Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER

Sve popularnija prodaja bajatog hljeba u Beranama

Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi

Foto: Tufik Softić

U prodavnicama u okolini buvlje pijace u Beranama odavno cvjeta prodaja bajatog hljeba na veliko upakovanog u džakove od po dvadeset komada, ali se nerijetko ovakav hljeb traži i na komad po cijeni do svega dvadeset i pet centi.

Prema riječima jednog od prodavca, bajati hljeb stiže najviše iz jedne velike podgoričke pekare, a prodaje se kao ishrana za stoku.

„Lično mislim da nije grijeh, bolje i ovako da se proda, nego da se baci. Ide dobro i traži se dosta. U džaku je dvadeset komada, i cijena po džaku je svega pet eura, što znači da je komad dvadeset i pet centi“, kazao je taj trgovac.

Uz malo znatiželje i raspitivanja lako je saznati da i domaći pekari u ovom gradu prodaju bajati hljeb, ili hljeb od juče, po popularnoj cijeni od 25 centi po komadu.

„Obično nam se hljeb koji smo prethodnog dana ispekli i dali prodavnicama vraća ujutru oko devet sati. Takav hljeb je sasvim ispravan. Pogotovo raženi. On je nerijetko, u posljednjoj turi, ispečen prethodnog dana u popodnevnim satima. Nije rijetkost da ljudi i kupuju na komad ili više. Računica je jasna. Umjesto osamdeset centi ili eura, u zavisnosti od vrste, svega dvadeset pet centi za komad. Ušteda je velika“, kažu u jednoj poznatijoj pekari.

Oni istoču da imaju i neke stalne mušterije, koje su ih zamolile da im ostavljaju bajati hljeb, i da dolaze ujutru da bi ga kupili po takozvanoj „socijalnoj“ cijeni.

Trgovci i pekari naglašavaju da je ovakav hljeb ispravan za ljudsku upotrebu i ne vide u tome ništa loše.

„Ljudi ga najviše kupuju, navodno, za stočnu ishranu. Hljeb je potpuno ispravan i za ljudsku upotrebu“, pričaju oni.

Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi.

„Da smo u Njemačkoj, to bi bila normalna situacija. Tamo se traži i jede uglavnom bajati hljeb. Kod nas je, međutim, ovo što se dešava pokazatelj siromaštva, jer je očigledno da ljudi koji ga kupuju za ličnu upotrebu, nemaju novca za svježi“, kaže ovaj čovjek.

Koje količine bajatog hljeba se prodaju tokom dana, teško je sračunati.

U Beranama ima oko desetak manjih i većih pekara, ali se na rafovima prodavnica i velikih marketa prodaje i hljeb iz pekara iz susjednih gradova.

„Konkurencija je, zaista, velika. Zato se sve češće dešava da ili mijesimo manje količine, ili da hljeb koji ne uspijemo da prodamo istog dana, sjutradan prodajemo po popularnim cijenama, samo da izvučemo najosnovnije troškove“, objašnjava jedan od pekara.

Kupci bajatog hljeba obično tvrde da hljeb uzimaju za stočnu ishranu. Neki od njih kažu da treba otići na stočnu pijacu, gdje je najveći promet bajatog hljeba.

„Pođite pazarnim danom na stočnu pijacu i vidjećete da se takav hljeb prodaje sa kamiona. Obično bude po tri-četiri kamiona sa tablicama drugih gradova. Koliko je meni poznato, najviše bajatog hljeba stiže iz Podgorice. Ovo što vidite u Beranama je ništa u odnosu na to koliko tamo ima bajatog hljeba“, kaže jedan od kupaca.

Sagovornik iz Plava rekao je Portalu RTCG da i u tom gradu bajati hljeb prolazi veoma dobro.

„U Plavu imaju tri pekare, i sve što se ne proda istog dana, narednog dana se prodaje po toj niskoj cijeni. Imam prijatelja koji silazi pazarnim danom sa sela, kupi džak od dvadeset komada i nosi za ličnu upotrebu“, kaže taj stanovnik Plava.

On objašnjava da je bitno samo da se hljeb „ukorio“, odnosno da nije povukao vlagu i da se nije ubuđao, i da je u svakom drugom slučaju ispravan za ljudsku ishranu.

U Andrijevici od nekadašnjih četiri pekare, trenutno rade dvije, i imaju prodaju jučerašnjeg hljeba po povoljnoj cijeni. I u ovom gradu, kako nam je rečeno, najviše bajatog hljeba stiže pazarnim danom iz Podgorice, kada se, kao i u Beranama i Plavu, prodaje pet eura po džaku.

Veći broj anonimnih sagovornika u ovom gradovima potvrdio nam je da se bajati hljeb najviše kupuje na veliko za stočnu ishranu, ali i da je više nije rijetkost i prodaja na komad-dva, što bi moglo govoriti stepenu siromaštva.

Izvor: RTCG 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije