DRUŠTVO
SJEVER
Sve popularnija prodaja bajatog hljeba u Beranama
Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi

U prodavnicama u okolini buvlje pijace u Beranama odavno cvjeta prodaja bajatog hljeba na veliko upakovanog u džakove od po dvadeset komada, ali se nerijetko ovakav hljeb traži i na komad po cijeni do svega dvadeset i pet centi.
Prema riječima jednog od prodavca, bajati hljeb stiže najviše iz jedne velike podgoričke pekare, a prodaje se kao ishrana za stoku.
„Lično mislim da nije grijeh, bolje i ovako da se proda, nego da se baci. Ide dobro i traži se dosta. U džaku je dvadeset komada, i cijena po džaku je svega pet eura, što znači da je komad dvadeset i pet centi“, kazao je taj trgovac.
Uz malo znatiželje i raspitivanja lako je saznati da i domaći pekari u ovom gradu prodaju bajati hljeb, ili hljeb od juče, po popularnoj cijeni od 25 centi po komadu.
„Obično nam se hljeb koji smo prethodnog dana ispekli i dali prodavnicama vraća ujutru oko devet sati. Takav hljeb je sasvim ispravan. Pogotovo raženi. On je nerijetko, u posljednjoj turi, ispečen prethodnog dana u popodnevnim satima. Nije rijetkost da ljudi i kupuju na komad ili više. Računica je jasna. Umjesto osamdeset centi ili eura, u zavisnosti od vrste, svega dvadeset pet centi za komad. Ušteda je velika“, kažu u jednoj poznatijoj pekari.
Oni istoču da imaju i neke stalne mušterije, koje su ih zamolile da im ostavljaju bajati hljeb, i da dolaze ujutru da bi ga kupili po takozvanoj „socijalnoj“ cijeni.
Trgovci i pekari naglašavaju da je ovakav hljeb ispravan za ljudsku upotrebu i ne vide u tome ništa loše.
„Ljudi ga najviše kupuju, navodno, za stočnu ishranu. Hljeb je potpuno ispravan i za ljudsku upotrebu“, pričaju oni.
Vlasnik još jedne poznate beranske pekare, koji ne želi da mu se pominje ime, kazao je da njemu ne ostaju velike količine, ali da je, ako ga ima, takav hljeb kod njega najeftiniji, odnosno svega dvadeset centi.
„Da smo u Njemačkoj, to bi bila normalna situacija. Tamo se traži i jede uglavnom bajati hljeb. Kod nas je, međutim, ovo što se dešava pokazatelj siromaštva, jer je očigledno da ljudi koji ga kupuju za ličnu upotrebu, nemaju novca za svježi“, kaže ovaj čovjek.
Koje količine bajatog hljeba se prodaju tokom dana, teško je sračunati.
U Beranama ima oko desetak manjih i većih pekara, ali se na rafovima prodavnica i velikih marketa prodaje i hljeb iz pekara iz susjednih gradova.
„Konkurencija je, zaista, velika. Zato se sve češće dešava da ili mijesimo manje količine, ili da hljeb koji ne uspijemo da prodamo istog dana, sjutradan prodajemo po popularnim cijenama, samo da izvučemo najosnovnije troškove“, objašnjava jedan od pekara.
Kupci bajatog hljeba obično tvrde da hljeb uzimaju za stočnu ishranu. Neki od njih kažu da treba otići na stočnu pijacu, gdje je najveći promet bajatog hljeba.
„Pođite pazarnim danom na stočnu pijacu i vidjećete da se takav hljeb prodaje sa kamiona. Obično bude po tri-četiri kamiona sa tablicama drugih gradova. Koliko je meni poznato, najviše bajatog hljeba stiže iz Podgorice. Ovo što vidite u Beranama je ništa u odnosu na to koliko tamo ima bajatog hljeba“, kaže jedan od kupaca.
Sagovornik iz Plava rekao je Portalu RTCG da i u tom gradu bajati hljeb prolazi veoma dobro.
„U Plavu imaju tri pekare, i sve što se ne proda istog dana, narednog dana se prodaje po toj niskoj cijeni. Imam prijatelja koji silazi pazarnim danom sa sela, kupi džak od dvadeset komada i nosi za ličnu upotrebu“, kaže taj stanovnik Plava.
On objašnjava da je bitno samo da se hljeb „ukorio“, odnosno da nije povukao vlagu i da se nije ubuđao, i da je u svakom drugom slučaju ispravan za ljudsku ishranu.
U Andrijevici od nekadašnjih četiri pekare, trenutno rade dvije, i imaju prodaju jučerašnjeg hljeba po povoljnoj cijeni. I u ovom gradu, kako nam je rečeno, najviše bajatog hljeba stiže pazarnim danom iz Podgorice, kada se, kao i u Beranama i Plavu, prodaje pet eura po džaku.
Veći broj anonimnih sagovornika u ovom gradovima potvrdio nam je da se bajati hljeb najviše kupuje na veliko za stočnu ishranu, ali i da je više nije rijetkost i prodaja na komad-dva, što bi moglo govoriti stepenu siromaštva.
Izvor: RTCG
DRUŠTVO
Đoković: Srećan sam zbog pobjede Studentske liste
„Odajem najdublje poštovanje studentima. Stvorili su osjećaj ponosa“, poručio je najbolji teniser svih vremena

Srpski teniser Novak Đoković izjavio je danas da je srećan zbog pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju u Srbiji.
„Srećan sam. Odajem najdublje poštovanje studentima i mladim ljudima koji su se borili i pokazali dostojanstvo i nevjerovatnu upornost u posljednje dvije godine pod ogromnim pritiskom. Uspjeli su da stvore osjećaj ponosa u svim ljudima ne samo u Srbiji, već u inostranstvu“, rekao je Đoković na konferenciji za medije pred početak turnira u Bazelu.
On je istakao da se studentima „divi zbog toga šta su uradili i kako su se ponašali“.
„Pobjeda je osigurana i sada se svi nadamo da će naša zemlja biti prosperitetna i da ćemo uživati u budućnosti koja dolazi“, zaključio je Đoković.
DRUŠTVO
Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška
Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.
Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.
Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.
“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.
Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.
Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.
Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.
„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.
Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.
Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.
Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.
“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.
U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.
Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.
Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.
Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.
Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
HRONIKA14 сати ranijeTragedija u Nikšiću: Stradao 14-godišnji dječak
HRONIKA20 сати ranijeBar: Pucao u vanbračnu suprugu, pa ubio sebe
HRONIKA3 дана ranijeHapšenja u Beranama zbog izbora u Srbiji: Policija pronašla spiskove, tragaju za Milošem Janjuševićem
EKONOMIJA2 дана ranijeBenzin od ponoći jeftiniji, eurodizel skuplji
POLITIKA2 дана ranijeMandić: Iskrene čestitke Studentskoj listi povodom pobjede na parlamentarnim izborima u Srbiji
POLITIKA3 дана ranijeMilatović čestitao pobjedu Studentskoj listi: Otvaramo novo poglavlje u odnosima Crne Gore i Srbije









