SPORT
ČELNIK FSCG O DEŠAVANJIMA U UKRAJINI
Savićević: Putina ne podržavam, ali sam protiv sanckija ruskim fudbalerima
„I prije 30 godina, mi nismo imali veze sa ratom u Jugoslaviji. Mihajlović, Jugović, Mirković, Kovačević, Mijatović, Savo Milošević…Kao fudbaleri sam izgubili tri velika prvenstva (EP 1992. i 1996., kao i Mundijal 1994. Jedini razlog je bila politika, i to nema nikakve veze sa sportom“, kazao je Savićević za italijansku „La Republiku“

Dejan Savićević, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) kazao je u intervjuu za italijansku „La Republiku“ da ne podržava isključenje ruske reprezentacije iz plejofa za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Kataru.
Iako njegove brojne kolege su podržale ovaj vid sankcija, Savićević ipak ima drugačije viđenje.
„Ne branim rusku politiku, naprotiv, niti sam protiv solidarnosti sa ukrajinskim narodom. Branim međutim ruske fudbalere i njihovo pravo da ne dožive sportsku nepravdu, kao onu koju sam ja doživio 1992. godine, kada moji saigrači i ja nismo mogli da odemo na EURO u Švedskoj, iako smo izborili plasman“, kazao je Savićević.
Predsjednik FSCG-a smatra da je trebalo da se ostane na odluci da ruski reprezentativci igraju na neutralnom terenu, bez zastave i intoniranja himne.
„Mislim da je to bilo pravo rješenje. Sportisti ne bi trebalo da snose skroz krivicu za sve što se događa, trebalo bi da im se omogući da se takmiče. Ponavljam pričam iz svog ugla, iz nečega što sam i sam osjetio na svojoj koži. Čak i poslije toliko godina i dalje se osjećaju „rane“ od takve odluke. Moji saigrači i ja smo tada osjetili nepravdu, i to ne bi smjelo da se ponovi“.
Savićević je kazao i da ruski fudbaleri nemaju veze sa Putinovom politikom i odlukom.
„I prije 30 godina, mi nismo imali veze sa ratom u Jugoslaviji. Mihajlović, Jugović, Mirković, Kovačević, Mijatović, Savo Milošević…Kao fudbaleri sam izgubili tri velika prvenstva (EP 1992. i 1996., kao i Mundijal 1994. Jedini razlog je bila politika, i to nema nikakve veze sa sportom“.
Na pitanje da li je miješanje politike i sporta realnost našeg vremena, Savićević je ponovo odgovorio da te stvari treba odvojiti.
„Kakve veze ima dječak koji živi za fudbal sa bilo čijom politikom. Istu stvar koju su uradili nama 1992. godine sada su uradili Rusiji“.
Podsjetio se predsjednik FSCG i košarkaške reprezentacije, ali i situacije sa Savom Miloševićem.
„Uzmite na primjer jugoslovensku košarkašku reprezentaciju. Bilo je tu momaka koji su se javno usprotivili režimu Slobodana Miloševića, a sa druge strane su trpjeli sportske sankcije. Ili Sava Miloševića, fudbalera koji je igrao sa Parmu, koji je čak učestvovao u demonstracijama protiv tadašnje vlasti. Ako bilo ko misli da su ove sportske sankcije korisne, nije u pravu. Utakmice, ako ništa drugo mogu da budu poruke mira“.
Među prvim fudbalskim savezima Poljska i Švedska su prve odbile da igraju sa Rusima.
„Status FIFE i UEFE je jasan po tom pitanju. Fudbal i politika moraju da budu jasno odvojeni. Ponavljam, osjećam veliku žal i bol prema Ukrajini, svaki rat je pogrešan, i definitvno ne podržavam Vladimira Putina. Međutim čitao sam izjave svog poljskog kolege, i ne slažem se sa njim. Fudbal i kvalifikacije ne smiju se iskoristiti u političke svrhe“.
Savićević je potom ispričao anegdotu sa tadašnjim predsjendikom Srbije, Slobodanom Miloševićem.
„Kada smo osvojili Ligu šampiona sa Crvenom zvezdom 1991. godine, bio je prijem za nas u predsjendičkoj palati. Milošević nije imao pojma ko smo mi. Rukovao se sa nama, slikao, a pored njega je bio čovjek koji mu je šaputao naša imena“.
On je kazao i da ne zna ni jednog fudbalera da podržava Putina, kao i da smatra da je Putinovo prisustvo finalu Munidjala drugačije prirode.
„Ne bih se zakleo, ali mislim da su mu prioriteti na toj utakmici bili drugačiji. Ako bi i jedan fudbaler podržavao Putina, to bi bilo pogrešno, ali još ni jedan nije tako nešto uradio. Mi smo se već nalazili u kampu, gdje smo se spremali za EURO, i 1. juna je stigao faks da su nam uvedene sankcije. Ne bih volio to iko da osjeti“, kazao je Savićević za „La Repuliku“.
Predsjednik FSCG je kazao da i pored rata i politike, zadržao je dobre odnose sa svojim saigračima.
„Zvonimir Boban, koji je Hrvat mi je i dan danas jedan od najboljih prijatelja, a u našem timu imali smo Bosance, Crnogorce, Srbe, Makedonce, i izborili smo odlazak na EURO, koji je kasnije osvojila Danska koja je bila druga u našoj kvalifikacionoj grupi. Zato mislim da je Rusima moralo da se omogući da igraju na neutralnom terenu“.
Na pitanje da li bi Crna Gora ugostila ekipu Rusije on je odgovorio:
„Mi nemamo velike stadione, a i nemam tu mogućnost da ja odlučujem, to je do vladinih zvaničnika. Ono što ipak mislim je da fudbal ne bi trebalo da se zaustavlja. Talenti ne prekidaju da cvjetaju. Uzmite primjer Dušana Vlahovića kojeg cijenite u Italiji danas, i koji se i dalje razvija. On je rođen u Beogradu 2000. godine“, zaključio je Savićević.
SPORT
Ministarstvo sporta predložiće da se bazen u Kotoru nazove po Njegošu
Promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, jedan je od zahtjeva Hrvatske, radi davanja podrške da Crna Gora finalizuje proces pristupanja EU

Ministarstvo sporta i mladih predložiće da se bazen u Kotoru nazove po Petru II Petroviću Njegošu, potvrđeno je Portalu RTCG.
Promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, jedan je od zahtjeva Hrvatske, radi davanja podrške da Crna Gora finalizuje proces pristupanja EU.
Vlada je nedavno usvojila izmjene zakona o spomen-obilježju kojim se otvara put za promjenu imena bazena.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora za ulazaka u EU sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Foto: elements.envato
SPORT
(VIDEO) Veliki uspjeh za naš boks: Bjelopoljac Strahinja Mrdak je evropski šampion
Bravo šampione!

Strahinja Mrdak iz Bijelog Polja je novi šampion Evrope u boksu za borce do 17 godina, nakon što je u nezaboravnom, spektakularnom finalu u Budvi podigao prepunu dvoranu na noge i osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 54 kilograma!
U fantastičnom ambijentu pred domaćom publikom koja je disala kao jedno sa našim mladim asom, viđena je prava bokserska drama. Mrdak je naspram sebe imao izuzetno teškog rivala, Rusa Matveja Zajceva.
„Godinama se Slavko i Strahinja u Bijelom Polju sami bore, rade i vjeruju u svoj cilj. Otac i sin, trener i bokser, zajedno prolaze kroz sve izazove koje nosi put do vrha. Znam koliko je truda, odricanja i teških trenutaka iza njih. Puno sam toga prošao sa Slavkom i Strahinjom, zajedno sa svojim borcima, i zato posebno dobro znam koliko je težak put koji su morali preći da bi danas stigli do ovog cilja. Često su bili sami, često se činilo da se bore protiv svih, ali nikada nijesu odustali!
Veliku podršku na tom putu pruža im Bokserski klub Budva, čiji je Strahinja član, uz Nikolu, Sašu, Petra, Stevana i Sergeja, koji godinama stoje uz njih. A danas je sve stalo u jednu riječ – ŠAMPION EVROPE!“, kazao je trener reprezentacije Boško Drašković.
Danas ovo zlato briše mnoge teške trenutke, nepravde i sumnje.
„Danas je nagrada za sve što su prošli, za svaku kap znoja, svako odricanje i svaku godinu vjere u san. Slavko i Strahinja su uspjeli! A ono najljepše tek dolazi. Ovo nije kraj njihove priče, već početak novih velikih pobjeda! Bravo, šampione! Bravo, brate Slavko! Zaslužili ste ovo!“, poručio je Drašković.
SPORT
(VIDEO) Đoković je kralj Pekinga! Osvojio 102. trofej u karijeri
Sedmi pehar u glavnom gradu Kine

Novak Đoković je šampion Pekinga!
Najbolji teniser svih vremena danas je osvojio titulu u glavnom gradu Kine, nakon što mu je Aleks de Minor predao meč u drugom setu.
U trenutku prekida Đoković je vodio u setovima (7:6), a u drugom je bilo 1:0 za srpskog tenisera.
Đoković je i dalje bez poraza u Pekingu, a osvojio je sedmu titulu u glavnom gradu Kine.
Ujedno, Đoković je danas osvojio prvu titulu u 2026. godini, a 21 godinu zaredom je stizao do makar jednog trofeja u sezoni, po čemu je apsolutni rekorder.
U karijeri je osvojio 102 trofeja.
HRONIKA16 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO20 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA2 дана ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici










