Connect with us

DRUŠTVO

MUKE GRAĐANA

Sramota! Berane i više opština na sjeveru bez međugradskog prevoza

Propašću preduzeća Simon vojaž počeo je da se gasi lokalni prevoz. Stanovnici moraju čekati prolazne autobuse koji vode do udaljenih destinacija, ili plaćati taksi usluge

Autobuska stanica u Beranama, Foto: Berane online

Više gradova na sjeveru Crne Gore koji su međusobno udaljeni od svega petnaest do trideset kilometara, nemaju lokalni javni prevoz, pa stanovnici moraju čekati prolazne autobuse koji vode do udaljenih destinacija, ili plaćati taksi usluge.

Lokalni javni prevoz na teritoriji Berana, Gusinja, Plava, Andrijevice, Petnjice, Rožaja i Bijelog Polja dugo je predstavljao monopol najvećeg autoprevoznog preduzeća, beranskog Simon vojaža, ali je sa propašću ovog preduzeća počeo da se gasi.

“Na području Andrijevice prije tri decenije imali smo daleko uredniji i organizovaniji prevoz putnika i učenika, nego danas. To potvrđuje da Andrijevica u tom pogledu umjesto naprijed, ide nazad”, kazao je stanovnik ovog grada Radenko Janković.

On smatra da andrijevička sela moraju da imaju mnogo bolju i kvalitetniju povezanost sa gradskim jezgrom i susjednim Beranama, gdje su sve važnije isntitucije, od bolničkog centra do Osnovnog suda.

“Pitamo se da li su u Crnoj Gori, ili u bilo gdje drugo, građani suočeni sa činjenicom da ne mogu dobiti osnovnu uslugu, uslugu javnog prevoza”, rekao je Janković.

Putnici su ostali bez autobusa i na području opštine Petnjica, a mještani bihorskih sela godinama unazad upozoravaju da na ovom području ne funkcioniše javni prevoz.

Stanovnici ovog grada ističu da su zbog toga prinuđeni da se sami snalaze kada je prevoz do Berana, Rožaja ili Bijelog Polja u pitanju.

Odbornik u lokalnom parlamentu u tom gradu, Zaim Ličina, podsjeća da na području Petnjice živi veliki broj ljudi koji su u poodmaklim godinama, a zbog nedostatka autobuske linije do Berana, često ne mogu dobiti adekvatnu ljekarsku pomoć.

“Ovakva situacija je nedopustiva. Nemaju svi novca za taksi”, kazao je Ličina.

U ništa boljem položaju u pogledu javnog prevoza nijesu ni stanovnici velikih mjesnih centara na području beranske opštine, kao što su Lubnice, Šekular ili Kaludra.

O uzrocima i posljedicama najslikovitije govore podaci poslednjeg popisa takozvane Gornjoselsku župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Kurikuće i Vuča.

Na ovom prostoru 1948. godine živjelo je 1800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600, dok je danas ta brojka znatno manja.

“Gornja sela su nekad bila puna naroda. Mjesni centar u Lubnicama je živo kao pravi mali grad. Autobus na relaciji Berane – Lubnice saobraćao je četiri puta u toku jednog dana”, prisjeća se predsjednik ove Mjesne zajednice, Miloš Raković.

Stanovnicima Rožaja ako je potrebno da se prebace do susjednih Berana, udaljenog jedva trideset kilometara, moraju čekati autobuse koji iz Srbije ili sa Kosova voze prema centralnim i južnim gradovima Crne Gore.

Sa istim problemom su suočeni i stanovnici Gusinja, Plava ili Murine, ako žele do Berana, isto kao što su građani Berana i Bijelog Polja, ako žele od jednog do drugog grada, prinuđeni da čekaju prolazne autobuse.

Jedan od starijih vozača nekadašnjeg Simon vojaža, Nenad Radičević, prisjeća se da je ta kompanija imala za sve susjedne gradove po deset lokalnih polazaka u toku jednog dana, od najranijih jutarnjih, do kasnih večernjih sati.

“Dok čekamo šta će biti sa našom firmom koja je u stečaju, mi smo prinuđeni da vozimo za druge privatne preduzetnike. Autobusi za lokalni prevoz stoje parkirani u krugu autobuske stanice, i mogli bi se lako ponovo staviti u funkiciju, samo da ima malo više interesovanja za naše problem. A kao što vidite, građani ispaštaju”, kaže Radičević.

Problem nedostaka lokalnog javnog prevoza između ovih susjednih gradova na sjeveru posebno je aktuelizovan sa ekonomskom krizom, odnosno poskupljenjem goriva i povećanjem cijena taksi usluga.

Iz jedne od taksi firmi, kojih u Beranama trenutno ima šest, Portalu RTCG su kazali da od ovog grada do Andrijevice sada voze po jedinstvenim cijenama od 8 eura, do Bijelog Polja 16, Rožaja 15, Petnjice 10, Murine 12, Plava 20 i Gusinja 25 eura u jednom pravcu.

Zbog propasti beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž niko još nije odgovarao, osim što se protiv jednog od bivših vlasnika krivična prijava nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu.

(RTCG)

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti

Osamnaest godina otkako je Crna Gora na referendumu obnovila državnu samostalnost

Crna Gora danas slavi Dan nezavisnosti i 18 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.

Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.

Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.

Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača.

Referendumsko pitanje glasilo je – Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.

Skupština Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.

Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak František Lipka.

Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.

Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Veljović u teškom stanju: Prebačen u Klinički centar

„Smješten je na KBC i njegovo zdravstveno stanje je ozbiljno ugroženo, a na šta smo ukazivali prethodnih mjeseci“, rekao je Volkov

Foto: Luka Zeković

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović prevezen je u Klinički centar Crne Gore i njegovo zdravstveno stanje je ugroženo, potvrdio je Portalu RTCG njegov advokat Mihailo Volkov.

Volkov je Portalu RTCG kazao da su na Veljovićevo loše zdravstveno stanje ukazivali prethodnih mjeseci.

„Smješten je na KBC i njegovo zdravstveno stanje je ozbiljno ugroženo, a na šta smo ukazivali prethodnih mjeseci“, rekao nam je Volkov.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je prošle sedmice da je podgoričkom Višem sudu predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i bivšeg direktora Uprave policije Crne Gore Veselina Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta.

Optužnica je, osim protiv Veljovića, predata protiv još 14 osoba za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotreba službenog položaja, a u njoi je predloženo da se Veljoviću i još dvojici uhapšenih produži pritvor.

Veljović je jedan od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije i bliski saradnik bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Uhapšen je 24. jula prošle godine.

Tokom karijere, dio partija i nevladinih organizacija optuživao je Veljovića za zloupotrebu položaja, bespogovornu političku lojalnost Đukanoviću, ali i za umiješanost u sporne slučajeve prodaje državne imovine.

Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu, Veljovićeva policijska karijera počinje 1992. postavljenjem za komandira Centra bezbjednosti u Pljevljima, na krajnjem sjeveru Crne Gore.

Iz tog perioda problematizovana je njegova uloga u progonu Bošnjaka iz sela Bukovice na sjeveru Crne Gore, u smislu da policija nije, od srpskih paravojnih formacija, zaštitila tamošnje stanovništvo.

Veljović je, međutim, tvrdio da je policija sačuvala mir u Pljevljima.

Od 1995. je punu deceniju bio na čelu Specijalne antiterorističke jedinice, uključujući i vrijeme političkih previranja u Crnoj Gori 1998. između dotadašnjih partijskih saboraca Mila Đukanovića i Momira Bulatovića.

U vrijeme njegovog upravljanja policijom do kraja 2011. godine je, između ostalog, ubijen policijski inspektor Slavoljub Šćekić (2005.), pretučeni novinar Tufik Softić (2007.) napadnut tadašnji direktor „Vijesti“ Željko Ivanović (2007.), te urednik i fotoreporter tog lista, Mihailo Jovović i Boris Pejović (2009.).

Većina tih slučajeva do danas nijesu rasvijetljeni.

Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić 2011. godine. Lakić je u tom periodu pisala o švercu duvana iz fabrike „Tara“ iz Mojkovca, sa kojom se nezvanično povezivao Veljović, rođeni Mojkovčanin.

Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je kasnije, 2013. godine, Veljovića da je organizovao „crne trojke“ – batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare i opozicionare.

Iz Uprave policije je 2011. potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića, kojim je pokušana njegova kompromitacija, pošto se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Zaplijenjena građa na Jelovici, uhvaćen i čuvar šuma sa svojim kamionom

„Ovaj slučaj je odmah prijavljen Upravi policije. Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima još aktivnije nastavljamo našu uspješnu borbu protiv bespravnih aktivnosti“, kazao je vd direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Miloš Rajković

Foto: Screenshot

Službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima jutros su zaplijenili bespravno posječenu građu na beranskoj Jelovici.

Kako je saopšteno iz Uprave za gazdovanje šumama uz koordinaciju vršioca dužnosti direktora Uprave Miloša Rajkovića zaplijenjenu građu su prebacili na sigurnu lokaciju.

Foto: Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

„Ono što je posebno značajno naglasiti jeste činjenica da su ovom prilikom, na drugoj lokaciji, zahvaljujući tajno postavljenim kamerama u šumi, otkrivena dva kamiona i zaposleni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, čuvar šuma, koji je sopstvenim kamionom prevozio određenu građu. Ovaj slučaj je odmah prijavljen Upravi policije sa kojima se trenutno vrši utvrđivanje činjenica i prikupljaju dokazi, a u narednim danima sigurno će biti i adekvatno procesuiran i sankcionisan zbog nezakontog postupanja“, navodi se u saopštenju.

VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković poručio je da neće dozvoliti da se bilo ko igra sa državnim institucijama, a samim tim i da sprovodi bezakonje.

Foto: Screenshot/Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

„Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima još aktivnije nastavljamo našu uspješnu borbu protiv bespravnih aktivnosti, a zahvaljujući tajno postavljenim kamerama imaćemo uvid u sve bespravne radnje koje se sprovode u šumama“, zaključio je Rajković.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije