Connect with us

DRUŠTVO

REDAKCIJA PORTALA BERANE ONLINE ČESTITA SVIMA KOJI SLAVE

Sjutra je Nikoljdan, slava koju slavi najveći broj građana Crne Gore

U narodu postoji i uzrečica da sjutra jedni slave, a drugi odlaze na slavu. Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC. Posvećeno mu je više od 600 crkava

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sjutra slave Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, djece, ribara i splavara.

U Crnoj Gori je ovo slava koju slavi najveći broj građana. Procjenjuje se da skoro polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu, dok druga polovina, kako se kaže, ide u goste. Zato i u narodu postoji uzrečica da sjutra jedni slave, a drugi odlaze na slavu.

Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC. Posvećeno mu je više od 600 crkava.

Hrišćani vjeruju da je Sveti Nikola čudotvorac i da se mnoga čuda dešavaju od njegovih čudotvornih moštiju iz kojih neprestano izbija sveto miro, kojim se čak i bolesni liječe.

Uz pomoć njegove molitve, slijepima se vraća vid, hromi prohodaju, a gluvima se vraća čulo sluha.

Prema predanju iz naših krajeva, Sveti Nikola je povratio vid i slijepom srpskom kralju Stefanu Dečanskom. Sveti Nikola smatra se i zaštitnikom mornara pa ga mornari često prizivaju u opasnim situacijama, a na ovaj datum sve lađe, gdje god da se nalazile, svoja sidra su bacale u vodu i do sujtradan mirovale, odajući slavu svom svetitelju.

Zato je tokom vjekova, Sveti Nikola postao jedan od najomiljenijih svetaca i za njega se vezuju mnogi običaji opstali iz davnina.

Na ovaj dan, prema tradiciji, postoji pravilo da samo domaćini mogu da pripremaju hranu, dok se drugi kućni poslovi ne smiju obavljati dan prije i dan nakon slave.

U nekim krajevima održao se i običaj darivanja djece jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Pa, ako su vam mališani bili dobri, obradujte ih nekom sitnicom njih ćete usrećiti, vama će biti lijepo, a i narod kaže – Valja se.

Sveti Nikola je slava nepromenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine taj svetitelj preminuo.

Sveti Nikola se slavi i 22. maja, u znak sjećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenijete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika. Tri godine potom građani Barija su u čast Svetom Nikoli podigli velelepnu crkvu.

Sveti Nikola je bio episkop Mire Likijske u Maloj Aziji u tadašnjem Rimskom carstvu, a danas u Turskoj. Živio je u 4. vijeku u gradu Mira. Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gdje se i zamonašio. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdijelio je siromašnima.

U čitavom hrišćanstvu slavi se i poštuje se kao svetitelj i čudotvorac.

Praznuje se kao dječji praznik u zemljama zapadne Evrope, jer tada djeca, ako su bila poslušna, dobijaju poklone. Zaštitnik je grada Amsterdama.

Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi vjeru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utjehu, mir i dobru volju.

Sveti Nikola pada u vrijeme velikog božićnog posta, pa vjernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu.

Piše: Berane online

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije