POLITIKA
"SVI IMAJU ODGOVORNOST DA NOVA VLADA BUDE FAKTOR STIŠAVANJA POLITIČKE KRIZE, A NE UZROK DALJIH PRODUBLJIVANJA ILI NOVIH DIOBA"
Bulajić poručio da jedino formiranjem Vlade koja poštuje izbornu volju može se ostvariti evropska agenda
„Ona vlada koja se ne bi uspostavila u duhu izborne volje građana plašim se da bi bila faktor novih podjela i sukobljavanja političkih i društvenih aktera“, kazao je predsjedajući Skupštine Crne Gore

Predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić kazao je da svi imaju odgovornost da nova Vlada bude faktor stišavanja političke krize, a ne uzrok daljeg produbljavanja ili novih dioba.
„Uvjeren sam da ona vlada koja se ne bi uspostavila u duhu izborne volje građana, ne može ni da bude garancija ostvarenja ili ostvarivanja evropske agende u Crnoj Gori. Plašim se da bi bila faktor novih podjela i sukobljavanja političkih i društvenih aktera“, istakao je Bulajić tokom konferencije „Smisao pripadnosti i proces integracije u Evropsku uniju“, koja se održala u Parlamentu.
Konferenciju su organizovale ambasade Francuske i Austrije i Kancelarija za evropske integracije, uz podršku Francuskog instituta Žak Delor u Crnoj Gori.
Događaj je dio aktivnosti koje se organizuju u okviru francuskog predsjedavanja EU s ciljem podsticanja dijaloga i vidljivosti procesa integracije u Evropsku uniju, kao i osnovnih vrijednosti koje ona promoviše.
Bulajić je naglasio da Crna Gora već duže vrijeme nije zabilježila napredak u ispunjavanju kriterijuma za poglavlja 23 i 24, kao najznačajnijih.
„Prije svega, borba protiv visoke korupcije je jedan od najvažnijih elemenata opšteg iskoraka ove zemlje. Mišljenja sam da u periodu do 30. avgusta 2020. nije postojala politička volja u tadašnjoj skupštinskoj većini , a od tada do danas su postojale brojne opstrukcije“, istakao je Bulajić.
On je rekao da su urušene brojne institucije i da je nužno da se ukaže na neophodnost njihove obnove.
„To se odnosi na Sudski savjet, Tužilaštvo, izbor vrhovnog državnog tužioca, reformu djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva“.
Istakao je da za zemlju koja teži EU ne može da bude prihvatljivo da je Ustavni sud na ivici kvoruma, i da od oktobra neće biti uslova za njegovo funkcionisanje ukoliko se nešto ne preduzme.

Sa konferencijefoto: Youtube Printscreen/ Skupština Crne Gore
Podsjetio je da je pred Ustavnim odborom završeno saslušanje kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda.
„Jedino uporno insistiranje na dijalogu i dogovoru na osnovu koga će se donijeti može da revitalizuje osnovne elemente društva u Crnoj Gori“.
On je kazao da je ključni izazov za Skupštinu i poslanike izbor 43. Vlade.
„Kriza u Ukrajini ima i imaće implikacije po Crnu Goru“, poručio je Bulajić.
Ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije istakao je da očekuju sprovođenje centralnih reformi u Crnoj Gori i političkih obavezivanja koja dosežu nivo evropskog projekta.
„Demokratski proces ne treba da se prekine i ne treba da stagnira. Od političkih snaga očekujemo odgovorno ponašanje i poštovanje osnovnih pravila, kao što je pravilo većine, koje čini osnovu demokratske evropske prakse. Ti napori neće biti uzaludni i prdiružiće se našim naporima kako bi se obezbijedili potrebni uslovi za uspješnu integraciju, za koju je neophodno evropsko produbljivanje“, istakao je Timonije.
Istakao je da Crna Gora, zajendo s aostalim zemljama kandidatima, može da pokaže put i udvostruči svoju energiju u neophodnim reformama i prihvati njihovu podršku i brigu u pogledu geopolitičke situacije.
On je rekao da je Francuska željela da unese novu dinamiku i da procesu integracija da jaču političku dimenziju.
„Politički dijalog je pokretač evropske izgradnje i suština osječaja pripadnosti koji iz nje porizilazi.Ipak, ova izgradnja zavisi od konkretnih angažmana i država članica“, poručio je Timonije.
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić kazala je da, kada je u pitanju pristupanje Crne Gore EU, fokus stavljen samo na ispunjavanje mjerila i strogo pravnih pitanja.
“Ne shvatamo da stasavaju generacije mladih ljudi u Crnoj Gori i Evropi, koji su donosioci odluka u budućnosti”, kazala je Bešić.

Bešić, foto: Printscreen YouTube/ Skupština Crne Gore
Zamjenik generalnog sekretara Austrijsko-francuskog centra za približavanje Evropi Floran Marsiak kazao je da je osjećaj Evrope nešto što je vrlo složeno.
„Svako od vas ima različit koncept Evrope. Imamo tri različite mješavine, u tri različita aspekta pitanja šta znači pripadati Evropi“.
Lukas Maček sa Instituta Žak Delor je kazao da su sloboda, demokratija i vladavina prava temeljne stvari.
“Mislim da sada imamo problem sa Poljskom i Mađarskom zato što prelaze preko te “crvene linije” kada su suštinske vrijednosti u pitanju. I Rusija uveliko prelazi tu “crvenu liniju”, jer ne prihvata da ne rješavamo problem agresijom i silom”, rekao je Maček.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Savković je odgovarajući na pitanje Marsiaka da li punopravno članstvo u EU predstavlja gubitak suvereniteta za države članice, rekao da sa pravne tačke gledišta svaka država članica EU zadržava svoj međunarodno-pravni subjektivitet.
Istakao je da se, kada se sagleda šta se sve pravnim aktima stavlja u nadležnost EU, teško oteti utisku da se dio suvereniteta ulaskom u EU ne gubi.
“Međutim, to je stvar izbora svake države članice, pa i države kandidata koji se bore za članstvo u EU”, kazao je Savković.
Poslanik DEMOS-a Miodrag Lekić je kazao da Crna Gora ne može biti na „automatskom pilotiranju“ u spoljnoj politici:
„Da dobija instrukcije i izvršava, kao da je neka roba isporučena, evo neću reći, u luci Bar. Moramo imati smisao za nijanse, u ovom trenutku, podijeljene zemlje u svakom pogledu, pa i delikatnosti ovog rata, tako da treba da izađemo iz ovog „statusa kvo“ koji je vrlo težak i poražavajući za Crnu Goru“, rekao je Lekić.

Lekić na konferenciji, foto: Printscreen YouTube/ Skupština Crne Gore
Istakao je da su građani većinski opredijeljeni za ulazak u evropsku familiju, ali da u dužem periodu postoji stagnacija na tom putu.
„Prethodna vlast je stigla do klauzule balansa, a sledeća -eksperiment koji je bio katastrofalan, ništa nije uradila i ostao je „status kvo““.
Kada je riječ o formiranju nove Vlade, rekao je da je Strahinja Bulajić u pravu da se neće uspjeti ako se formira jedna improvizovana varijanta 43. Vlade i prodube razlike:
„Pridružujem se tome da to bude alternativa širokog konsenzusa i moguća vlada u cijelom spektru političkog života u Crnoj Gori“.
POLITIKA
Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera
Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.
Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.
Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.
Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.
Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.
„Bolji sam književnik nego političar”
Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.
Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.
Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.
– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.
Politika mu više uzela nego što mu je dala
Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.
Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.
Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.
Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.
Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.
POLITIKA
Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom
„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.
Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.
„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.
Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.
„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.
Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.
POLITIKA
Mandić: Ne postoji većina za moju smjenu
„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom“,

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da ne postoji potrebna većina za njegovu smjenu.
On je kazao da registruje da sadašnju inicijativu, posebno prati „izuzetno surova i duboko neistinita politička kampanja prepuna laži i podmetačina“:
„Koja je izjavi saučešća – činu duboko ukorijenjenom u velikoj tradiciji Crne Gore – pokušala da pripiše sve ono što taj čin nije i nikada ne može biti, te da iskazuje žaljenje što je ta kampanja neistina proizvela zabrinutost i bol kod određenog broja ljudi“, saopšteno je iz Skupštine.
Mandić se danas u Beču, tokom svoje zvanične posjete Republici Austriji, sastao sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Austrije Valterom Rozenkrancom.
On je kazao i da je opoziciona inicijativa za njegovu smjenu sastavni dio demokratije.
„Važno mi je da podsjetim da Andrija Mandić tokom tih nesrećnih devedesetih godina, koje se danas pokušavaju staviti u središte kampanje laži usmjerene protiv mene, nije obavljao nijednu funkciju na kojoj su se donosile ključne političke i državne odluke, niti se u tom periodu aktivno bavio politikom. Istovremeno, sadašnji kreatori inicijative tada su imali apsolutnu kontrolu nad cijelom Crnom Gorom, ali i značajan politički domet izvan njenih granica“, rekao je Mandić.
Dodao je „da ti ljudi, koji su Crnu Goru sa pozicija moći toliko dugo držali zarobljenu u podjelama iz prošlosti, ne dozvoljavajući njenim građanima ni da maštaju o boljem sjutra, sada žele da nas, kada smo pred vratima Evropske unije, ponovo vrate u njihov mrak“.
„Većinska Crna Gora je tome više puta rekla odlučno ‘ne’, i to isto ‘ne’ inicijatori moje smjene dobiće, po treći put, i 24. septembra. Vjerujem da je ovo njihov posljednji pokušaj da, pod različitim izgovorima, zaustave Crnu Goru u finalnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji. Upravo je evropski put trasa na kojoj gradimo pomirenje u Crnoj Gori. Vođeni primjerom Francuske i Njemačke, koje su svega pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata započele istorijski proces pomirenja i evropskog povezivanja, siguran sam da ćemo i mi u Crnoj Gori imati dovoljno snage, razumijevanja i mudrosti da prevaziđemo podjele iz prošlosti i dođemo do istinskog pomirenja među svim narodima koji u našoj državi žive“, rekao je Mandić.
On je u razgovoru sa Rozenkrancom ocijenio da se odnosi Crne Gore i Austrije temelje na prijateljstvu, međusobnom poštovanju i zajedničkom interesu za stabilnu, bezbjednu i evropsku budućnost Zapadnog Balkana.
Mandić je poručio da Crna Gora danas ima istorijsku priliku da završi ono što je davno započela – da postane članica Evropske unije.
„Naš cilj više nije samo da napredujemo – naš cilj je da završimo pregovore i da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije. Želimo da naša zemlja bude najbolja vijest politike proširenja“, kazao je Mandić.
EKONOMIJA4 дана ranijeNovi udar na vozače: Naknade pri registraciji rastu i do 500 odsto
HRONIKA18 сати ranijeRožaje: U saobraćajnoj nesreći poginuo 23-godišnji mladić
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen policajac iz Mojkovca osumnjičen da je lažnim “presretačem“ zaustavljao strance i uzimao novac
HRONIKA16 сати ranijePokušaj ubistva u Tivtu: Uhapšena žena, osumnjičena da je nožem ubola muškarca u ugostiteljskom objektu
HRONIKA3 дана ranijeOtac dao sinu od 10 godina pištolj da mu ubije poslovnog partnera
POLITIKA4 дана ranijeMandić: Ne postoji većina za moju smjenu












