Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Pogledajte kako su glasali građani Crne Gore po gradovima

Milatović najbolje prošao u Podgorici, Đukanović u Nikšiću, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Foto: Shutterstock, Printscreen/Youtube, Nemanja Nikolić, EPA Igor Kupljenik

Podijeljenost u crnogoroskom društvu oko političkih pitanja mogla je juče nabolje da se vidi nakon što su objavljeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora. Prema zvaničnim podacima, Đukanoviću su tokom jučerašnje glasanja bili naklonjeni glasači na sjeveru i jugu zemlje, dok je Milatović pobrao simpatije ljudi iz centralne Crne Gore. Trećplasirani kandidat Demokratskg Fronta, Andrija Mandić, dobro se kotirao u Budvi, Pljevljima, Zeti i Beranama.

Podaci CEMI pokazali su da je lider DPS-a Milo Đukanović osvojio najviše glasova na sjeveru zemlje gde je dobio ukupno 37,3 odsto glasova, kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, i njegov protivkandait u drugom krugu, osvojio je nešto manje – 26,3 odsto, dok je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić u ovom dijelu Crne gore dobio 21,1 odsto glasova.

Đukanović je i na jugu ostvario gotovo identičan rezultat kao na sjeveru (37,6 odsto), dok je Milatoviću bilo naklonjeno 23,8 odsto birača. Lider DF-a Mandić osvoijio je 19,3 odsto glasova. Međutim, Milatović je sa druge strane najviše simpatija pobrao u centralnom dijelu zemlje. Prema analizi podgoričkog Dana on je ovde osvojio 35,1 odsto glasova, Đukanović nešto manje – 31,9, a Mandić 17,4 odsto glasova.

Milatović pobijedio u Podgorici, Mandić ostvario uspjeh u Budvi i Pljevljima

Kao nesuđeni gradonačelnik Podgorice, Milatović je kao predsjednički kandidat osvojio najviše glasova u ovom gradu. Naime, poslednji rezulatati navode da je on u Podgorici osvojio gotovo 7.300 glasova više u odnosu na Đukanovića. Prema pisanju „Vijesti“ koje se pozvaju na podatke Izborne komisije u ovom gradu za Milatovića su glasala 37.743 birača, dok je njih 30.447 dalo podršku Đukanoviću. Inače, pravo glasa u u ovom gradu imalo je 143.608 osoba.

Tanjug AP/Risto Božović

Za predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića u Podgorici je glasalo 16.117 birača, a za lidera Demokrata Aleksu Bečića njih 10.232. Kandidatkinju SDP-a Draginju Vuksanović Stanković podržalo je 2.686 birača u Podgorici, lidera Ujedinjene Gorana Danilovića 1.482, a nezavisnog kandidata Jovana Radulovića 717 birača.

Sa druge strane, trećeplasirani na ovim izborima, lider Demokratskog fronta Andrija Mandić, imao je najveću naklonjenost glasača u Pljevljima i u Budvi. Za njega je u Pljeviljima glasalo 6.538 birača, što je prema pisanju „Vijesti“, 934 glasa više nego na lokalnim izborima 2022.

Milatović je u Pljevljima osvojio 4.002 glasa, skoro duplo više nego na lokalnim izborima 2022. godine, dok je Đukanović osvojio je 4.435 glasa, odnosno 149 glasa manje nego njegova partija na poslednjim lokalnim izborima, kada je nastupila u koaliciji sa BS, SD i SDP-om, pišu Vijesti.

I pored toga što u drugi krug predsjedničkih izbora idu Milatović i Đukanović, Mandić može da se pohvali da je značajan uspjeh ostvario i u Budvi. Naime, prema podacima Opštinske izborne komisje od ukupno 11.617 birača za njega glasalo 4.082. Za Đukanovića je u Budvi je glasalo je 3.176, a za Milatovića 2.785. Bečić je osvojo 1.153 glas, a Vuksanović Stanković dobila je 308 glasova.

Tanjug/Zoran Žestić

Đukanović je u Mojkovcu 1.560 glasova, a na drugom mjestu se nalazi Mandić sa 1.233 glasa. Na trećem mjestu je Milatović sa 1.027 glasova. Ispod hiljadu glasova osvojili su Bečić (624) i ostali kandidati.

Đukanović je, prema podacima OIK Bar, u ovom gradu osvojio 9.588 glasova. Na drugom mjestu u Baru se nalazi Milatović sa 5.217 glasova, a na trećem Mandić sa 3.113. Bečić je osvojio 2.220 glasova, Vuksanović Stanković 953, Danilović 317 i Jovan Radulović 319.

Predsjednički kandidat (DPS) u Ulcinju je osvojio 56,4 odsto, što je 4.163 glasa. To su nezvanični rezultati Opštinske izborne komisije Ulcinj. Na drugom mjestu nalazi se kandidat Demokrata Aleksa Bečić sa osvojenih 20,8 odsto, odnosno 1.536 glasova. Jakov Milatović osvojio je 775 glasova, što je 10,5 odsto.

