POLITIKA
ZA SMJENU 43 POSLANIKA
(VIDEO) Sjednica Skupštine: Bečića razriješili URA i opozicija predvođena DPS-om
Crnogorski parlament danas na vanrednoj sjednici raspravlja o predlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Alekse Bečića

Crnogorski parlament usvojio je na vanrednoj sjednici predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Alekse Bečića.
Tok sjednice pratite UŽIVO:
20:26 Poslanici koalicije „Crno na bijelo“, koju predvodi GP URA Dritana Abazovića, zajedno sa poslanicima DPS-a Mila Đukanovića i ostalih opozicionih stranka, njih ukupno 46, glasali su za smjenu Bečića.
Protiv su bili Demokrate, Demos, DF, PzP, SNP, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora i Radnička partija.
Za smjenu Alekse Bečića glasalo je 43 poslanika poslanice koalicije „Crno na bijelo“ i opozicije.
Bečić, koji je tokom glasanja bio suzdržan, je za predsjednika Skupštine izabran 23. septembra 2020. godine.
Poslanici su se o smjeni Bečića izjašnjavali prozivkom.
Dužnost predsjednika Skupštine do izbora novog vršiće Strahinja Bulajić, potpredsjednik i predstavnik najvećeg kluba poslanika.
19:54 Potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak dala je pauzu od deset minuta, kako bi se poslanici pripremili za glasanje.
19:19 Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić kazao je da nije sporno što je inicijativa došla od opozicije,
„Ali nije mi jasno zašto nije bilo jedne rečenice: ‘Kolega Bečiću, našli smo podršku i u redovima većine, u onima koji su nas pobijedili 30. avgusta i prosto hoćemo zbog tih političkih kalkulacija da Vas smijenimo'“, naveo je Bečić.
On je kazao da navodi u predlogu za njegovo razrješenje nijesu utemeljeni.
Rekao da je apsurdno tražiti smjenu predsjednika parlamenta jer se nije postigla dvotrećinska većina oko potrebnih pitanja i nije dođlo do deblokade pravosuđa.
„Ova sjednica je pokazala ono što sam lično i moja partija ukazivali ranije, a tek će dani pred nama potvrditi ono što ste imali prilike da čujete“, rekao je Bečić.
19:05 Lider Force Genci Nimanbegu kazala je da je padom Vlade, pala cijela koalicija.
On je rekao da je ova Vlada vjerovatno pala na Cetinju, koje, kako je rekao, svima mora biti upozorenje.
18:14 Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić je kazao da riječ o klasičnom prevratu.
„Kada djelovi parlamentarne većine ruši vlast sa opozicijom, to se zove politička korupcija i izdaja. Mi više nemomo parlamentarnu većinu od 30. avgusta, ovo je samo dodatak“, rekoa je Milačić.
On je poručio da sa Urom više nema razgovora.
„Nema razgovora prije novih izbora ni sa kim. Mnogi su umrsili svoje prste u rušenje“, poručio je Milačić.
18:06 Poslanica GP URA Božena Jelušić kazala je da ima dugo iskustvo borbe protiv DPS-a.
„Nije primjereno da nas optužuju za nešto što nije istina. Vaše je da provjerite, ako se usvoji taj model, ali nije da na ovaj način optužujete prije nego što ste bilo što od toga vidjeli. Crnoj Gori neće svanuti prije nego se vlast nekoliko puta ne promijeni na izborima“, rekla je Jelušić.
Smisao GP URA je, kako je kazala, da Crnoj Gori bude bolje, čak i ako njega ne bude.
Rekla je da njihovoj grupaciji crkva ništa nije pomogla, a da je pomogla DF-u i možda Demokratama.
„U decembru se niste brinuli što gubimo naše glasove, tako nemojte ni sad“, poručila je Jelušić.
17:48 Poslanik Demokrata Dragan Krapović je kazao da je na sceni otvorena politička izdaja i prodaja glasova.
„Svako ko to nije detektovao je politički slijep ili nepismen, ili se namjerno pravi lud. Nemamo namjeru da isključujemo bilo koga iz političkih tokova, ali jeste da bivši režim držimo u opoziciji, dok građani ne kažu drugačije“, rekao je Krapović.
Kazao je da „zavlačenje“ sa pričom sa pozivom za pregovore, podsjeća na zahtjev Stevana Džakovića da se potpišu otvorene liste ili zahtjev Draga Đurovića da se potpišu Kosovo ili Srebrenica pa da se formira vlast u Nikšiću.
17:29 Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je danas potvrđeno stvaranje nove parlamentarne većine.
„Dobili smo potvrdu da im Aleksa Bečić smeta za saradnju sa DPS-om. Dogovoreno je prekrajanje izborne volje građana“, poručio je Koprivica.
On je ponovio da su izbori jedini put za izlazak iz krize.
Rekao je da smjena predsjednika Skupštine nije smjena političkog lidera nego smjena parlamentarne većine.
„Danas parlament prestaje da reflektuje volju naroda i počinje da služi interesnim strukturama koje imaju svoje planove, a bježe od izbora“, poručio je Koprivica.
17:17 Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić je rekao da se snažno zalagao da izmijeni Poslovnik i da jedno potpredsjedničko mjesto bude zagarantovano za poslanika iz manjinskih stranaka.
„Nakon toga smo čuli da je to usvojeno kao amandman Bošnjačke stranke. 23. decembra 2020. godine grupa od pet poslanika, predstavnika pet poslaničkih klubova parlamentarne većine podnijela izmjene i dopune Poslovnika, a za ovlašćenog predstavnika ovlastila Moma Koprivicu“, naveo je Bečić.
On je saoptio da je u tom prijedlogu predložena i normirana norma koja omogućava da jedno potpredsjedničpko mjesto pripadne nekom iz manjinskih partija.
„Razmatrali smo taj akt 28. decembra, došao je amandman BS-a kojom su tražili da taj potpredsjednik bude iz reda manjinske partije koja je najviše glasova osvojila na parlamentarnim izborima. Međutim, imajući u vidu sa poslanici BS-a nijesu prisustvovali kad se glasalo o predlogu akta, nije ni razmatran njihov amandman već je prihvaćeno ono što je bilo stanovište predlagača da potpredsjednik Skupštine iz manjinskih partije bude onaj koga predlože svi poslanici koji dolaze iz manjinskih partija“, saopštio je Bečić.
17:06 Potpredsjednik parlamanta Ervin Ibrahimović rekao je da je sa Bečićem imao izvanrednu saradnju, te da nijedan poslanik njegove partije nije remetio rad parlamenta.
On je rekao da je elementarno pravilo politike da onaj koji ima većinu predsjedava parlamentom.
„Mi ovdje nijesmo ni protiv koga usmjereni, ne krijemo se od nikoga, imao sam obavezu da podržim inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine, sve drugo bi bilo skrivanje iza nekog drugog. Pridružujem se da je vodio Bečić dobre sjednice. Ali pričamo o stvaranju neke nove većine. I to je realnost“, rekao je Ibrahimović.
16:46 Poslanik DF-a Predrag Bulatović da nema razloga za Bečićevu smjenu.
„Smiješno mi je da Aleksa Bečić nije evropski političar. Nađite nešto kreativnije. POSP je glasovima evropskih parlamentaraca odao priznanje ovom čovjeku. Bečič je jedini koji je pokrenuo parlamentarni dijalog, opstruiran od onih koji će da podrže manjinsku vladu. Gospodin koji će da nas miri, Dritan Abazović, nije pokrenuo dijalog“, istakao je Bulatović.
On je kazao da je dijalog zakočio DPS i „njegovi sateliti“.
16:39 Andrija Popović iz Liberalne partije je rekao je najveća zamjerka Bečiću što je iz političkih i partijskih razloga zaustavio evropske integracije Crne Gore.
„Bez obzira na pojedine lične konflikte sa Bečićem, koji su uobičajeni u parlamentarnoj demokratiji, smatra da je naročito u posljednje vrijeme tehnički korektno vodio Skupštinu uz neke manjkavosti na polju međunarodne saradnje poslanika, zloupotrebe Parlamentarnog kanala, itd“, naveo je Popović.
On je kazao da bi volio da Bečića naslijedi neka od poslanica.
„Mnogo su mudrije, suptilnije od nas poslanika, da se ponovi situacija iz 2001. godine, kada je poslanica Vesna Perović iz Liberalnog saveza vrlo uspješno vršila funckiju predsjednice parlamenta“, poručio je Popović.
16:30 Poslanik GP URA Miloš Konatar je kazao da je koalicija „Crno na bijelo“ ponudila koncept evropske i manjinske vlade jer smatraju da je Crnoj Gori neophodno pomjerenje, nastavak ekonomskih reformi i ubrzanje na evropskom putu.
„Želimo da se nastavi odlučna borba protiv korupcije i kriminala“, poručio je Konatar.
Rekao da u Crnoj Gori ne postoji luksuz da postoji bilo kakva blokada u saradnji između Skupštine i Vlade.
„Bili smo korektni i jasni, rekli smo da tražimo podršku za formiranje manjinske vlade i u toj vladi neće biti DPS-a. DPS se neće vratiti na vlast, iako dio kolega želi sa time manipulisati i predstaviti to kao izdaju izborne volje građana. Ali, mi moramo sarađivati sa svim, bez obzira ko bude u toj vladi, jer ako oćemo da mirimo Crnu Goru, moramo sa svima sarađivati za dobro Crne Gore“, rekao je Konatar.
On je poručio da pad Vlade nije bio nikakva apokalipsa, a da to neće biti ni smjena Bečića.
„Izabraćemo novog predsjednika ili predsjednicu Skupštine, koji ili koja će efikasno sarađivati sa Vladom koja će se, nadam se formirati“, rekoa je Konatar.
Naglasio je da samo uz snažnu saradnju parlamenta i Vlade možemo da napravimo ključni korak ka EU.
„Za one koji pokušavaju manipulisati građanima o nekim novim koalicijama i izdaji, evo ekskluziva novi predsjenik ili predsjednica skupštine neće biti iz DPS-a, ali mora raditi sa svima, pa i sa DPS-om i opozicijom“, kazao je Konatar.
On je rekao da nikada nije mislio da Bečić stoji iza sajta Izdaja.me.
„Ali sam smatrao da je, kao predsjenik Skupštine, odgovoran i da je imao obavezu da zaštiti poslanike“, naveo je Konatar.
Konatar je naveo da se danas ovdje razdvajaju putevi Demokrata i GP URA, ali je siguran da će i Dritan Abazović i Aleksa Bečić obavljati važne državne funkcije i da treba tražiti nove mostove saradnje, zbog građana.
16:19 Poslanik SNP Vladimir Joković apelovao je da se smire strasti.
„Nije ovo sudnji dan ovog parlamenta, niti jedne političke karijere“, rekao je Joković.
On je kazao da su imali više razloga da ga ne izaberu, nego da ga smijene.
„Moram reći da ste vodili, po meni, zadovoljavajući način ovaj parlament“, kazao je Joković.
On je rekao da su od početka iznevjerili volju građana.
„Niko od građana nije glasao da budu ministri oni koji su bili, a da ne budu oni koji su bili na listama“, istakao je Joković.
On je kazao da je SNP otvore za svaki mogući dogovor.
„To što neko priča da je sve dogovoreno, da je to završeno, apsolutno nije tačno. Svi ti spiskovi ko je premijer, ko su ministri, apsolutno je netačno, bar što se tiče SNP-a. Da smo otvoreni i da činimo sve da nađemo rješenje, potvrdiće Andija Mandić i Milan Knežević, nakon jučerašnjeg razgovra koji smo imali“, poručio je Joković.
On je rekao da vjeruje da će svi smoći snage da nađu rješenje na zadovoljstvo građana, da se Crna Gora stabilizuje i pomiri.
16:12 Poslanik DF-a Branko Radulović kazao je da Vlada nije bila reformska.
„Građani, gore glavu. Nemojte ni slaviti ni previše upadati u euforiju zbog onoga što se desilo. To se moralo desiti“, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, parlamentarna većina mora da se restartuje na pravim osnovama, na nečemu što je građanska i evropska Crna Gora.
On je kazao da je projekat „Evropa sad“ veliki izazov da se sve diskriminacije iskorijene.
15:53 Poslanik Demokrata Vladimir Martinović je, reagujući na izjave Strujić, kazao da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kazao da Bečić doprinosi međuvjerskom i međunacionalnom sladu, te da je predsjedniku Skupštine u Turskoj uručena nagrada za mir, nacionalnu i vjersku toleranciju.
„Nećemo odgovarti na bilo kakve vrste provokacije, jer ćemo se u srijedu u 18 sati, sa građanima naći ispred Hrama. Vidimo se na ulici, da branimo izbornu volju građana“, rekao je Martinović.
15:40 Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić kazal je da će BS glasati za smjenu Alekse Bečića.
„Vjerovali smo da će učešćem Demokrata u vlasti Vlada imati koliko toliko imati demokratski i građanski kurs. Sve je jasnije da da su Demokrate umjesto proevropske pozicije zauzele onu za koju su mislili da im je politički sigurnija i potpuno preuzeli desne političke i ideološke pozicije uz snažnu dozu političkog populističkog diskursa“, navela je Strujić.
Ona je kazala da je Bečić svoju poziciju koristio za promociju svoje stranke.
„Boje parlamenta su više podsjećale na boje Demokrate nego na Crnu Goru, a da su internet platforme pretvorene u funkciju promocije Demokrata i njihovog predsjednika“, navela je Strujić.
Ona je na trenutak prekinula govor, optužujući poslanike sa „lijeve strane“ da je ismijavaju.
Takođe, kazala je da Bečić nije pokrenuo međustranački dijalog kako bi se našli kompromisi potrebni za rješavanje ključnih pitanja.
15:25 Miodrag Lekić (DEMOS) kazao je da je protiv smjene Bečića.
„Protesti koji su najavljeni desiće se bez obzira na ovu raspravu“, rekao je Lekić.
Predložio je da se još jednom razmisli, da se zadrži institucionalna stabilnost i da se povuče predlog za razrješenje Bečića.
Lekić je kazao da je uloga DPS-a u ovom procesu još iza kulisa i nije poznata.
15:12 Poslanik SD-a Damir Šehović je kazao da će glasati za smjenu predsjednika parlamenta, iako su kvalitetno i sadržajno sarađivali, ali da će to uraditi jer parlamentarna većina više ne postoji.
„Neprirodno bi bilo da čovjek koji izabran od strane te parlamentarne većine ostane na toj funkciji“, naveo je Šehović.
Šehović je istakao da nakon izglasavanja nepovjerenja Bečiću, Crna Gora ulazi u novu fazu u kojoj nema pravo na grešku.
„To znači da treba se formira nova evropska većina od 49 poslanika koja će značiti da ćemo lakše doći do željenih reformi. Što se SD tiče da bismo bili dio te većine, moramo oko nekih stvari da se dogovorimo“, poručio je Šehović.
On je rekao da se mora praviti saradnja o okupljanju oko građanskih, evropskih i sekularnih vrijednosti.
„Druga stvar oko koje moramo da se dogovorimo je da mormao prekinui sa šovinizmom, klerikalizmom i vjerskim fanatizmom“, rekao je Šehović.
Poručio je da, ako neko želi da sarađuje sa SD-om, nema potrebe da se za mišljenje ide u Beograd, ili neku drugu okolnu zemlju.
„SD nema problem, podržaće i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, ali neće dati nijednoj vjerskoj zajednici više prava nego što joj pripada ili više nego nekoj drugoj vjerskoj zajednici“, istakao je Šehović.
14:55 Poslanik DF-a Milan Knežević je kazao da je taj politički savez sve vrijeme pokazivao širokogrudost i spremenost za dogovor.
„I sada smo spremi da sjednemo za sto odmah nakon sjednice i odmah nakon što Bečić bude smijenjen, jer to je naša obaveza.Aok treba , neka ti razgovori budu otvoreni za javnost jer mi iz DF-a nema ništa da krije, sa nama ste uvijek znali na čemu ste“, rekao je Knežević i dodao da je bitno isključiti lični momenat i narativ.
„Svađao sam se ja i sa Bečićem i sa Bogdanovićem i sa Abazovićem, ali to nije razlog da odmah sjednemo za sto“, poručio je predsjednik DNP-a.
On je rekao da se danas ne brane fotelje, već izborna volja.
„Ako se izda izborna volja, imaćete proteste u svim gradovima. DFv“, poručio je Knežević.
On je rekao da nije hto da bude u Vladi Zdravka krivokapića, tako da neće biti ni u Vladi koju bi fomrirala atuelan parlamentarna većina.
14:46 – Danijel Živković iz DPS-a kazao je da su inicijativu za smjenu Bečiću podnijeli jer nije pokrenut dijalog u parlamentu o ključnim procesima.
„Imali smo narasle tenzije, polarizaciju, i dijalog je bilo potrebno pokrenuti“, saopštio je Živković.
14:44 – Nastavljena je sjednica parlamenta na kojoj će se, shodno odluci Kolegijuma, raspravljati o smjeni predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića.
13:23 – Predsjedavajuća Bošnjak dala je pauzu kako bi se dogovorili na Kolegijumu o nastavku rada današnje sjednice.
13:15 – Lider SNP-a Vladimir Joković pozvao je da budu ljudi, apelujući na rješenje kako bi ostala ova parlamentarna većina: „Ako ne može, onda da završavamo“.
13:07 – U odgovoru Bečiću, Konatar je rekao da nema nikakvog razloga za nervozom: „Nemojte da birate izbornu volju onih koji su birali ‘Crno na bijelo’. Kad budu sljedeći izbori ti ljudi će nas glasati opet ili neće“.
„Uvijek i otvoreno sam spreman da saopštim stavove i preuzmem odgovornost za odluke političkog subjekta kojem pripadam“, kazao je Konatar.
Mostovi saradnje su, kako je rekao, spaljeni, ali da će ipak morati da razgovaraju: „Molim da svi zadržimo neki dostojanstven odnos, nijesu funkcije vrijedne destabilizacije“.
12:57 – Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić kazao je da nikad nikome nije izrekao uvrede, poručujući da mu je stalo do izborne volje građana.
„Slobodan čovjek u ovakvim političkim okolnostima bira dogovor unutar postojeće većine i partija manjina ili bira vanredne parlamentarne izbore. Ako neko uradi drugačije, dozvolite da osnovano sumnjam da je ta sloboda nečim ugrožena“, istakao je Bečić.
12:53 – Poslanik PzP-a Branko Radulović zamolio je kolege u parlamentu da teške riječi ostave za sebe: „Molim vas da danas svojim emotivnim istupima se saberemo. Ko ne može, neka izađe pa neka se vrati“.
„Zamolio bih bez ikakvog Kolegijuma, Kolegijum je ovdje, da mi odlučimo hoćemo li danas diskutovati ovako uzavreli, pozivajući na nešto što će nas mrčne sačuvati u jedno ili ćemo se raspasti“, rekao je Radulović.
12:50 – Danijel Živković (DPS) pozvao je na poštovanje Poslovnika. Opozicija je, kaže, protiv bilo kakvog odgađanja sjednice.
12:48 – Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić rekao je da Bečić inicijativom stavio u nezgodan položaj d aće on nešto opstruirati: „Mi danas o ovome treba da raspravljamo. Ova većina ne može da se sačuva jer je pala prije neki dan“.
„Ovo je danas trenutak istine, i ne treba da damo sekund više mogućim zakulisnim radnjama i da usput ispadne da mi koji smo branili izbornu volju građana smo krivi za nešto“, poručio je Milačić.
Poručio je da će biti na ulicama, da pokažu kako se odnosi prema izdajnicima
12:40 – Poslanik koalicije „Crno na bijelo“ Miloš Konatar pozdravio je stav predsjednika parlamenta Bečića da on nema problema da se raspravlja o njegovom razrješenju: „Poštujem njegov stav, vjerujem da je visoko moralan čovjek koji ima namjeru da uvijek brani svoj lični dignitet“.
„I ja imam obavezu da branim svoj dignitet i dignitet potpredsjednika Vlade, lidera GP URA i mog prijatelja Dritana Abazovića. Kad se ovdje glasalo o njegovoj smjeni kolege iz DF-a su jasno rekli da će glasati za smjenu. Niko iz GP URA, ni Abazović nije poslanike DF-a okarakterisao kao izdajnike“, podsjetio je Konatar.
12:38 – Slaven Radunović iz DF-a kaže da je danas u pitanju budućnost dosadašnje koalicije, a ne pozicija Bečića.
„Molim vas da ne opstruirate svojom funkcijom predsjednika na koleginicu da ne da pauzu, da dobijemo tih pet dana“, rekao je Radunović.
12:35 – Poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović smatra da je u pitanju nepotrebna opstrukcija parlamenta: „Mi smo usvojili dnevni red vanrednog zasjedanja. Sjednica vanrednog zasjedanja mora danas završiti“.
12:30 – Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić rekao je da mu, kad se krenulo u razrješavanje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, nije trebalo ni pet sekundi da odluči da je protiv.
„Kad me pitate da li sam za koaliranje sa DPS-om, ne treba ni pet sekundi, odmah jasno kažem da sam protiv. Ako neko iz trenutne parlamentarne većine treba sat vremena da kaže da li isključuje saradnju s DPS-om, to mi je razumljivo. Aleksa Bečić može sve da dozvoli, da bude od državnika, i običnog radnika. Ali nikad neće izdati one koji su mu dali povjerenje i neće dozvoliti da se neko igra sa njegovim imenom“, rekao je Bečić.
Djeluje mu politički apsurdno da nekome treba vrijeme da kaže da li je spreman da ispoštuje izbornu volju 208.000 građana i izjasni se je li Za ili Protiv Bečića.
12:28 – Poslanik Demosa Miodrag Lekić rekao je da se rizikuje nova kontaminacija javnosti: „Građani su 30. avgusta prešli rubikon, da li smo i mi, nijesmo izvjesno kad smo došli do ove situacije“.
„Ne spašava niko nikoga, ali potreban je minimum transparentnosti i dogovora da stvari budu jasne“, rekao je Lekić
12:23 – Poslanik DF-a Slaven Radunović poručio je da se Crna Gora danas nalazi na prekretnici, i zatražio je pauzu kako bi se dao prostor dijalogu.
„Da se nastavi u petak u 12 sati, da još jednom sjednemo i razgovaramo, da sve ljutnje i strahove i međusobne nepoznanice razriješimo, jer mi nijesmo bilo ko. Nijesmo obični građani, već ljudi odgovorni za upravljanje ove države“, rekao je Radunović.
Smjenom predsjednika, kako je rekaom funkciju ne gubi Aleksa Bečić, već se ruše mostovi u parlamentarnoj većini.
„Ako se ne dogovorimo do petka, kolege iz GP URA, ostaje vam mogućnost da donesete odluku sa onima sa kojima ste potpisali incijativu“, rekao je Radunović.
12:20 – Poslanici većinom glasova usvojili dnevni red vanredne sjednice.
12:15 – Poslanici se prozivkom izjašnjavaju o dnevnom redu.
Predlog za razrješenje potpisalo je 38 poslanika Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Albanske koalicije Jednoglasno.
U obrazloženju se navodi da Skupština, za vrijeme Bečićevog mandata, nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga, zbog čega nije ostvarila jednu od osnovnih funkcija da dovede do ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
„Dominantno zbog te činjenice, odnosno, neostvarivanja svrhe koju bi najviši zakonodavni i politički dom u državi trebalo da ima, svjedoci smo nikad većih društvenih, političkih i socijalnih podjela, koje prijete da destabilizuju ukupan ambijent u državi i blokiraju ispunjavanje njenih osnovnih zadataka“, kaže se u obrazloženju.
Podsjeća se da je negativan godišnji izvještaj Evropske komisije, u kome se navodi i da je sadašnji saziv Skupštine bez presedana u istoriji Crne Gore, najbolja ilustracija zbog čega je put države prema Evropskoj uniji zaustavljen.
„Značajan doprinos takvom Izvještaju i dijagnozi stanja od naših evropskih partnera, dala je upravo Skupština pod rukovodstvom njenog aktuelnog predsjednika“, dodaje se u obrazloženju.
Kako se navodi, u toku trajanja aktuelnog saziva Skupštine, Crna Gora je značajno nazadovala u oblasti vladavine prava, a najveći razlog tome je, smatraju u opoziciji, nespremnost i odsustvo političke volje Bečića da inicira ustavne mehanizme izbora čelnih funkcija u pravosudnom sistemu.
“Bečić nije uspio da djelotvorno pokrene i okonča nijedan važan politički dijalog koji je trebalo da dovede do rješenja kojima bi se deblokirale važne državne institucije, posebno one u oblasti pravosuđa”, kaže se u predlogu za njegovo razrješenje.
Opozicioni poslanici smatraju da je predsjednik parlamenta svoju funkciju očigledno obavljao u interesu svoje partije i lične promocije, a ne u interesu države i ostvarivanja ključnih državnih ciljeva, čija je realizacija zbog takvog odnosa izostala.
POLITIKA
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.
„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.
Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.
„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.
Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“
„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.
Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.
„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“
Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.
„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.
„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“
„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“
„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.
„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“
Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.
„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.
Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“
„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“
Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“
„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“
„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.
Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.
„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.
„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,
očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,
kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,
kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.
Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
(MINA)
POLITIKA
Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.
Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.
Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
HRONIKA2 сата ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
DRUŠTVO6 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura











