Connect with us

POLITIKA

ZA SMJENU 43 POSLANIKA

(VIDEO) Sjednica Skupštine: Bečića razriješili URA i opozicija predvođena DPS-om

Crnogorski parlament danas na vanrednoj sjednici raspravlja o predlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Alekse Bečića

Crnogorski parlament usvojio je na vanrednoj sjednici predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

Tok sjednice pratite UŽIVO:

20:26 Poslanici koalicije „Crno na bijelo“, koju predvodi GP URA Dritana Abazovića, zajedno sa poslanicima DPS-a Mila Đukanovića i ostalih opozicionih stranka, njih ukupno 46, glasali su za smjenu Bečića.

Protiv su bili Demokrate, Demos, DF, PzP, SNP, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora i Radnička partija.

Za smjenu Alekse Bečića glasalo je 43 poslanika poslanice koalicije „Crno na bijelo“ i opozicije.

Bečić, koji je tokom glasanja bio suzdržan, je za predsjednika Skupštine izabran 23. septembra 2020. godine.

Poslanici su se o smjeni Bečića izjašnjavali prozivkom.

Dužnost predsjednika Skupštine do izbora novog vršiće Strahinja Bulajić, potpredsjednik i predstavnik najvećeg kluba poslanika.

19:54 Potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak dala je pauzu od deset minuta, kako bi se poslanici pripremili za glasanje.

19:19 Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić kazao je da nije sporno što je inicijativa došla od opozicije,

„Ali nije mi jasno zašto nije bilo jedne rečenice: ‘Kolega Bečiću, našli smo podršku i u redovima većine, u onima koji su nas pobijedili 30. avgusta i prosto hoćemo zbog tih političkih kalkulacija da Vas smijenimo'“, naveo je Bečić.

On je kazao da navodi u predlogu za njegovo razrješenje nijesu utemeljeni.

Rekao da je apsurdno tražiti smjenu predsjednika parlamenta jer se nije postigla dvotrećinska većina oko potrebnih pitanja i nije dođlo do deblokade pravosuđa.

„Ova sjednica je pokazala ono što sam lično i moja partija ukazivali ranije, a tek će dani pred nama potvrditi ono što ste imali prilike da čujete“, rekao je Bečić.

19:05 Lider Force Genci Nimanbegu kazala je da je padom Vlade, pala cijela koalicija.

On je rekao da je ova Vlada vjerovatno pala na Cetinju, koje, kako je rekao, svima mora biti upozorenje.

18:14 Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić je kazao da riječ o klasičnom prevratu.

„Kada djelovi parlamentarne većine ruši vlast sa opozicijom, to se zove politička korupcija i izdaja. Mi više nemomo parlamentarnu većinu od 30. avgusta, ovo je samo dodatak“, rekoa je Milačić.

On je poručio da sa Urom više nema razgovora.

„Nema razgovora prije novih izbora ni sa kim. Mnogi su umrsili svoje prste u rušenje“, poručio je Milačić.

18:06 Poslanica GP URA Božena Jelušić kazala je da ima dugo iskustvo borbe protiv DPS-a.

„Nije primjereno da nas optužuju za nešto što nije istina. Vaše je da provjerite, ako se usvoji taj model, ali nije da na ovaj način optužujete prije nego što ste bilo što od toga vidjeli. Crnoj Gori neće svanuti prije nego se vlast nekoliko puta ne promijeni na izborima“, rekla je Jelušić.

Smisao GP URA je, kako je kazala, da Crnoj Gori bude bolje, čak i ako njega ne bude.

Rekla je da njihovoj grupaciji crkva ništa nije pomogla, a da je pomogla DF-u i možda Demokratama.

„U decembru se niste brinuli što gubimo naše glasove, tako nemojte ni sad“, poručila je Jelušić.

17:48 Poslanik Demokrata Dragan Krapović je kazao da je na sceni otvorena politička izdaja i prodaja glasova.

„Svako ko to nije detektovao je politički slijep ili nepismen, ili se namjerno pravi lud. Nemamo namjeru da isključujemo bilo koga iz političkih tokova, ali jeste da bivši režim držimo u opoziciji, dok građani ne kažu drugačije“, rekao je Krapović.

Kazao je da „zavlačenje“ sa pričom sa pozivom za pregovore, podsjeća na zahtjev Stevana Džakovića da se potpišu otvorene liste ili zahtjev Draga Đurovića da se potpišu Kosovo ili Srebrenica pa da se formira vlast u Nikšiću.

17:29 Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je danas potvrđeno stvaranje nove parlamentarne većine.

„Dobili smo potvrdu da im Aleksa Bečić smeta za saradnju sa DPS-om. Dogovoreno je prekrajanje izborne volje građana“, poručio je Koprivica.

On je ponovio da su izbori jedini put za izlazak iz krize.

Rekao je da smjena predsjednika Skupštine nije smjena političkog lidera nego smjena parlamentarne većine.

„Danas parlament prestaje da reflektuje volju naroda i počinje da služi interesnim strukturama koje imaju svoje planove, a bježe od izbora“, poručio je Koprivica.

17:17 Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić je rekao da se snažno zalagao da izmijeni Poslovnik i da jedno potpredsjedničko mjesto bude zagarantovano za poslanika iz manjinskih stranaka.

„Nakon toga smo čuli da je to usvojeno kao amandman Bošnjačke stranke. 23. decembra 2020. godine grupa od pet poslanika, predstavnika pet poslaničkih klubova parlamentarne većine podnijela izmjene i dopune Poslovnika, a za ovlašćenog predstavnika ovlastila Moma Koprivicu“, naveo je Bečić.

On je saoptio da je u tom prijedlogu predložena i normirana norma koja omogućava da jedno potpredsjedničpko mjesto pripadne nekom iz manjinskih partija.

„Razmatrali smo taj akt 28. decembra, došao je amandman BS-a kojom su tražili da taj potpredsjednik bude iz reda manjinske partije koja je najviše glasova osvojila na parlamentarnim izborima. Međutim, imajući u vidu sa poslanici BS-a nijesu prisustvovali kad se glasalo o predlogu akta, nije ni razmatran njihov amandman već je prihvaćeno ono što je bilo stanovište predlagača da potpredsjednik Skupštine iz manjinskih partije bude onaj koga predlože svi poslanici koji dolaze iz manjinskih partija“, saopštio je Bečić.

17:06 Potpredsjednik parlamanta Ervin Ibrahimović rekao je da je sa Bečićem imao izvanrednu saradnju, te da nijedan poslanik njegove partije nije remetio rad parlamenta.

On je rekao da je elementarno pravilo politike da onaj koji ima većinu predsjedava parlamentom.

„Mi ovdje nijesmo ni protiv koga usmjereni, ne krijemo se od nikoga, imao sam obavezu da podržim inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine, sve drugo bi bilo skrivanje iza nekog drugog. Pridružujem se da je vodio Bečić dobre sjednice. Ali pričamo o stvaranju neke nove većine. I to je realnost“, rekao je Ibrahimović.

16:46 Poslanik DF-a Predrag Bulatović da nema razloga za Bečićevu smjenu.

„Smiješno mi je da Aleksa Bečić nije evropski političar. Nađite nešto kreativnije. POSP je glasovima evropskih parlamentaraca odao priznanje ovom čovjeku. Bečič je jedini koji je pokrenuo parlamentarni dijalog, opstruiran od onih koji će da podrže manjinsku vladu. Gospodin koji će da nas miri, Dritan Abazović, nije pokrenuo dijalog“, istakao je Bulatović.

On je kazao da je dijalog zakočio DPS i „njegovi sateliti“.

16:39 Andrija Popović iz Liberalne partije je rekao je najveća zamjerka Bečiću što je iz političkih i partijskih razloga zaustavio evropske integracije Crne Gore.

„Bez obzira na pojedine lične konflikte sa Bečićem, koji su uobičajeni u parlamentarnoj demokratiji, smatra da je naročito u posljednje vrijeme tehnički korektno vodio Skupštinu uz neke manjkavosti na polju međunarodne saradnje poslanika, zloupotrebe Parlamentarnog kanala, itd“, naveo je Popović.

On je kazao da bi volio da Bečića naslijedi neka od poslanica.

„Mnogo su mudrije, suptilnije od nas poslanika, da se ponovi situacija iz 2001. godine, kada je poslanica Vesna Perović iz Liberalnog saveza vrlo uspješno vršila funckiju predsjednice parlamenta“, poručio je Popović.

16:30 Poslanik GP URA Miloš Konatar je kazao da je koalicija „Crno na bijelo“ ponudila koncept evropske i manjinske vlade jer smatraju da je Crnoj Gori neophodno pomjerenje, nastavak ekonomskih reformi i ubrzanje na evropskom putu.

„Želimo da se nastavi odlučna borba protiv korupcije i kriminala“, poručio je Konatar.

Rekao da u Crnoj Gori ne postoji luksuz da postoji bilo kakva blokada u saradnji između Skupštine i Vlade.

„Bili smo korektni i jasni, rekli smo da tražimo podršku za formiranje manjinske vlade i u toj vladi neće biti DPS-a. DPS se neće vratiti na vlast, iako dio kolega želi sa time manipulisati i predstaviti to kao izdaju izborne volje građana. Ali, mi moramo sarađivati sa svim, bez obzira ko bude u toj vladi, jer ako oćemo da mirimo Crnu Goru, moramo sa svima sarađivati za dobro Crne Gore“, rekao je Konatar.

On je poručio da pad Vlade nije bio nikakva apokalipsa, a da to neće biti ni smjena Bečića.

„Izabraćemo novog predsjednika ili predsjednicu Skupštine, koji ili koja će efikasno sarađivati sa Vladom koja će se, nadam se formirati“, rekoa je Konatar.

Naglasio je da samo uz snažnu saradnju parlamenta i Vlade možemo da napravimo ključni korak ka EU.

„Za one koji pokušavaju manipulisati građanima o nekim novim koalicijama i izdaji, evo ekskluziva novi predsjenik ili predsjednica skupštine neće biti iz DPS-a, ali mora raditi sa svima, pa i sa DPS-om i opozicijom“, kazao je Konatar.

On je rekao da nikada nije mislio da Bečić stoji iza sajta Izdaja.me.

„Ali sam smatrao da je, kao predsjenik Skupštine, odgovoran i da je imao obavezu da zaštiti poslanike“, naveo je Konatar.

Konatar je naveo da se danas ovdje razdvajaju putevi Demokrata i GP URA, ali je siguran da će i Dritan Abazović i Aleksa Bečić obavljati važne državne funkcije i da treba tražiti nove mostove saradnje, zbog građana.

16:19 Poslanik SNP Vladimir Joković apelovao je da se smire strasti.

„Nije ovo sudnji dan ovog parlamenta, niti jedne političke karijere“, rekao je Joković.

On je kazao da su imali više razloga da ga ne izaberu, nego da ga smijene.

„Moram reći da ste vodili, po meni, zadovoljavajući način ovaj parlament“, kazao je Joković.

On je rekao da su od početka iznevjerili volju građana.

„Niko od građana nije glasao da budu ministri oni koji su bili, a da ne budu oni koji su bili na listama“, istakao je Joković.

On je kazao da je SNP otvore za svaki mogući dogovor.

„To što neko priča da je sve dogovoreno, da je to završeno, apsolutno nije tačno. Svi ti spiskovi ko je premijer, ko su ministri, apsolutno je netačno, bar što se tiče SNP-a. Da smo otvoreni i da činimo sve da nađemo rješenje, potvrdiće Andija Mandić i Milan Knežević, nakon jučerašnjeg razgovra koji smo imali“, poručio je Joković.

On je rekao da vjeruje da će svi smoći snage da nađu rješenje na zadovoljstvo građana, da se Crna Gora stabilizuje i pomiri.

16:12 Poslanik DF-a Branko Radulović kazao je da Vlada nije bila reformska.

„Građani, gore glavu. Nemojte ni slaviti ni previše upadati u euforiju zbog onoga što se desilo. To se moralo desiti“, rekao je Radulović.

Prema njegovim riječima, parlamentarna većina mora da se restartuje na pravim osnovama, na nečemu što je građanska i evropska Crna Gora.

On je kazao da je projekat „Evropa sad“ veliki izazov da se sve diskriminacije iskorijene.

15:53 Poslanik Demokrata Vladimir Martinović je, reagujući na izjave Strujić, kazao da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kazao da Bečić doprinosi međuvjerskom i međunacionalnom sladu, te da je predsjedniku Skupštine u Turskoj uručena nagrada za mir, nacionalnu i vjersku toleranciju.

„Nećemo odgovarti na bilo kakve vrste provokacije, jer ćemo se u srijedu u 18 sati, sa građanima naći ispred Hrama. Vidimo se na ulici, da branimo izbornu volju građana“, rekao je Martinović.

15:40 Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić kazal je da će BS glasati za smjenu Alekse Bečića.

