Connect with us

POLITIKA

SAGLASNI DA NAZIV NE BI TREBALO DA IMA RELIGIOZNU KONOTACIJU

Spajić i Milatović: Ako osnujemo stranku zvaće se „Evropa sad“

Spajić kazao da je politički angažman realna opcija, ako ne budu više dio Vlade

Jakov Milatović i Milojko Spajić

Ukoliko ne budemo sjedjeli više u Vladi, razmislićemo o političkom angažmanu i to je realna opcija, zbog očekivanja građana, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić na radnom doručku sa novinarima.

Istakao je da bi, ukoliko bi se bavili politikom, trebalo da se isključivo bave ekonomijom, kao i da stranka ne bi trebalo da u nazivu ima religioznu konotaciju. Sa tim se složio i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, kazavši da bi možda najbolje bilo da se stranka zove Evropa sad.

Ukoliko bi se bavili politikom, smatra da bi trebalo da se bave isključivo ekonomijom. “Crkva treba da se bavi svojim poslovima, država svojim“, dodao je.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je kazala da se ne bi izjašnjavala o bilo kakvom političkom angažmanu, naglasivši da je prije svega ljekar.

„Evropa sad najveći Vladin uspjeh“

Sa radnog doručka sa novinarima – Milatović, Borovinić Bojović i Spajić, Foto: Vlada Crne Gore

Program reformi “Evropa sad” je najveći uspjeh ove Vlade, koja je kroz svoje aktivnosti za samo godinu, i nakon teškog perioda kroz koji je prolazila Crna Gora, uspjela da sačuva i ekonomiju i zdravlje, ocijenjeno je na događaju.

Spajić je kazao, kako je saopšteno, da je Crna Gora, kao uslužna ekonomija zavisna od turizma, vodila tešku borbu za oporavak ekonomije, poboljšanje nivoa zaposlenosti, očuvanje zdravlja građana i njihovo zadržavanje u državi kroz program “Evropa sad”.

On je ocijenio da su izazovi bili veliki, da će ih biti i dalje, ali da je važno da je fokus na reformama i ekonomiji i na realnim praktičnim problemima održan uspješno.

„Već je veliki dio posla završen, imamo reformski projekat i počele su isplate uvećanih januarskih zarada”, rekao je Spajić.

„Ministarstvo zdravlja udarilo je dobar temelj za sve što slijedi od prve naredne plate. ‘Evropa sad’ treba da zaživi nakon što su nas 30 godina ubjeđivali da ne može biti bolje nego što je“, navela je Borovinić Bojović.

To, kako je kazala, nije tačno „i to smo skupa već svi i dokazali“.

„Danom kad ‘Evropa sad’ bude zaživjela u džepovima ljekara i medicinskih sestara, to će za njih značiti sljedeće (za primjer uzimamo zaposlene sa 10 godina staža, za subspecijaliste je uzet koeficijent 16, a za specijaliste 14.96. Subspecijalista koji je do sada kao osnovnu platu imao 873 eura neto, sada će primiti 1.237 eura neto. Specijalista koji je ranije imao platu od 800 eura, sada će dobiti 1.130 eura. Medicinska sestra sa višom školom koja je zarađivala oko 570 eura, sada će dobiti oko 740 eura. Medicinska sestra sa srednjom školom koja je zarađivala 440 eura, sada će imati platu koja iznosi 565 eura“, kazala je Borovinić Bojović.

Milatović je naglasio da je ovo samo prvi korak koji će ekonomski model Crne Gore učiniti da bude na benefit svih građana.

„Svi se sjećate stanja u našoj ekonomiji i stanja naših finansija, dodatno krize koja je u potpunosti ogolila sve one suštinske probleme koji su se vukli u prethodnih dvadesetak godina, a koje niko nije, ili nije znao ili nije umio ili nije imao volje da rješava, a to je sve došlo do izražaja u okviru krizne 2020. godine“, kazao je Milatović.

On je ocijenio da je jedan značajan reformski korak napravljen kada je prošle godine Skupštini predat „potpuno transparentan programski budžet“, koji je „u potpunosti skratio i umanjio veliki dio neproduktivnih troškova koji su se niz godina nalazili u budžetu.“

„Kada je ova Vlada počela svoj mandat javni dug iznosio je 3,7 milijarde eura. Mi smo samo u 2020. godini platili kamata koliko je bilo potrebno da se napravi jedan Klinički centar u Podgorici“, poručio je Milatović.

On je istakao da su tokom 2021. godine uslijedili brojni događaji „kojima smo stvari u potpunosti izokrenuli.“

“Ekonomski pad smo pretvorili u ekonomski rast, kolaps turizma smo pretvorili u oporavak turizma, neodržive javne finansije smo pretvorili u održive, bili jedna od malobrojnih zemalja u svijetu koja je smanjila svoj javni dug i u ovoj panedemijskoj godini. Smanjili smo deficit budžeta na istorijski minimum od nekih oko 2% BDP i konačno napravili prvi korak da građani Crne Gore žive bolje – kroz kreiranje, ubjeđivanje, koordinaciju i implementaciju programa Evropa Sad“, kazao je Milatović.

Odović: Premijerova ćerka se slučajno javila na poziv Duška Kneževića

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović je odgovarajući na pitanje novinara da li je tačno da je ćerka premijera Krivokapića angažovana da pregovara sa biznismenom Duškom Kneževićem u vezi sa arbitražom oko bolnice Meljine, kazao da je on pokušavao da kontaktira sve žive u Vladi.

„Pokušao je da kontaktira i mene preko Linkedina, zvao je ministre, a pozivao je telefonom i premikera Krivokapića. Međutim, on se ne javlja baš svakome na telefonske pozive. Jednom prilikom, kada je zvao premijera, njegova ćerka je odgovorila na poziv“, kazao je Odović.

Knežević, kako je dodao, koristu svaku priliku da za sebe pokuša da izbori što bolju poziciju u pregovorima vrijednim oko 700 miliona eura, “i namjerno širi dezinformacije”.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da PES potpiše rezoluciju o Jasenovcu, Crna Gora da bude makar uzdržana o Srebrenici ako ne smije da glasa protiv

Knežević smatra da Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici jer će tako sebe priznati kao genocidnu državu, jer su tada Crna Gora i Srbija bile dva oka u glavi, a „sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“

Pokret Evropa sad (PES) nam je dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu srbijanske TV Prva rekao da je Spajić na premijerskom satu rekao da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je pomenuo predsjednik Skupštine Andrije Mandić…

„Nakon toga sam ja pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu“, rekao je Knežević.

Dodao je da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom, „kao da smo zastupnici u Saboru“.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

„Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH“, rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

„Teško da se možemo osloboditi „genocidne prošlosti“ izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“, kaže Knežević.

Knežević misli da Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može donijeti odluku da Crna Gora makar bude uzdržana, „ako ne smije da bude protiv“.

Lider DNP-a rekao je da su predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija, Njemačka i Ruanda, koji su predlagači rezolucije, napravili „zbilja pravi potez“.

„Kad god su pokušali da nas pomire izbijali su ratovi u Jugoslaviji. nije se ta rezolucija ni usvojila, a u Crnoj Gori niko ni sa kim ne govori, ni unutar parlamentarne većine, ni van nje. Poremećni su odnosi, doveden je u pitanje opstanak Vlade, poremećeni su naši odnosi sa Republikom Srbijom i Republikom Sprskom. Zbilja su Njemačka, Ruanda i Lagumdžija napravili pravi potez, pomirili su nas u regionu, niko ni sa kim ne govori“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije