuju da je najveća izlaznost bila u opštinama gdje vlast vrše Demokratski front i Demokrate, dok je u sredinama u kojima su u većini manjinske zajednice, Albanci i Bošnjaci, i koje su ranije bile uporište kandidata DPS-a, ona bila veoma mala. „Vijesti“ pišu i da je slaba izlaznost zabilježena i u Ulcinju, Petnjici i Gusinju, a gradonačelnik Ulcinja Omera Bajraktari objasnio je za da je razlog tome slaba motivacija građana.
Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka rekao je za Euronews Srbija da je politička moć Đukanovića na određen način oslabljena posebno jer Albanci ovog puta nisu izašli u velikom broju da glasaju. To je posebno važno za Đukanovića, jer kako navodi, oni su ranije najavljivali podršku još uvijek aktuelnom predsedniku.
„Različite albanske liste su dale različite podrške. Imali smo prije toga izbore u Tuzima gdje je jedna albanska lista bila direktno konfrotirana DPS-u, pa je ta lista govorila da je DPS uvijek radio protiv Albanaca. Sa druge strane imate Abazovića koji je u prvom krugu podržao Bečića. Sama slaba izlaznost je pokazala da Đukanović nema snagu među tim zajednicama. Jedan broj glasa za njega, ali to nije ona podrška na koju je on navikao“, rekao je.
Dačić: Od glasova Srba zavisiće rezultati
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da će Srbi predstavljati odlučujući faktor od kojeg će zavisiti rezultati u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.
„Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore“, kazao je Dačić.
Đukanović osvojio manje glasova nego na izborima 2018.

Tanjug/Zoran Žestić
Naime, iako je Đukanović osvojio 35,2 odsto glasova ili oko 120.000 glasova, to je za 57.000 manje u odnosu na izbore održane 2018. godine kad je ostvario pobjedu već u prvom krugu. Ono što je svakako izvnesno je da u drugi krug idu dvojica najbolje palasiranih kandidata – Đukanović i Milatović, a trenutna razlika na nivou cijele zemlje između njih je ukpno šest odsto glasova i to u korist lidera DPS-a.
Međutim, analaitičari smatraju da iako trenutna statistika govori tako, treba uzeti u obzir i političku matematiku koja se odnosi na dalju podršku kandidatima, pa se stiče utisak da je u tom slučaju Milatović u vođstvu.
Naime, podršku Milatoviću je odmah zvanično dao Mandić, a ovim povodom se oglasio i premijer u tehničkoj Vladi Dritan Abazović, lider Demokrata Aleksa Bečić i SNP koji sz takođe rekli da će dati podršku lideru Pokreta Evorpa sada, dok se niko još uvek nije oglasio sa riječima podrške Đukanoviću.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