Kada riječ o Cetinju, Portal Analitika prenosi podatke da je najviše glasova osvojio MIlo Đukanović i to 4.501, a iza njega je Milatović sa 1.256. U tom gradu je Mandić osvojio svega 215 gasova, dok je Aleksa Bečić osvjio 670.

Isti portal daje podatke za još nekoliko gradova. U Herceg Novom je Milatović imao više od 1.000 glasova prednosti u odnosu na drugoplasiranog Đukanovića. Milatović je imao 4.749 glasova, Đukanović 3.557, a Andrija Mandić 3.179. U ovom mjestu je za Aleksu Bečića glasalo 3.130 građana.

MIlo Đukanović je najviše glasova osvojio i u Kotoru i Tivtu, i to 3.872 i 2.906. U oba grada na drugom mjestu je bio Jakov Milatović sa 2.504 i 2.000 glasova, a Mandić 1.725 i 1.400.

Mandić je s druge strane najveću podršku građana dobio u Beranama (4.374), a u tom gradu je za Milatovića glasalo 4.216 birača i za Mila Đukanovića 3.541, potvrđeno je Portalu Berane online iz Opštinske izborne komisije.

Od većih gradova zanimljivi su rezultati u Nikšiću gdje je za Mila Đukanovića glasalo 13. 727 glasača, za MIlatovića 12.103 i za Mandića 8.159.

Prema pisanju „Vijesti“, Đukanović je u prvom izbornom krugu osvojio najviše glasova među biračima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu i zatvoru u Bijelom Polju.

Bošnjaci i Albanci uglavnom ostali kući

Osim mirnog izbornog dana, još jedna karakterisitka jučerašnje predizborne trke bila je slaba izlazonost u sredinama gdje su Bošnjaci i Albanci većinsko stanovništvo, izuzev opštine Tuzi gdje je taj procenat neznatno viši.

Informacije DIK-a, na osnovu preseka uzroka, ukazuju da je najveća izlaznost bila u opštinama gdje vlast vrše Demokratski front i Demokrate, dok je u sredinama u kojima su u većini manjinske zajednice, Albanci i Bošnjaci, i koje su ranije bile uporište kandidata DPS-a, ona bila veoma mala. „Vijesti“ pišu i da je slaba izlaznost zabilježena i u Ulcinju, Petnjici i Gusinju, a gradonačelnik Ulcinja Omera Bajraktari objasnio je za da je razlog tome slaba motivacija građana.

Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka rekao je za Euronews Srbija da je politička moć Đukanovića na određen način oslabljena posebno jer Albanci ovog puta nisu izašli u velikom broju da glasaju. To je posebno važno za Đukanovića, jer kako navodi, oni su ranije najavljivali podršku još uvijek aktuelnom predsedniku.

„Različite albanske liste su dale različite podrške. Imali smo prije toga izbore u Tuzima gdje je jedna albanska lista bila direktno konfrotirana DPS-u, pa je ta lista govorila da je DPS uvijek radio protiv Albanaca. Sa druge strane imate Abazovića koji je u prvom krugu podržao Bečića. Sama slaba izlaznost je pokazala da Đukanović nema snagu među tim zajednicama. Jedan broj glasa za njega, ali to nije ona podrška na koju je on navikao“, rekao je.

Dačić: Od glasova Srba zavisiće rezultati

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da će Srbi predstavljati odlučujući faktor od kojeg će zavisiti rezultati u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

„Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore“, kazao je Dačić.

Đukanović osvojio manje glasova nego na izborima 2018.

Tanjug/Zoran Žestić

Naime, iako je Đukanović osvojio 35,2 odsto glasova ili oko 120.000 glasova, to je za 57.000 manje u odnosu na izbore održane 2018. godine kad je ostvario pobjedu već u prvom krugu. Ono što je svakako izvnesno je da u drugi krug idu dvojica najbolje palasiranih kandidata – Đukanović i Milatović, a trenutna razlika na nivou cijele zemlje između njih je ukpno šest odsto glasova i to u korist lidera DPS-a.

Međutim, analaitičari smatraju da iako trenutna statistika govori tako, treba uzeti u obzir i političku matematiku koja se odnosi na dalju podršku kandidatima, pa se stiče utisak da je u tom slučaju Milatović u vođstvu.

Naime, podršku Milatoviću je odmah zvanično dao Mandić, a ovim povodom se oglasio i premijer u tehničkoj Vladi Dritan Abazović, lider Demokrata Aleksa Bečić i SNP koji sz takođe rekli da će dati podršku lideru Pokreta Evorpa sada, dok se niko još uvek nije oglasio sa riječima podrške Đukanoviću.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije