Connect with us

DRUŠTVO

PODACI UPRAVE ZA STATISTIKU

Sjever godišnje napusti 1.200 građana

Minusi i u drugim regijama

Detalj iz Berana, Foto: Berane online

Sjever Crne Gore godišnje u prosjeku napusti oko 1.200 građana, pokazuju podaci Uprave za statistiku, a negativan migracioni saldo prenio se i u 2024. godinu.

Kako pokazuju podaci iz mjesečnog statističkog pregleda Monstata, u januaru je svaka opština na sjeveru, osim Plužina, gdje se zvanično doselio jedan građanin, imala više odseljavanja nego doseljavanja.

Ukoliko gledamo po gradovima, negativan migracioni saldo na sjeveru bilježe Pljevlja (-6), Bijelo Polje (-5), Mojkovac (-4), Berane, Rožaje (-3), Andrijevica, Gusinje (-2), Kolašin, Šavnik i Žabljak (-1), u Petnjici nije bilo ni doseljavanja ni odseljavanja, dok u Plavu imamo po tri doseljena i odseljena. U Plužinama, koje jedine imaju pozitivan migracioni saldo koji iznosi svega jedan, nije bilo nijednog odseljavanja.

Prema ocjeni Almera Mekića iz organizacije Euromost, koja godinama prati iseljavanja sa sjevera, samo masovni protesti svih u toj crnogorskoj regiji mogu je spasiti od nestanka.

„Predstavnici NVO Euromost su u razgovoru sa predsjednikom Opštine Berane, istog pozvali da pozove sve predsjednike opština sa sjevera, bez obzira ko je iz koje političke partije, da dogovore da svi zajedno sa građanima i civilnim sektorom krenu u spasavanje sjevernog regiona i da je to jedini način da se isti spasi od nestanka. Iako je svaki dan situacija na sjeveru gora i svaki dan odlaze mladi, prirodni priraštaj negativan, umjesto da se radi na spasavanju ovog regiona, iz Podgorice se može čuti samo ko se više druži sa mafijašima, ko je sa kime gdje sjedio i slično“, kaže Mekić.

Mekić smatra da je suvišno više ponavljati podatke o odlasku mladih, o migracijama, o negativnom prirodnom priraštaju, kad smo svi svjedoci tim dešavanjima.

„Danas na političkoj sceni namjerno iz Podgorice i nekih političkih centara zavađaju građane na sjeveru po nacionalnom pitanju, kao da su oni jedni drugima neprijatelji, a mi šaljemo svima poruku, Srbima, Crnogorcima, Bošnjacima i Muslimanima na sjeveru Crne Gore, da su im najveći neprijatelji oni što ih zavađaju, jer vas raseljavaju da bi pretvorili vaša mjesta, crkve, manastire i džamije u nekakve rudnike, da bi vam doveli neki treći narod, a sve radi profita i ličnih interesa. ​Šta ćete sa crkvama, manastirima i džamijama ako ne bude nijedan stanovnik u vašim mjestima, kao što već imate u mnogim mjestima na sjeveru. Zato, svi zajedno i složno u borbu, samo sa jednim ciljem – spasiti sjeverni region od nestanka, zaustaviti migraciju, posebno mladih, u suprotnom neće imati nikoga na naša ognjišta za 30 godina. Danas su nam po broju stanovnika tri opštine već izgubile status opštine. Protesti moraju biti masovni gdje se mora poslati jedna jasna poruka Podgorici, da se spasi sjeverni region od nestanka, da nas drugo ništa ne interesuje“, istakao je Almer Mekić.

Negativan migracioni saldo bilježe i neke opštine u centralnoj regiji, a izdvajaju se Zeta (-13), Nikšić (-10) i Tuzi (-4), dok je pozitivan u Podgorici koja ima 36 stanovnika više, Danilovgrad 16 i Cetinje jednog. Na primorju negativan migracioni saldo je u Herceg Novom (-5), Budvi (-4), Tivtu (-2), a pozitivan u Baru 14 i Ulcinju tri.

Građani odlaze jer nemaju uslove za normalan život

Vuk Iković iz pokreta Preokret navodi da iako živite na 15 minuta vožnje od centra Berana, vi možete otići na posao ili u školu samo svojim vozilom ili pješke jer je javni prevoz ukinut. Tako, kako navodi, roditelji plaćaju stan djeci u centru grada, a porodica se okuplja samo vikendom.

„Drvo kao sirovina se i u tom obliku izvozi, a lokalne drvoprerađivačke radnje su ugašene ili rade sa 10% kapaciteta. Lokalni poljoprivredni proizvođač jer prepušten velikim trgovnskim lancima, jer je država ukinula otkupne centre i prepustila malog proizvođača ucjenama velikih igrača. U isto vrijeme Vlada je omogućila poljoprirednicima sjevera da podignu kredite za svoja gazdinstva ali im nije omogućila plasman proizvoda. Ovo je samo dio detalja kojima je građanin prepušten sam sebi. U ovakvoj situaciji on ide u veći grad, gdje je tržište veće, izbor posla i škola veći. Tako imanja na sjeveru ostaju prazna, a povećava se broj stanova u Podgorici koji nijesu praćeni ni saobraćajnom ni zelenom infrastrukturom, pa život i u glavnom gradu postaje sve više nesnosan, tj. nehuman. Sve se ovo da unaprijediti ako postoji politička volja da se vrati javni prevoz, otkupni centi za prehrambenu industriju i pokrene lokalna drvoprerada. Što se rješenje bude duže odlagalo, to će odliv stanovništva sa sjevera biti veći, a radnog kadra sve manje jer neko ko odluči da napusti ili selo ili grad teško se ponovo vraća“, navodi Iković.

(Dan)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije