Connect with us

POLITIKA

"ZBOG DESTABILIZIRAJUĆEG I KORUPTIVNOG DJELOVANJA U REGIONU"

Amerika uvela sankcije Svetozaru Maroviću

Marović je uhapšen 2015. godine zbog sumnje da je učestvovao u nizu koruptivnih radnji u Budvi

Američka vlada uvela je ekonomske sankcije protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore i bivšeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS), Svetozara Marovića, zbog, kako je saopšteno, destabilizirajućeg i korputivnog djelovanja u regionu.

„Ovakvo djelovanje podriva vladavinu prava, ekonomski rast i ljudima u državama regiona uskraćuje mogućnosti i stabilnost. Ljudi koji su danas obuhvaćeni sankcijama prestavljaju ozbiljnu prijetnju po regionalnu stabilnost, povjerenje u institucije i aspiracije onih koji traže demokratsku i pravičnu vladavinu u regionu Zapadnog Balkana“, saopštio je zamjenik sekretara u američkom ministarstvu finansija, Brajan Nelson.

Marović je uhapšen 2015. godine zbog sumnje da je učestvovao u nizu koruptivnih radnji u Budvi.

On je, po optužnici, koristio svoj uticaj kako bi ostvario nezakonitu dobit, a na štetu države Crne Gore, koja je iznosila skoro 13 miliona eura.

Svetozar Marović uhapšen je u decembru 2015. godine, da bi u maju sledeće bio pušten iz spuškog zatvora nakon što je potpisao sporazume o priznanju krivice i osuđen je na kaznu zatvora.

U međuvremenu je prebjegao u Srbiju, a Crna Gora i dan danas čeka na njegovo izručenje.

Vlada je krajem 2020. obnovila molbu za izručenje Marovića i uputila je Srbiji.

Glavna kazna, kojom je Marović osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i devet mjeseci, apsolutno zastarijeva 10. oktobra 2026.

Pored Marovića, ekonomske sankcije su uvedene za još šest osoba iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Američki Stejt dipartment javno je označio bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikolu Gruevskog i bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove (UBK) Sašu Mijalkova, kao i Gordanu Tadić iz Bosne i Hercegovine, bivšu glavnu državnu tužiteljku.

Što se tiče Albanije, ekonomske sankcije su uvedene Akifu Rakipiju, bivšem poslaniku i Jiliju Ndrokiju, vlasniku medija.

Na ažuriranoj listi američkog Ministarstva finansija iz Crne Gore nalazi se i nekadašnji general-pukovnik Jugoslovenske narodne armije Pavle Strugar.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić pita Crnu Goru: Kakav je smisao rezolucije o Srebrenici, kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je?

Uvodna obraćanja na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Kotoru

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da su organizovali veličanstven skup i da očekuju velike stvari.

On je to rekao u uvodnom dijelu trećeg regionalnog samita o Planu rasta za Zapadni Balkan, koji organizuje u Kotoru.

Samit okuplja sve lidere Zapadnog Balkana i dalje će operacionalizovati Plan rasta za Zapadni Balkan.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da iz BiH dolaze spremni kada je u pirtanju implementacija Plana rasta. Istakla je da je raduje da pored panela, BiH bi trebalo da bude domaćin sljedećeg panela.

Premijer Kosova Aljbin Kurti je rekao da su u Crnoj Gori imali prijatelja, jer su Albanci našli sklonište i gostoprimstvo na čemu su im zahvalni.

Istakao je da se zahvaljuje Spajiću na gostoprimstvu i organizaciji sastanka.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o Srebrenici.

„Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je“, pitao je on.

Istakao je da „svako neka nosi“ svoju odgovornost.

Vučić je kazao da će se ponašati u skladu sa odlukom.

Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije