Crkveni odbor uputio je opšti poziv za pomoć za gradnju Sabornog Hrama Svetog Simeona Mirotočivog u Beranama, blagovjernom srpskom narodu Berana i Vasojevićkog kraja, koji prenosimo integralno: ​

“Izgradnja Sabornog Hrama Svetog Simeona Mirotočivog se primiče svome završetku gdje je, kako to obično biva, potrebno uložiti najviše pažnje, znanja, ljubavi i sredstava. Ovaj monumentalni, saborni poduhvat naše bogomspasavane Eparhije budimljansko-nikšićke, njenog sveštenstva, monaštva i vjernog naroda je blagoslovom Njegovog preosveštenstva Episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija obogaćen novoodobrenim projektom izgradnje Eparhijskog centra i episkopske rezidencije pri ovome hramu, jer se sabornost ovoga Svetoga hrama upravo i ogleda u tome što on treba da služi za proširenu, sadržajniju i obogaćenu misiju eparhijskog Episkopa.​

Stoga se Vaša sveta majka Crkva obraća Vama, svojoj djeci, zaštitnicima, dobrotvorima i poštovaocima da uzmete opšteg učešća u finansiranju i dovršavanju ovog monumentalnog poduhvata koji će još jednom blagovjerne i hristoljubive žitelje Berana i vasojevićkog kraja staviti na značajno mjesto na mapi Svetosavlja.​Zato i Vas dragi sugrađani, saplemenici, saborci, braćo i sestre Srbi pravoslavni kao odbor za izgradnju ove svetinje molimo da svako da, makar i mali doprinos završetku ove Svetinje.

Svaki će doprinos, makar i najmanji, ne samo pomoći da se ovo saborno djelo ljubavi završi nego će vratiti duh sveopšteg napretka i blagostanja srpskom narodu. Ne smijemo nikad smetnuti sa uma drevnu srpsku duhovnu zakonitost da gradeći Hram ne samo da izgrađujemo sebe već i radujemo sjene predaka i svijetlimo put našim potomcima i cijelom srpskom rodu”, stoji na kraju poziva Crkvenog odbora.

Crna Gora danas slavi Dan nezavisnosti i 18 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.

Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.

Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.

Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača.

Referendumsko pitanje glasilo je – Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.

Skupština Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.

Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak František Lipka.

Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.

Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović prevezen je u Klinički centar Crne Gore i njegovo zdravstveno stanje je ugroženo, potvrdio je Portalu RTCG njegov advokat Mihailo Volkov.

Volkov je Portalu RTCG kazao da su na Veljovićevo loše zdravstveno stanje ukazivali prethodnih mjeseci.

„Smješten je na KBC i njegovo zdravstveno stanje je ozbiljno ugroženo, a na šta smo ukazivali prethodnih mjeseci“, rekao nam je Volkov.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je prošle sedmice da je podgoričkom Višem sudu predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i bivšeg direktora Uprave policije Crne Gore Veselina Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta.

Optužnica je, osim protiv Veljovića, predata protiv još 14 osoba za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotreba službenog položaja, a u njoi je predloženo da se Veljoviću i još dvojici uhapšenih produži pritvor.

Veljović je jedan od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije i bliski saradnik bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Uhapšen je 24. jula prošle godine.

Tokom karijere, dio partija i nevladinih organizacija optuživao je Veljovića za zloupotrebu položaja, bespogovornu političku lojalnost Đukanoviću, ali i za umiješanost u sporne slučajeve prodaje državne imovine.

Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu, Veljovićeva policijska karijera počinje 1992. postavljenjem za komandira Centra bezbjednosti u Pljevljima, na krajnjem sjeveru Crne Gore.

Iz tog perioda problematizovana je njegova uloga u progonu Bošnjaka iz sela Bukovice na sjeveru Crne Gore, u smislu da policija nije, od srpskih paravojnih formacija, zaštitila tamošnje stanovništvo.

Veljović je, međutim, tvrdio da je policija sačuvala mir u Pljevljima.

Od 1995. je punu deceniju bio na čelu Specijalne antiterorističke jedinice, uključujući i vrijeme političkih previranja u Crnoj Gori 1998. između dotadašnjih partijskih saboraca Mila Đukanovića i Momira Bulatovića.

U vrijeme njegovog upravljanja policijom do kraja 2011. godine je, između ostalog, ubijen policijski inspektor Slavoljub Šćekić (2005.), pretučeni novinar Tufik Softić (2007.) napadnut tadašnji direktor „Vijesti“ Željko Ivanović (2007.), te urednik i fotoreporter tog lista, Mihailo Jovović i Boris Pejović (2009.).

Većina tih slučajeva do danas nijesu rasvijetljeni.

Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić 2011. godine. Lakić je u tom periodu pisala o švercu duvana iz fabrike „Tara“ iz Mojkovca, sa kojom se nezvanično povezivao Veljović, rođeni Mojkovčanin.

Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je kasnije, 2013. godine, Veljovića da je organizovao „crne trojke“ – batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare i opozicionare.

Iz Uprave policije je 2011. potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića, kojim je pokušana njegova kompromitacija, pošto se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića.