Connect with us

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE

Specijalno tužilaštvo: Petar Ivanović se ponašao kao bankar, dijelio pare kome je htio

Postoji osnovana sumnja ne samo da nijesu postojale informacije, predlozi i odluke odgovarajućih tijela o dodjeli kredita korisnicima i da ta tijela nijesu bila formirana, već i da korisnici koji su dobili kredite nijesu ispunjavali uslove za to, piše u dokumentu tužilaštva

Petar Ivanović, Foto: Vlada Crne Gore

Nekadašnji ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore Petar Ivanović, koji je sa nekoliko bivših visokih funkcionera optužen za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju prilikom nezakonite dodjele sredstava iz kredita Abu Dabi fonda od 2015. do 2017. godine, negirao je krivicu pred specijalnim tužiocem i tvrdi da je sve radio u skladu sa ugovorom kojije potpisao.

Ivanović je kazao da je u postupku realizacije kredita postojala Jedinica za implementaciju i da je nju činio Direktorat za IPARD plaćanje, koji je već postojao kao organizaciona jedinica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem čelu je tada, kao generalni direktor, bio okrivljeni Blagota Radulović. Ivanović je objasnio da je prijem zahtjeva i drugih dokumenata i njihovo pregledanje išlo preko tog direktorata, koji je odboru projekta dostavljao predlog za odobravanje kredita, a uz predlog i prateću dokumentaciju. Kazao je da je lično donio odluku o formiranju odbora i da su ga činili okrivljeni Blagota Radulović i svjedoci Darko Konjević, generalni direktor u Direktoratu zadužen za ruralni razvoj, Milivoje Sajičić, pravnik u ministarstvu, ali i Anas Hamed i Al Derei, predstavnici ADFD, a da se odbor projekta sastao jednom, prilikom konsultativnog sastanka, o kojem ne postoji zapisnik, i da su nakon toga imali samo elektronske sjednice, a da je svaki ugovor o kreditu koji je zaključio prethodno formalno odobren od ADFD.

Suprotno navodima odbrane Petra Ivanovića, SDT osnovano sumnja da ne postoji nijedan valjan dokaz koji bi potkrijepio njegovu odbranu.

Osim Petra Ivanovića, optužnicom SDT-a, čija je kontrola zakazana za 26.februar u podgoričkom Višem sudu, obuhvaćeni su i Budimir Mugoša, bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević, direktor Direktorata za plaćanje u Ministartsvu poljoprivrede Blagota Radulović i Milan Adžić.

Tužilaštvo je u ovom slučaju pokrenulo istragu kako bi utvrdilo da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 23 miliona američkih dolara (USD) kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.

Međutim, istraga je utvrdila da posao dodjele novca nije bio povjeren Investiciono-razvojnom fondu, već je novac dijelilo Ministarstvo poljoprivrede što je, kako piše u optužnici, nezabilježen slučaj da se jedno ministarstvo bavi bankarskim poslovima.

„Postoji osnovana sumnja ne samo da nijesu postojale informacije, predlozi i odluke odgovarajućih tijela o dodjeli kredita korisnicima i da ta tijela nijesu bila formirana, već i da korisnici koji su dobili kredite nijesu ispunjavali uslove za to, a sa njima su zaključeni ugovori od strane okrivljenih bivših ministara, a po osnovu kojih su im dalje isplaćivana kreditna sredstva, po nalogu okrivljenih Ivanovića i Radulovića“, tvrde iz SDT-a.

Specijalno tužilaštvo zaključuje da navodi odbrane Petra Ivanovića nijesu potvrđeni dokazima prikupljenim u izviđaju i istrazi i da kao takvi ne mogu biti prihvaćeni.

„Posebno pri činjenici da je okrivljeni naveo i da nije gledao odluke odbora projekta da je saglasan da se odobri kredit i potpiše ugovor, već da je o tome obavještavan od okrivljenog Radulovića u elektronskoj komunikaciji, mejlom, ili usmeno, i na osnovu toga je zaključivao ugovore, odnosno tek kada bi ga okrivljeni Radulović obavijestio da su saglasni da se odobri kredit. Ovo posebno kada se imaju u vidu iskazi svjedoka Saičića i Konjevića da nijesu znali da su bili članovi odbora projekta, da nijesu održavali sjednice i sastanke i odlučivali, pa ni u komunikaciji elektronskom poštom, a da odluke o formiranju odbora projekta i drugih pisanih dokaza o njegovom sastajanju i radu ne postoje ni u dokumentaciji projekta ADMAS, ni u elektronskoj evidenciji – bazi ministarstva, niti su navedene u ugovorima sa korisnicima kredita, odnosno da iz prikupljenih dokaza proizilazi da ne postoje jer nijesu ni donijete“, piše u obrazloženju tužilačkog akta.

Ivanović je nedostatak dokumentacije pred tužilaštvom pravdao time da je neko službeno lice iz ministarstva ili eventualno IRF-a dio dokumentacije namjerno uništilo ili izgubilo, zbog čega IRF-u prilikom primopredaje nije predata kompletna dokumentacija.

„Međutim, ovakvi navodi njegove odbrane se ne mogu prihvatiti jer nijesu potkrijepljeni nijednim dokazom prikupljenim u izviđaju i istrazi i suprotni su sadržini zapisnika o primopredaji dokumentacije“, piše u tužilačkom dokumentu.

Budimir Mugoša: Vjerovao sam svojim saradnicima

U odnosu na okrivljenog Budimira Mugošu, cijenjena je njegova odbrana da je potpisao ugovor o kreditu sa korisnicima „IMGradina“ d.o.o., F.M.L. d.o.o. i EKO-PER d.o.o. Šavnik, i to tako što je pred sobom imao samo ugovore i uvjeravanje od strane tadašnjeg sekretara ministarstva, svjedoka Nemanje Katnića da ih treba potpisati jer je sve u redu, kao i to što je naveo da je prethodno konsultovao određene pravnike i da je od njih dobio mišljenje da su sa pravne strane ugovori valjani, a državna imovina zaštićena. Međutim, upravo to što prije potpisivanja ugovora nije tražio odluke odbora projekta o odobravanju kredita, završne predloge Jedinice za implementaciju za dodjeljivanje kredita upućene odboru projekta, niti je tražio radi razmatranja i razmatrao zahtjeve korisnika kredita i prateću dokumentaciju koja je trebala da bude osnov za odlučivanje o potpisivanju ugovora, na nivou osnovane sumnje čini ga odgovornim za krivično djelo koje je predmet optužnice.

„Ovo posebno i zbog toga što je i sam okrivljeni naveo da je razlog zašto je potpisao ugovore taj što je vjerovao svojim saradnicima, iako je znao da potpisivanju ugovora prethode brojne radnje i da dokumentacija o tome treba da bude u prilogu ugovora“, piše u obrazloženju.

Firme zadovoljavale kriterijume, ali za eliminaciju

Specijalno tužilaštvo zaključilo je da je dokumentacija svih korisnika kredita bila nedovoljna i nepodobna, a utvrđeno je i da dio potrebne dokumentacije nije ni podnijet. Iz sadržaja podnijete dokumentacije takođe se vidi da korisnici nijesu ni ispunjavali uslove za dobijanje kredita predviđene Operativnim priručnikom, odnosno da su pojedini čak ispunjavali jedan ili više eliminacionih kriterijuma, čije postojanje se prvo razmatralo, a zbog kojih kredit nijesu mogli dobiti bez obzira na eventualnu kompletnost i podobnost preostale dokumentacije.

Izvor: Dan

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije