Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER

Sve popularnija prodaja bajatog hljeba u Beranama

Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi

Foto: Tufik Softić

U prodavnicama u okolini buvlje pijace u Beranama odavno cvjeta prodaja bajatog hljeba na veliko upakovanog u džakove od po dvadeset komada, ali se nerijetko ovakav hljeb traži i na komad po cijeni do svega dvadeset i pet centi.

Prema riječima jednog od prodavca, bajati hljeb stiže najviše iz jedne velike podgoričke pekare, a prodaje se kao ishrana za stoku.

„Lično mislim da nije grijeh, bolje i ovako da se proda, nego da se baci. Ide dobro i traži se dosta. U džaku je dvadeset komada, i cijena po džaku je svega pet eura, što znači da je komad dvadeset i pet centi“, kazao je taj trgovac.

Uz malo znatiželje i raspitivanja lako je saznati da i domaći pekari u ovom gradu prodaju bajati hljeb, ili hljeb od juče, po popularnoj cijeni od 25 centi po komadu.

„Obično nam se hljeb koji smo prethodnog dana ispekli i dali prodavnicama vraća ujutru oko devet sati. Takav hljeb je sasvim ispravan. Pogotovo raženi. On je nerijetko, u posljednjoj turi, ispečen prethodnog dana u popodnevnim satima. Nije rijetkost da ljudi i kupuju na komad ili više. Računica je jasna. Umjesto osamdeset centi ili eura, u zavisnosti od vrste, svega dvadeset pet centi za komad. Ušteda je velika“, kažu u jednoj poznatijoj pekari.

Oni istoču da imaju i neke stalne mušterije, koje su ih zamolile da im ostavljaju bajati hljeb, i da dolaze ujutru da bi ga kupili po takozvanoj „socijalnoj“ cijeni.

Trgovci i pekari naglašavaju da je ovakav hljeb ispravan za ljudsku upotrebu i ne vide u tome ništa loše.

„Ljudi ga najviše kupuju, navodno, za stočnu ishranu. Hljeb je potpuno ispravan i za ljudsku upotrebu“, pričaju oni.

Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi.

„Da smo u Njemačkoj, to bi bila normalna situacija. Tamo se traži i jede uglavnom bajati hljeb. Kod nas je, međutim, ovo što se dešava pokazatelj siromaštva, jer je očigledno da ljudi koji ga kupuju za ličnu upotrebu, nemaju novca za svježi“, kaže ovaj čovjek.

Koje količine bajatog hljeba se prodaju tokom dana, teško je sračunati.

U Beranama ima oko desetak manjih i većih pekara, ali se na rafovima prodavnica i velikih marketa prodaje i hljeb iz pekara iz susjednih gradova.

„Konkurencija je, zaista, velika. Zato se sve češće dešava da ili mijesimo manje količine, ili da hljeb koji ne uspijemo da prodamo istog dana, sjutradan prodajemo po popularnim cijenama, samo da izvučemo najosnovnije troškove“, objašnjava jedan od pekara.

Kupci bajatog hljeba obično tvrde da hljeb uzimaju za stočnu ishranu. Neki od njih kažu da treba otići na stočnu pijacu, gdje je najveći promet bajatog hljeba.

„Pođite pazarnim danom na stočnu pijacu i vidjećete da se takav hljeb prodaje sa kamiona. Obično bude po tri-četiri kamiona sa tablicama drugih gradova. Koliko je meni poznato, najviše bajatog hljeba stiže iz Podgorice. Ovo što vidite u Beranama je ništa u odnosu na to koliko tamo ima bajatog hljeba“, kaže jedan od kupaca.

Sagovornik iz Plava rekao je Portalu RTCG da i u tom gradu bajati hljeb prolazi veoma dobro.

„U Plavu imaju tri pekare, i sve što se ne proda istog dana, narednog dana se prodaje po toj niskoj cijeni. Imam prijatelja koji silazi pazarnim danom sa sela, kupi džak od dvadeset komada i nosi za ličnu upotrebu“, kaže taj stanovnik Plava.

On objašnjava da je bitno samo da se hljeb „ukorio“, odnosno da nije povukao vlagu i da se nije ubuđao, i da je u svakom drugom slučaju ispravan za ljudsku ishranu.

U Andrijevici od nekadašnjih četiri pekare, trenutno rade dvije, i imaju prodaju jučerašnjeg hljeba po povoljnoj cijeni. I u ovom gradu, kako nam je rečeno, najviše bajatog hljeba stiže pazarnim danom iz Podgorice, kada se, kao i u Beranama i Plavu, prodaje pet eura po džaku.

Veći broj anonimnih sagovornika u ovom gradovima potvrdio nam je da se bajati hljeb najviše kupuje na veliko za stočnu ishranu, ali i da je više nije rijetkost i prodaja na komad-dva, što bi moglo govoriti stepenu siromaštva.

Izvor: RTCG 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Požar koji je izbio blizu Manastira Ostrog pod kontrolom, očekuje se da će biti ugašen

Slavko Tadić, komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja je za portal Radio-televizije Nikšić (RTNK) kazao da su nikšićki vatrogasci sinoć uočili požar i odmah poslali jednu ekipu

Požar blizu Manastira Ostrog, jutros, Foto: Željko Vuksanović

Požar koji je sinoć izbio u neposrednoj blizini Manastira Ostrog trenutno je pod kontrolom i očekuje se da će jutros biti ugašen, rekao je Slavko Tadić, komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja.

On je za portal Radio-televizije Nikšić (RTNK) kazao da su nikšićki vatrogasci sinoć uočili požar i odmah poslali jednu ekipu.

„Ta ekipa je ostala sinoć čitavu noć, jutros je preventivno tamo. Sve je pod kontrolom, da niko ne brine. Jutros dolaze helikopteri Vojske Crne Gore, to su nam najavili za devet sati, tako da ćemo danas to da završimo i da se okrenemo drugim požarištima, koja nisu mala“, pojasnio je Tadić.

Prema njegovim riječima, pripadnici Službe zaštite i spašavanja će se, nakon rješavanja situacije kod Ostroga, fokusirati na ostale ugrožene lokalitete.

„Ekipe su nam i u Međeđu, Broćancu i na Mislovom dolu. To nam je prioritet jer je ova strana Budoša čitava opožarena. Takođe imamo požar u Pragi, ali i u Gradačkoj Poljani i Goliji. Ali nam je danas prioritet ova strana Budoša, Mislov Dol“, zaključio je Tadić.

Miloš Vukotić iz nikšićke Vatrogasne službe je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti kazao da je požar u pravcu Manastira Ostrog i jutros aktivan, ali da sam manastir nije ugrožen.

Zbog nepristupačnog terena u gašenju pomaže Vojska Crne Gore, dok će biti angažovana i aviohelikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Aktivni su i požari na Budošu, u pravcu Župe, Međužidja i Broćanca, kao i na Gradačkoj Poljani. Vatrogasci su angažovani na više lokacija, a situaciju dodatno otežavaju visoke temperature i dug period bez značajnijih padavina. Vukotić je kazao da je na terenu oko 63 do 64 operativca, koji su zbog višednevnih intervencija na izmaku snaga. Ocijenio je da bi, zbog velikog broja požara i lošeg kvaliteta vazduha, trebalo razmotriti proglašenje stanja elementarne nepogode.

„Obično u trenutku kada vidite, registrujete sami požar, počinilac se najvjerojatnije se udaljio sa mjesta na kome je požar. Tako da, jednostavno, vrlo je teško detektovati i ljude koji su to počinili, a jesu definitivno požari podmetnuti, jer izbog pozicija na kojima se javljaju, a izbog vremenskih uslova, nije moguće da se zapali sam. Nažalost, kao što ste rekli, postalo je prihvatljivo da je normalno i zapaliti, i otići, i uništiti nešto, a da za to ne odgovarate. Kao i za loš kvalitet vazduha uostalom. Svjesni smo da smo mjesec dana u jednom stanju elementarne nepogode, jer ovolika zadimljenost pretpostajam šteti i svim građanima Nikšića, naročito ovim osjetljivim kategorijama, kao što su djeca i ljudi koji imaju hronične bolesti, ali, nažalost, i to smo prihvatili kao našu normalnu svakodnevicu“, kazao je Vukotić.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Požar u neposrednoj blizini Manastira Ostrog, svetinja za sada nije ugrožena

Gori na nepristupačnom terenu, ekipe su na parkingu u blizini manastira i pratiće situaciju tokom noći

Foto: Privatna arhiva

Nikšićkim vatrogascima nešto iza 20 sati prijavljen je požar u neposrednoj blizini Manastira Ostrog, potvrdio je za TV Vijesti Goran Tripković iz Službe zaštite i spasavanja.

On je pojasnio da su vatrogaci na parkingu blizu manastira, te da smatra da vatra ne može da ugrozi sam manastir, ali da trenutno gori na nepristupačnom terenu gdje je nemoguće prići.

Najavio je da će ekipe dežurati i pokušati da zaustave vatru čim im bude pristupačno da gase, ističući da im noć dodatno otežava djelovanje.

Tripković je kazao da su aktivni požari na više lokacija na teritoriji nikšićke opštine, te da su danas intenzivne aktivnosti imali u selu Broćanac, ali da večeras nema ugroženih objekata.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bar: Djetetu od dvije godine data pogrešna vakcina, Direktorka Doma zdravlja: Pokrenut postupak za utvrđivanje eventualne odgovornosti

„Po nalogu pedijatra Doma zdravlja Bar, što je upisano u kartonu, moje dijete je trebalo da primi poslednju dozu pneumokoka, ali u knjižici vakcinacije iste zdravstvene ustanove je upisano da je primio MMR, tek naknadno vidjela sam i nalepnica za MMR“, kazala je majka dvogodišnjeg dječaka

Medicinska greška dogodila se 12.avgusta u Domu zdravlja Bar gdje je dječaku od nepune dvije godine data vakcina protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR), a majka je dovela dijete zbog vakcinacije protiv streptokoka pneumonije (pneumokoka).

Greška je otkrivena 1. septembra, slučajno, kada je majka tražila potvrdu o vakcinalnom status zbog boravka djece u vrtiću.

„U Dom zdravlja Bar sam pošla po potvrde. Moj stariji sin uredno je vakcinisan, primio je sve predviđene vakcine, uključujući i MMR. Takođe, tražila sam potvrdu i za mlađeg sina kojeg još nismo vodili da primi MMR. Međutim, doktorka mi je rekla da je moj sin primio MMR 12. avgusta ove godine. Nastaje konfuzija. Po nalogu pedijatra Doma zdravlja Bar, što je upisano u kartonu, moje dijete je trebalo da primi poslednju dozu pneumokoka, ali u knjižici vakcinacije iste zdravstvene ustanove je upisano da je primio MMR, tek naknadno vidjela sam i nalepnica za MMR“, kazala je majka dvogodišnjeg dječaka, piše Primorski portal.

Naljepnica je dokaz o porijeklu, ispravnosti i serijskom broju primljene doze.

Medicinske sestre prilikom vakcinacije obavezno je skidaju direktno sa bočice i lijepe u karton jer sadrži serijski broj vakcine i rok trajanja. Pored potpisa i pečata ljekara, nalepnica je dokaz da je djete zaista primilo MMR vakcinu. Prilikom izdavanja potvrda za upis u predškolske ustanove ili osnovnu školu pedijatri proveravaju upravo ove podatke u kartonu.

U haotičnoj situaciji, majka, kako navodi u razgovoru za Primorski portal, pita doktoru koja vakcina je data njenom djetetu kad su u njegovim kartonima različititi podaci, šta da radi?

Nevjerica, strepnja i strahovi obuzimaju mladu majku.

„Doktorka mi je rekla da se u laboratoriji provjere antitijela. Povela sam dijete u privatnu laboratoriju i uradila nalaze koje smo čekali dva dana koja su trajala kao vječnost. Vidim dijete je dobro što je najvažnije, ali sumnje ne jenjavaju. Neizvjesnost nije bila nimalo prijatna. Moje djete ima samo dvije godine“, kaže majka.

Prema laoboratorijskom nalazu antititijela su počela da se razvijaju što je ukazalo da je dijete primilo MMR. To je potvrdio i pedijatar u Domu zdravlja Bar kada je pogledala laboratorijski nalaz.

„Vakcinu protiv streptokoka pneumonije (pneumokoku) moje dijete nije primilo u predviđenom terminu, imunizacija nije sprovedena u predviđenom roku. Ne bih znala ni da je primio MMR da nisam pošla po potvrdu za vrtić. Nije uslijedilo ni jasnije objašnjenje o neželjenoj situaciji sa pedijatrije Doma zdravlja Bar. Najbitnije jeste da je moje dijete dobro, ali ne bih željela da bilo ko prođe kroz agoniju koju smo doživjeli. Zaista nije prijatna spoznaja da je djetetu nije data vakcina za koju je pedijatar napisao nalog. Cijenim zdravstvene radnike, uvažavam i poštujem, znam da rade izuzetno odgovoran posao. Moja majka je zdrvstveni radnik. Apelujem na više opreza, koncentracije da se propusti ne dešavaju pogotovo kada su naša djeca u pitanju, kazala je sagovornica Primorskog portala dodajući da je nije kontaktirala načelnica pedijatrije Doma zdravlja Bar kako bi objasnila nemilu situaciju, šta dalje da bi roditelji bili sigurni da je dijete zaštićeno i važi li kalendar vakcinacije djeteta u ovoj situaciji“, kazala je majka.

Da se dogodila medicinska greška u Domu zdravlja Bar majka je otkrila 1. septembra. a tri dana kasnije su je zvali iz kabineta direktorke ove zdravstvene ustanove.

Odgovarajući na pitanja Primorskog portala, direktorka Doma zdravlja Bar dr Bojana Vuković, specijalista ginekologije i akušerstva navodi:

”Menadžment Doma zdravlja Bar i ja kao direktorka upoznati smo sa slučajem koji se dogodio 12. avgusta 2026. godine. Pokrenut je postupak za utvrđivanje eventualne odgovornosti zaposlenih od kojih su tražena pisana izjašnjenja. Ukoliko se utvrdi da postoji odgovornost nekog od zaposlenih, protiv istih će biti preduzete odgovarajuće disciplinske mjere“, navela je direktorica dr Vuković.

Na pitanje Primorskog portala – Da li je neko iz Doma zdravlja kontaktirao roditelje da pitaju kako je dijete , direktorica je odgovorila:

„Dana 07. septembra 2026. godine, ja kao direktorka Doma zdravlja Bar obavila sam razgovor sa majkom djeteta koja mi je prenijela da se dijete dobro osjeća“, navela je Vuković.

Izostao je odgovor na pitanje – Kakve posledice može imati dijete u ovim situacijama?

Primorski portal je o medicinskoj grešci saznao od majke. Iz Doma zdravlja nisu pojasnili ni da li je medicinska greška prijavljena Institutu za javno zdravlje, Ministarstvu zdravlja i svim nadležnim institucijama.

Sigurnost pacijenata za vrijeme pružanja zdravstvene zaštite je važno pitanja u kreiranju zdravstvene politike države. Da li se medicinska greška desila usled nedovoljne vještine, nedovoljnog iskustva medicinske sestre, površnog čitanja naloga ljekara, žurbe, nehata… sve je to u biti greška sistema, opomena za bolje upravljanje zdravstvenim ustanovovama.

„Jasno je da je mom djetetu 12. avgusta data pogrešna vakcina, ali mi danas nije jasno da direktorica Doma zdravlja govori o ‘eventualnoj grešci’, kazala je majka dječaka.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije