DRUŠTVO
BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE
Specijalno tužilaštvo: Petar Ivanović se ponašao kao bankar, dijelio pare kome je htio
Postoji osnovana sumnja ne samo da nijesu postojale informacije, predlozi i odluke odgovarajućih tijela o dodjeli kredita korisnicima i da ta tijela nijesu bila formirana, već i da korisnici koji su dobili kredite nijesu ispunjavali uslove za to, piše u dokumentu tužilaštva

Nekadašnji ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore Petar Ivanović, koji je sa nekoliko bivših visokih funkcionera optužen za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju prilikom nezakonite dodjele sredstava iz kredita Abu Dabi fonda od 2015. do 2017. godine, negirao je krivicu pred specijalnim tužiocem i tvrdi da je sve radio u skladu sa ugovorom kojije potpisao.
Ivanović je kazao da je u postupku realizacije kredita postojala Jedinica za implementaciju i da je nju činio Direktorat za IPARD plaćanje, koji je već postojao kao organizaciona jedinica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem čelu je tada, kao generalni direktor, bio okrivljeni Blagota Radulović. Ivanović je objasnio da je prijem zahtjeva i drugih dokumenata i njihovo pregledanje išlo preko tog direktorata, koji je odboru projekta dostavljao predlog za odobravanje kredita, a uz predlog i prateću dokumentaciju. Kazao je da je lično donio odluku o formiranju odbora i da su ga činili okrivljeni Blagota Radulović i svjedoci Darko Konjević, generalni direktor u Direktoratu zadužen za ruralni razvoj, Milivoje Sajičić, pravnik u ministarstvu, ali i Anas Hamed i Al Derei, predstavnici ADFD, a da se odbor projekta sastao jednom, prilikom konsultativnog sastanka, o kojem ne postoji zapisnik, i da su nakon toga imali samo elektronske sjednice, a da je svaki ugovor o kreditu koji je zaključio prethodno formalno odobren od ADFD.
Suprotno navodima odbrane Petra Ivanovića, SDT osnovano sumnja da ne postoji nijedan valjan dokaz koji bi potkrijepio njegovu odbranu.
Osim Petra Ivanovića, optužnicom SDT-a, čija je kontrola zakazana za 26.februar u podgoričkom Višem sudu, obuhvaćeni su i Budimir Mugoša, bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević, direktor Direktorata za plaćanje u Ministartsvu poljoprivrede Blagota Radulović i Milan Adžić.
Tužilaštvo je u ovom slučaju pokrenulo istragu kako bi utvrdilo da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 23 miliona američkih dolara (USD) kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.
Međutim, istraga je utvrdila da posao dodjele novca nije bio povjeren Investiciono-razvojnom fondu, već je novac dijelilo Ministarstvo poljoprivrede što je, kako piše u optužnici, nezabilježen slučaj da se jedno ministarstvo bavi bankarskim poslovima.
„Postoji osnovana sumnja ne samo da nijesu postojale informacije, predlozi i odluke odgovarajućih tijela o dodjeli kredita korisnicima i da ta tijela nijesu bila formirana, već i da korisnici koji su dobili kredite nijesu ispunjavali uslove za to, a sa njima su zaključeni ugovori od strane okrivljenih bivših ministara, a po osnovu kojih su im dalje isplaćivana kreditna sredstva, po nalogu okrivljenih Ivanovića i Radulovića“, tvrde iz SDT-a.
Specijalno tužilaštvo zaključuje da navodi odbrane Petra Ivanovića nijesu potvrđeni dokazima prikupljenim u izviđaju i istrazi i da kao takvi ne mogu biti prihvaćeni.
„Posebno pri činjenici da je okrivljeni naveo i da nije gledao odluke odbora projekta da je saglasan da se odobri kredit i potpiše ugovor, već da je o tome obavještavan od okrivljenog Radulovića u elektronskoj komunikaciji, mejlom, ili usmeno, i na osnovu toga je zaključivao ugovore, odnosno tek kada bi ga okrivljeni Radulović obavijestio da su saglasni da se odobri kredit. Ovo posebno kada se imaju u vidu iskazi svjedoka Saičića i Konjevića da nijesu znali da su bili članovi odbora projekta, da nijesu održavali sjednice i sastanke i odlučivali, pa ni u komunikaciji elektronskom poštom, a da odluke o formiranju odbora projekta i drugih pisanih dokaza o njegovom sastajanju i radu ne postoje ni u dokumentaciji projekta ADMAS, ni u elektronskoj evidenciji – bazi ministarstva, niti su navedene u ugovorima sa korisnicima kredita, odnosno da iz prikupljenih dokaza proizilazi da ne postoje jer nijesu ni donijete“, piše u obrazloženju tužilačkog akta.
Ivanović je nedostatak dokumentacije pred tužilaštvom pravdao time da je neko službeno lice iz ministarstva ili eventualno IRF-a dio dokumentacije namjerno uništilo ili izgubilo, zbog čega IRF-u prilikom primopredaje nije predata kompletna dokumentacija.
„Međutim, ovakvi navodi njegove odbrane se ne mogu prihvatiti jer nijesu potkrijepljeni nijednim dokazom prikupljenim u izviđaju i istrazi i suprotni su sadržini zapisnika o primopredaji dokumentacije“, piše u tužilačkom dokumentu.
Budimir Mugoša: Vjerovao sam svojim saradnicima
U odnosu na okrivljenog Budimira Mugošu, cijenjena je njegova odbrana da je potpisao ugovor o kreditu sa korisnicima „IMGradina“ d.o.o., F.M.L. d.o.o. i EKO-PER d.o.o. Šavnik, i to tako što je pred sobom imao samo ugovore i uvjeravanje od strane tadašnjeg sekretara ministarstva, svjedoka Nemanje Katnića da ih treba potpisati jer je sve u redu, kao i to što je naveo da je prethodno konsultovao određene pravnike i da je od njih dobio mišljenje da su sa pravne strane ugovori valjani, a državna imovina zaštićena. Međutim, upravo to što prije potpisivanja ugovora nije tražio odluke odbora projekta o odobravanju kredita, završne predloge Jedinice za implementaciju za dodjeljivanje kredita upućene odboru projekta, niti je tražio radi razmatranja i razmatrao zahtjeve korisnika kredita i prateću dokumentaciju koja je trebala da bude osnov za odlučivanje o potpisivanju ugovora, na nivou osnovane sumnje čini ga odgovornim za krivično djelo koje je predmet optužnice.
„Ovo posebno i zbog toga što je i sam okrivljeni naveo da je razlog zašto je potpisao ugovore taj što je vjerovao svojim saradnicima, iako je znao da potpisivanju ugovora prethode brojne radnje i da dokumentacija o tome treba da bude u prilogu ugovora“, piše u obrazloženju.
Firme zadovoljavale kriterijume, ali za eliminaciju
Specijalno tužilaštvo zaključilo je da je dokumentacija svih korisnika kredita bila nedovoljna i nepodobna, a utvrđeno je i da dio potrebne dokumentacije nije ni podnijet. Iz sadržaja podnijete dokumentacije takođe se vidi da korisnici nijesu ni ispunjavali uslove za dobijanje kredita predviđene Operativnim priručnikom, odnosno da su pojedini čak ispunjavali jedan ili više eliminacionih kriterijuma, čije postojanje se prvo razmatralo, a zbog kojih kredit nijesu mogli dobiti bez obzira na eventualnu kompletnost i podobnost preostale dokumentacije.
Izvor: Dan
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA15 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO20 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA2 дана ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici










