Connect with us

POLITIKA

"OTVORENI BALKAN NIJE MOGUĆ ZA DEMOKRATSKU PARTIJU SOCIJALISTA"

Bošković: DPS će podržati manjinsku Vladu ako se ispune četiri uslova

Bošković je komentarišući rat u Ukrajini kazao da će „Ukrajinci i Ukrajina izaći kao veliki pobjednici iz svega ovoga, a Rusija kao vječni gubitnik“, naglašavajući da naročito zabrinjava „što u Crnoj Gori i regionu imamo ljude koji su spremni da za Rusiju urade mnogo više nego oni koji žive u Moskvi“, ali da Balkan mora odoljeti Putinovom uticaju

Predrag Bošković, Foto: Boris Pejović

Demokratska partija socijalista (DPS) podržaće manjinsku vladu, ali ne bezuslovno, kazao je u emisiji “Aritmija” Gradske televizije poslanik te stranke Predrag Bošković. Njihova podrška zavisi, kako je pojasnio, od ispunjavanja četiri politička uslova.

Prije svega, Vlada mora vratiti bezbjednosni sektor u okvire Crne Gore. Mora stvoriti bezbjednosni sektor koji će znati da odgovori na izazove, koji će biti funkcionlan i sposoban da se stara o crnogorskim interesima. Drugo, manjinska vlada mora da se pozabavi zdravstvenom situacijom na mnogo kvalitetniji način nego do sada, posebno u trenutku kada se deficit Fonda zdravstva enormno povećava iz dana u dan. Treće pitanje je evropska perspektiva Crne Gore, deblokada procesa pristupanja EU i zatvaranje poglavlja kako bi se iskoristio momenat pažnje EU prema zemljama koje nisu članice i ubrzao proces pristupanja“, kaže Bošković.

Četvrti uslov je, kako pojašnjava, saniranje enormne ekonomske štete koju je napravila prethodna vlada.

„Prije svega kroz jedan kvalitetan odnos sa investitorima, kako bi se vratilo povjerenje u pravni i ekonomski sistem Crne Gore i na taj način Crna Gora nanovo pozicionirala kao sigurna investiciona destinacija. Ukoliko se dogovorimo oko ovih principa, manjinska vlada bi mogla biti formirana u narednih desetak dana“, kazao je Bošković.

“Otvoreni Balkan” za DPS nije moguć

On je dodao da DPS smatra da Temeljni ugovor sa SPC svakako treba potpisati, ali u skladu sa Ustavom i zakonima države Crne Gore. Nikako se ne smije dozvoliti, ponavlja, da taj ugovor bude osnov za stavljanje, kako je rekao, „Crkve Srbije“ van pravnog sistema Crne Gore. Otvoreni Balkan je, kaže, ideja koja za DPS nema nikakve šanse jer, kako pojašnjava, predstavlja ulazak „srpskog sveta“ na mala vrata u Crnu Goru. Popis definitivno treba sprovesti, kaže, ali u skladu da Ustavom, zakonom i propisima Crne Gore.

„Podrška DPS-a manjinskoj vladi dokaz je da se ne vodimo isključivo partijskim interesima, već prije svega interesima države Crne Gore. Na nama je, kao najjačoj partiji, da zaustavimo propadanje države“, kaže Bošković.

Za dogovor bi bilo dobro, ističe, da svi stanu iza nekoliko ključnih civilizacijskih vrijednosti kako pitanja poput osude agresije Rusije na Ukrajinu ili genocida u Srebrenici ne bi bila kočnica kasnijem funkcionisanju vlade. Ubijeđen je da će formiranje vlade proći bez incidenata.

Rat u Ukrajini pokazao jedinstvo zapadnog svijeta

Nije, kaže, očekivao da će Rusija napasti suverenu državu, iako je to bilo očekivano nakon gomilanja ruskih turpa na granici sa Ukrajinom.

„Svi su očekivali da je to još jedna Putinova igra kako bi ostvario što bolju pregovaračku poziciju sa Zapadom u globalnom nadgornjavanju oko toga je li Rusija svjetska sila ili nije. Ovo što se dešava u Ukrajini pokazuje da Rusija ipak nije svjetska sila već agresor koji želi da uništi jednu suverenu državu i poruši kompletan evropski bezbjednosni poredak koji je vladao nakon ’45. godine. Već sada se pokazuje da Rusija teško može dobiti ovaj rat u Ukrajini ili će ga dobiti uz ogromne žrtve i razaranja. U konačnom, Ukrajinci i Ukrajina će izaći kao veliki pobjednici iz svega ovoga, a Rusija kao večni gubitnik. Agresija na Ukrajinu ostaće kao velika mrlja na slavnoj istoriji velikog ruskog naroda“, kaže Bošković.

Putin, kako pojašnjava, nije mogao predvidjeti jedinstvo zapadnog svijeta i pomoć koju zapad pruža Ukrajini.

„Jedna od ključnih pogrešnih pretpostavki na kojima je Putin zasnivao svoj napad na Ukrajinu bilo je nejedinstvo u EU, nejedinstvo Zapadnog svijeta, odnosno NATO saveza. Kao što vidite, to se nije desilo. Čak ni oni unutar EU, koji su bili bliski Putinu i imali razumijevanja za njegove nedemokratske metode, digli su ruke od njega, bez obzira na zavisnost Evrope od ruskih energenata. Čitav zapadni svijet, savremene demokratije, na ovu agresiju odgovorile su jedinstveno i mislim da je to prelomna tačka. Rusja će nakon ove agresije u istoriji ostati upamćena na istoj ravni kao Hitler iz Njemačke iz perioda 1934 – 1945“, ocjenjuje Bošković.

Putinovo ponašanje zabrinjava, niko ne zna na šta je spreman

Zabrinjava ga, kaže, Putinovo ponašanje i činjenica da se njegovi naredni potezi ne mogu predvidjeti.

„Putin je svjestan da iz svega ovoga ne može izaći bez ozbiljnih optužbi za ratne zločine i uništavanja. Siguran sam da će međunarodni sud, poput onog za ratne zločine na prostoru Balkana tokom devedesetih, biti formiran i za Ukrajinu. Djelimično i zbog toga, odluke koje će u narednom periodu donositi zaista su nepredvidive. Čovjek već ima 70 godina, pred kraj je svog biološkog vijeka. Niko ne može znati šta mu se vrzma po glavi. Sanja carsku Rusiju i obnovu SSSR-a, a iz svega toga može ostati ogroman poraz. Umjesto da ga ljudi zapamte kao novog ruskog cara, biće zapamćen kao najvećeg uništitelja ruskog naroda“, kaže Bošković.

Region mora biti pametan i odoljeti Putinovom uticaju

Ističe da ne isključuje mogućnost da Putin napadne neku od članica NATO saveza. Važno je, napominje, da je NATO jedinstven u ovoj situaciji i da zvaničnici Alijanse stoje na stanovištu da će NATO braniti svaki santimetar svoje teritorije.

„Teško mogu zamisliti direktni napad Rusije na neku zemlju NATO-a. Mogućnost da izazove sukob unutar neke zemlje članice izgleda mnogo realnije. U narednom periodu se može desiti da Rusija u regionima gdje ima jak uticaj, kao što je Zapadni Balkan ili Bliski Istok, preko proruskih snaga izazove incidente kako bi smanjila pritisak međunrodne javnosti zbog dešavanja u Ukrajini. To je realna opasnost koju ne mogu da isključim. Zbog toga je veoma bitno da mi u Crnoj Gori znamo s čim imamo posla, da budemo pametni i to ne dozvolimo, naročito što u Crnoj Gori i regionu imamo ljude koji su spremni da za Rusiju urade mnogo više nego oni koji žive u Moskvi“, kaže Bošković i podsjeća da je američkog ambasadora u OEBS-u, Majkl Karpenter, jasno stavio do znanja da bi bilo kakva agresija ili eskalacija unutrašnjih sukoba u Crnoj Gori neminovno značila aktiviranje člana 5 i intervenciju NATO saveza.

Neobično je, kaže, što Rusija nije odgovorila na protjerivanje jednog od svojih diplomata iz Crne Gore. Nije sporno, pojašnjava, da Rusija ima svoje obavještajce u našoj ili bilo kojoj državi, ali je sporno što u Crnoj Gori postoje ljudi koji su spremni da sa njima ne samo razgovaraju, već i od njih primaju naloge i da ih izvršavaju.

„To je mnogo veća opasnost za samu državu. Što je još gore, u institucijama sistema imamo ljude koji su, čini mi se, spremni da, služe više interesima Rusije nego Crne Gore, koju bi upravo od tih ruskih interesa trebalo da brane“, zaključuje Bošković.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera

Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Knežević, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.

Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.

Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.

Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.

Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.

„Bolji sam književnik nego političar”

Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.

Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.

Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.

– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.

Politika mu više uzela nego što mu je dala

Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.

Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.

Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.

Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.

Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom

„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Knežević, Foto: Screenshot

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.

Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.

„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.

Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.

„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.

Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Ne postoji većina za moju smjenu

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom“,

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da ne postoji potrebna većina za njegovu smjenu.

On je kazao da registruje da sadašnju inicijativu, posebno prati „izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“:

„Koja je izjavi saučešća – činu duboko ukorijenjenom u velikoj tradiciji Crne Gore – pokušala da pripiše sve ono što taj čin nije i nikada ne može biti, te da iskazuje žaljenje što je ta kampanja neistina proizvela zabrinutost i bol kod određenog broja ljudi“, saopšteno je iz Skupštine.

Mandić se danas u Beču, tokom svoje zvanične posjete Republici Austriji, sastao sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Austrije Valterom Rozenkrancom.

On je kazao i da je opoziciona inicijativa za njegovu smjenu sastavni dio demokratije.

„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica“, rekao je Mandić.

Dodao je „da ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima Evropske unije, ponovo vrate u njihov mrak“.

„Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno ‘ne’, i to isto ‘ne’ inicijatori moje smjene dobiće, po treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Upravo je evropski put trasa na kojoj gradimo pomirenje u Crnoj Gori. Vođeni primjerom Francuske i Njemačke, koje su svega pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata započele istorijski proces pomirenja i evropskog povezivanja, siguran sam da ćemo i mi u Crnoj Gori imati dovoljno snage, razumijevanja i mudrosti da prevaziđemo podjele iz prošlosti i dođemo do istinskog pomirenja među svim narodima koji u našoj državi žive“, rekao je Mandić.

On je u razgovoru sa Rozenkrancom ocijenio da se odnosi Crne Gore i Austrije temelje na prijateljstvu, međusobnom poštovanju i zajedničkom interesu za stabilnu, bezbjednu i evropsku budućnost Zapadnog Balkana.

Mandić je poručio da Crna Gora danas ima istorijsku priliku da završi ono što je davno započela – da postane članica Evropske unije.

„Naš cilj više nije samo da napredujemo – naš cilj je da završimo pregovore i da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije. Želimo da naša zemlja bude najbolja vijest politike proširenja“, kazao je Mandić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije