Analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero-parka Berane pokazala je da je investicija isplativa i ovaj dokument će služiti za procjenu pod kojim će se uslovima i kojim novcem finansirati oživljavanje aerodorma.

Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” je zvanično rečeno da su dobili finalnu verziju ove analize koju su pripremili “Ernst&Young” i “TCT Consulting” iz Beograda, te da Vlada treba da da saglasnost na projekat.

“U analizi je naveden pozitivan stav i data je preporuka da je isplativo ulagati u Aero park Berane. Nakon što bude informisana Vlada o njoj, analiza će biti dostupna svima na sajtu ministarstva. Analiza služi javnom naručiocu da procijeni da li je i pod kojim uslovima, kao i sa kojim izvorima finansiranja opravdano finansirati u oživljavanje aerodrome samostalno ili će to činiti u partnerstvu sa privatnim investitorom. Uz to, analiza opravdanosti treba da pokaže i uticaj ovakvog ulaganja na širu društvenu zajednicu, kao što je otvaranje novih radnih mjesta”, kazali su iz resora kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.

Biće potrebno preseljenje više kuća

Valorizacija aerodroma Berane otvorena je u mandatu Vlade premijera Dritana Abazovića 2023. godine kada su vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju Aero-parka Berane, Majk Štajnmiler, Abazović i tadašnji predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović potpisali početkom aprila 2023. Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane, a nakon potpisivanja ovog dokumenta, Abazović je kazao da će raditi na stvaranju administrativnih pretpostavki za realizaciju predmetne investicije u što kraćem roku. Projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.

Nakon potpisivanja Memoranduma za tu godinu su bili najavljeni i radovi, ali oni nijesu počeli jer se moraju otkloniti administrativne barijere, odnosno, izmijeniti planska dokumentacija kako bi se ucrtali objekti koji će biti u krugu aerodroma. Mora da se riješi i problem objekata koji se nalaze u krugu aerodorma od kojih su neki nelegalno sagrađeni, a morala bi i da se uradi analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva po kome će se graditi ovaj objekat. Ova analiza treba da pokaže i sve troškove za projekat, odnosno, uticaj na državni i na budžet Opštine Berane. Da bi projekat počeo, neophodno je i da se u plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama.

Iz Ministarstva saobraćaja su pojasnili da analiza ne pokazuje ucrtavanje taksi-piste, terminala, parkinga, pumpa i riješeni problemi objekata koji se nalaze na ovoj lokaciji, kao i način snabdijevanja strujom.

“Da bi se sproveo postupak potrebno je ispoštovati Zakono o javno-privatnom partnerstvu. Nakon što Vlada da saglasnost na projekat, potrebno je dobiti mišljenja Agencije za promociju investicija, Ministarstva finansija i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, i u krajnjem na osnovu odobrenog predloga, Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Nakon toga će se sprovesti postupak dodjele ugovora o javno privatnom partnerstvu gdje će kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača biti ekonomski najpovoljnija ponuda”, kazali su u resoru ministarke Vukićević.

Maja Vukićević, foto: Vlada Crne Gore

Imajući u vidu da će biti potrebno raseljavanje domaćinstava u neposrednoj blizini aerodromskog perimetra, zbog domicilnih i ICAO propisa, kao i EU propisa o bezbjednosti i obezbeđivanju, kao su pojasnili u ministarstvu, privatni partner bi mogao imati interesa da učestvuje i u izgradnji stambenog objekta u kome bi bio smješten dio raseljenih porodica.

“Ostatak obaveze u vezi sa navedenim, a u skladu sa propisima o eksproprijaciji bi snosio javni naručilac, o iznosu troškova države, koliko stanova će imati u izgrađenom objektu i kako će biti dodjeljivani zasada nemamo tačan podatak. Što se tiče autobuske stanice, analiza opravdanosti je predvidjela izgradnju iste u okviru Aerodroma Berane, ali da će se nakon detaljnog urbanističkim planom dati jasnije informacije oko autobuske stanice”, rekli su u Ministarstvu.

Iz ovog resora su napomenuli da pošto još nemaju zvaničan stav Vlade, u vezi sa pokretanje postupka nije rađena eksproprijacija, te da nije došlo do rušenja ili otkupa legalnih i nelegalnih objekata.

Fabrika za preradu hrane i nano tehnologiju

Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je “Vijestima” u aprilu 2023. kazao da čim dobiju koncesiju za aerodrom odmah će početi prve radove na aerodromu.

On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.

“Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.

On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović

Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.

“Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.

Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.

“Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park”, investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…

Sadržaj potencijalne investicije

Prema projektnom zadatku, o čemu su “Vijesti” ranije pisale, potencijalna investicija treba da ima vatrogasni dom za šest vozila, zgradu hangara za avione za gašenje požara dužine 20 metara, heliodrom za spasilački helikopter i VIP, taksi stanicu širine oko 26 metara, pistu za tovarni prostor dužine od oko 600 metara, udaljenost mora biti 66 metara od piste, zgrada za kargo centar oko 40.000 metara kvadratnih, visine 24 metra.

Uz to, zgrada terminala ima dva nivoa i 10 šaltera, približne površine 21.000 metara kvadratnih parking prostora za kratkotrajne i dugotrajne parkinge, autobusku stanicu, zgradu za opremu letova, benzinsku pumpu…

(Mirko Kotlaš, Marija Mirjačić – Vijesti)

Prema Monstatu, prosječna cijena metra kvadratnog u novogradnji je 1.821 eura. Međutim, po toj cijeni u glavnom gradu stanovi se mogu kupiti samo na nekoliko lokacija i uglavnom u izgradnji, dok na primorju nema kvadrata ispod dvije hiljade. Zbog velike potražnje, cijena metra kvadratnog na crnogorskom primorju dostiže nevjerovatnih 15.000 eura. Pad cijena nekretnina se ne očekuje, jer je potražnja i dalje prilično dobra u odnosu na ponudu.

Cijene nekretnina u Crnoj Gori i dalje bilježe rast. U glavnom gradu, u kojem je i najveća potražnja, po cijeni od 1.800 eura po metru kvadratnom, koliko po Monstatu iznosi prosječna cijena kvadrata u novogradnji, stan se može kupiti u djelovima grada kao što su Zabjelo, zona iza bivšeg Titeksa, zona uz ulicu Vojislavljevića, Tuški put, Stari aerodrom, dio Zagoriča…

Kako za Bankar kaže vlasnik Multitask nekretnina Stefan Mišković, na tim lokacijama useljiv stan u novogradnji ili dobro očuvan košta otprilike 2.000 eura po kvadratu.

„Kada govorimo o sjeveru, u Kolašinu se takođe može naći metar kvadratni po cijeni od oko 1.800 eura, za neke projekte u izgradnji koji nisu u samom centru, dok Žabljak nema značajnu ponudu u stanogradnji jer na tom tržistu dominantno se grade vikendice i objekti za odmor“, kaže Mišković.

Na jugu, kako ističe, teško da je moguće pronaći metar kvadratni u novogradnji po toj cijeni, osim u najjužnijoj crnogorskoj opštini, odnosno u Ulcinju.

„U zoni oko mosta Port Milena koje je jedno od najjaktivnijih kada je gradnja u pitanju u Ulcinju se može pronaći stan od 1.600 po metru kvadratnom pa naviše, zavisno od kvaliteta gradnje i sadržaja koje kompleks nudi“, navodi Mišković.

Luksuzni rezorti: Cijene kvadrata do 15.000 eura

Da je kupovina stana na primorju postala luksuz, govori činjenica da na primorju kvadrat u novogradnji košta više od 2.100 eura, a u popularnim turističkim mjestima za ovaj novac se ne može naći ni nekretnina u izgradnji. U rizortima cijene su takve da su nedostižne za naše sugrađane.

„Najskuplji kvadrati se prodaju u reziortima na jugu i kreću se od 6.000 eura po metru kvadratnom u „presale” fazi do 15.000 eura po kvadratu za opremljene i useljive stanove u istim rizortima“, kaže Mišković.

Na sjeveru u ponudi uglavnom kuće

Mišković objašnjava da je zbog različitosti koje crnogorsko tržište nekrentina, nemamo idealne komparativne uslove za sjever, gdje su dominantno kuće kao vrsta nekretnine , u odnosu na centralni region i jug gdje su stambeni objekti tj. zgrade dominantni.

„Ali ako uzimamo stan kao referentnu nekretninu, onda su to opštine sjevera, uz Nikšić i Danilovgrad gdje je cijena nekih 1.000-1.100 eura po metru kvadratnom“, navodi Mišković.

Kratkoročna očekivanja su, kako kaže, da neće doći do pada cijena nekrentina jer je tražnja i dalje prilično dobra u odnosu na ponudu.

„Primjećujemo da se nešto manje gradi i da je ponuda nešto manja, što cijene i dalje drži na ovom nivou uz neki blagi trend rasta“, navodi Mišković.

Pad cijena, kako kaže, može se očekivati u nekom srednjem roku, ali ne značajan s ozbirom na inflaciju i najavljene ekonomske reforme, koje treba da povećaju kreditne sposobnosti građana i samim tim potenicjalno utiču na povećanje tražnje.

(Izvor: Bankar.me)

Kupus, paprike i limun su samo neki od proizvoda koji manje koštaju u Crnoj Gori, nego u Belgiji. Tako kupus u podgoričkom velikom marketu treba platiti euro manje nego u belgijskom Sint Truidenu, crvenu papriku šilju oko 2,2 eura manje, dok je limun jeftini za oko oko 40 centi.

Sa druge strane, u ovoj zapadnoevropskoj zemlji su značajno povoljniji maslac, voćni puding i ananas. Maslac je jeftiniji u Belgiji za 90 centi, čokoladno mlijeko za više od 30 centi, dok za kilogram ananasa treba dati oko 20 centi manje.

To su samo neki od rezultata koje su “Vijesti” dobile poređenjem cijena u belgijskom supermarketu i podgoričkom velikom trgovačkom lancu.

Podatke o nivou cijena i fotografije proizvoda u gradu u flamanskom dijelu Belgije Sint Truidenu, listu je dostavio Skender Latifi, a zabilježene su u supermarketu “Aldi”.

Naravno, treba uzeti u obzir da cijene mogu značajno da variraju u trgovinama u centru i onima na periferiji grada.

Prosječna neto (bez poreza) plata u Crnoj Gori u avgustu je iznosila 861 euro, dok je prosječna zarada u Belgiji oko 2.500 eura.

“Vijesti” su prethodno uporedile domaće i sa cijenama u njemačkom gradu Šorndorfu, kada su podaci pokazali da su neke vrste voća i povrće u Crnoj Gori skuplje za čak pet eura po kilogramu, a plate četiri i po puta manje…

“Limitirane cijene” popravljaju bilans

Za maslac u Sint Truidenu treba izdvojiti 2,3 eura, što je za 1,3 eura povoljnije nego u Podgorici. U Crnoj Gori taj artikal treba platiti 3,6 eura. Osim toga, osjetno je jeftinije i čokoladno mlijeko, čije najmanje pakovanje košta 26 centi u ovom zapadnom gradu, dok je u Podgorici više nego dvaput skuplje, pa košta 59 centi. Povoljniji za oko 20 centi je i kilogram ananasa.

Razlika je vjerovatno najzančajnija u slučaju voćnih pudinga za djecu, jer paketić od 12 komada u Belgiji košta 2,7 eura. Ovakvih pakovanja uopšte nema u domaćim marketima, dok je u velikoj trgovini koju je reporter posjetio, najveći bio paketić sa četiri ova artikla, od kojih je svaki koštao oko pola eura.

Najveća razlika je svakako zabilježena u slučaju paprike, koja je u podgoričkom velikom marketu povoljnija 2,2 eura. Kilogram u Podgorici košta 1,6 eura, a u Belgiji 3,8 eura. Oko euro je u domaćoj radnji jeftiniji i kupus, ali je to povrće istovremeno obuhvaćeno i državnom akcijom “Limitirane cijene”, pa za njega treba izdvojiti 90 centi. U Sint Truidenu za kilogram treba platiti 1,9 eura. Osim toga, oko 60 centi manje manje košta i luk.

Dio državne akcije je i limun, pa u Podgorici košta 1,4 eura, što je oko 40 centi manje nego u Belgiji, gdje košta 1,8 eura.

Vlada je akciju “Limitirane cijene” pokrenula 6. septembra i trajaće do 31. januara 2025. godine, dok je kroz nju obuhvaćeno 66 proizvoda. Marže u sektoru prehrane su u trgovinama na veliko i malo za 51 proizvod ograničene su na 10 odsto, dok su za dio higijenskih proizvoda ograničene na maksimalno 10 odsto u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.

Vlada očekuje da će se kroz ovu akciju sniziti cijene više od 1.000 artikala, s obzirom na to da se mjera odnosi na artikle svih proizvođača u određenoj grupi.

Akcija “Limitirane cijene” je prvobitno počela krajem marta, kada su marže u dogovoru sa trgovcima bile ograničene na 43 proizvoda, pri čemu je planirano da se, kada se uzmu u obzir sve gramaže i proizvođači, smanje cijene 500 artikala. Akcija je u tom obliku trajala do 31. maja, nakon čega je produžena za još mjesec, ali se odnosila samo na 16 domaćih proizvoda.

Na snazi je trenutno i ranija mjera kojom su marže ograničene za pet osnovnih životnih namirnica, i to na pet odsto u trgovini na veliko i pet odsto u trgovini na malo.

Na toj listi su nezavisno od gramaže pšenično brašno (tip 400 i 500), šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od kilograma.

(Izvor: Vijesti)