„Vjerovali smo da će učešćem Demokrata u vlasti Vlada imati koliko toliko imati demokratski i građanski kurs. Sve je jasnije da da su Demokrate umjesto proevropske pozicije zauzele onu za koju su mislili da im je politički sigurnija i potpuno preuzeli desne političke i ideološke pozicije uz snažnu dozu političkog populističkog diskursa“, navela je Strujić.

Ona je kazala da je Bečić svoju poziciju koristio za promociju svoje stranke.

„Boje parlamenta su više podsjećale na boje Demokrate nego na Crnu Goru, a da su internet platforme pretvorene u funkciju promocije Demokrata i njihovog predsjednika“, navela je Strujić.

Ona je na trenutak prekinula govor, optužujući poslanike sa „lijeve strane“ da je ismijavaju.

Takođe, kazala je da Bečić nije pokrenuo međustranački dijalog kako bi se našli kompromisi potrebni za rješavanje ključnih pitanja.

15:25 Miodrag Lekić (DEMOS) kazao je da je protiv smjene Bečića.

„Protesti koji su najavljeni desiće se bez obzira na ovu raspravu“, rekao je Lekić.

Predložio je da se još jednom razmisli, da se zadrži institucionalna stabilnost i da se povuče predlog za razrješenje Bečića.

Lekić je kazao da je uloga DPS-a u ovom procesu još iza kulisa i nije poznata.

15:12 Poslanik SD-a Damir Šehović je kazao da će glasati za smjenu predsjednika parlamenta, iako su kvalitetno i sadržajno sarađivali, ali da će to uraditi jer parlamentarna većina više ne postoji.

„Neprirodno bi bilo da čovjek koji izabran od strane te parlamentarne većine ostane na toj funkciji“, naveo je Šehović.

Šehović je istakao da nakon izglasavanja nepovjerenja Bečiću, Crna Gora ulazi u novu fazu u kojoj nema pravo na grešku.

„To znači da treba se formira nova evropska većina od 49 poslanika koja će značiti da ćemo lakše doći do željenih reformi. Što se SD tiče da bismo bili dio te većine, moramo oko nekih stvari da se dogovorimo“, poručio je Šehović.

On je rekao da se mora praviti saradnja o okupljanju oko građanskih, evropskih i sekularnih vrijednosti.

„Druga stvar oko koje moramo da se dogovorimo je da mormao prekinui sa šovinizmom, klerikalizmom i vjerskim fanatizmom“, rekao je Šehović.

Poručio je da, ako neko želi da sarađuje sa SD-om, nema potrebe da se za mišljenje ide u Beograd, ili neku drugu okolnu zemlju.

„SD nema problem, podržaće i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, ali neće dati nijednoj vjerskoj zajednici više prava nego što joj pripada ili više nego nekoj drugoj vjerskoj zajednici“, istakao je Šehović.

14:55 Poslanik DF-a Milan Knežević je kazao da je taj politički savez sve vrijeme pokazivao širokogrudost i spremenost za dogovor.

„I sada smo spremi da sjednemo za sto odmah nakon sjednice i odmah nakon što Bečić bude smijenjen, jer to je naša obaveza.Aok treba , neka ti razgovori budu otvoreni za javnost jer mi iz DF-a nema ništa da krije, sa nama ste uvijek znali na čemu ste“, rekao je Knežević i dodao da je bitno isključiti lični momenat i narativ.

„Svađao sam se ja i sa Bečićem i sa Bogdanovićem i sa Abazovićem, ali to nije razlog da odmah sjednemo za sto“, poručio je predsjednik DNP-a.

On je rekao da se danas ne brane fotelje, već izborna volja.

„Ako se izda izborna volja, imaćete proteste u svim gradovima. DFv“, poručio je Knežević.

On je rekao da nije hto da bude u Vladi Zdravka krivokapića, tako da neće biti ni u Vladi koju bi fomrirala atuelan parlamentarna većina.

14:46 – Danijel Živković iz DPS-a kazao je da su inicijativu za smjenu Bečiću podnijeli jer nije pokrenut dijalog u parlamentu o ključnim procesima.

„Imali smo narasle tenzije, polarizaciju, i dijalog je bilo potrebno pokrenuti“, saopštio je Živković.

14:44 – Nastavljena je sjednica parlamenta na kojoj će se, shodno odluci Kolegijuma, raspravljati o smjeni predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića.

13:23 – Predsjedavajuća Bošnjak dala je pauzu kako bi se dogovorili na Kolegijumu o nastavku rada današnje sjednice.

13:15 – Lider SNP-a Vladimir Joković pozvao je da budu ljudi, apelujući na rješenje kako bi ostala ova parlamentarna većina: „Ako ne može, onda da završavamo“.

13:07 – U odgovoru Bečiću, Konatar je rekao da nema nikakvog razloga za nervozom: „Nemojte da birate izbornu volju onih koji su birali ‘Crno na bijelo’. Kad budu sljedeći izbori ti ljudi će nas glasati opet ili neće“.

„Uvijek i otvoreno sam spreman da saopštim stavove i preuzmem odgovornost za odluke političkog subjekta kojem pripadam“, kazao je Konatar.

Mostovi saradnje su, kako je rekao, spaljeni, ali da će ipak morati da razgovaraju: „Molim da svi zadržimo neki dostojanstven odnos, nijesu funkcije vrijedne destabilizacije“.

12:57 – Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić kazao je da nikad nikome nije izrekao uvrede, poručujući da mu je stalo do izborne volje građana.

„Slobodan čovjek u ovakvim političkim okolnostima bira dogovor unutar postojeće većine i partija manjina ili bira vanredne parlamentarne izbore. Ako neko uradi drugačije, dozvolite da osnovano sumnjam da je ta sloboda nečim ugrožena“, istakao je Bečić.

12:53 – Poslanik PzP-a Branko Radulović zamolio je kolege u parlamentu da teške riječi ostave za sebe: „Molim vas da danas svojim emotivnim istupima se saberemo. Ko ne može, neka izađe pa neka se vrati“.

„Zamolio bih bez ikakvog Kolegijuma, Kolegijum je ovdje, da mi odlučimo hoćemo li danas diskutovati ovako uzavreli, pozivajući na nešto što će nas mrčne sačuvati u jedno ili ćemo se raspasti“, rekao je Radulović.

12:50 – Danijel Živković (DPS) pozvao je na poštovanje Poslovnika. Opozicija je, kaže, protiv bilo kakvog odgađanja sjednice.

12:48 – Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić rekao je da Bečić inicijativom stavio u nezgodan položaj d aće on nešto opstruirati: „Mi danas o ovome treba da raspravljamo. Ova većina ne može da se sačuva jer je pala prije neki dan“.

„Ovo je danas trenutak istine, i ne treba da damo sekund više mogućim zakulisnim radnjama i da usput ispadne da mi koji smo branili izbornu volju građana smo krivi za nešto“, poručio je Milačić.

Poručio je da će biti na ulicama, da pokažu kako se odnosi prema izdajnicima

12:40 – Poslanik koalicije „Crno na bijelo“ Miloš Konatar pozdravio je stav predsjednika parlamenta Bečića da on nema problema da se raspravlja o njegovom razrješenju: „Poštujem njegov stav, vjerujem da je visoko moralan čovjek koji ima namjeru da uvijek brani svoj lični dignitet“.

„I ja imam obavezu da branim svoj dignitet i dignitet potpredsjednika Vlade, lidera GP URA i mog prijatelja Dritana Abazovića. Kad se ovdje glasalo o njegovoj smjeni kolege iz DF-a su jasno rekli da će glasati za smjenu. Niko iz GP URA, ni Abazović nije poslanike DF-a okarakterisao kao izdajnike“, podsjetio je Konatar.

12:38 – Slaven Radunović iz DF-a kaže da je danas u pitanju budućnost dosadašnje koalicije, a ne pozicija Bečića.

„Molim vas da ne opstruirate svojom funkcijom predsjednika na koleginicu da ne da pauzu, da dobijemo tih pet dana“, rekao je Radunović.

12:35 – Poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović smatra da je u pitanju nepotrebna opstrukcija parlamenta: „Mi smo usvojili dnevni red vanrednog zasjedanja. Sjednica vanrednog zasjedanja mora danas završiti“.

12:30 – Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić rekao je da mu, kad se krenulo u razrješavanje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, nije trebalo ni pet sekundi da odluči da je protiv.

„Kad me pitate da li sam za koaliranje sa DPS-om, ne treba ni pet sekundi, odmah jasno kažem da sam protiv. Ako neko iz trenutne parlamentarne većine treba sat vremena da kaže da li isključuje saradnju s DPS-om, to mi je razumljivo. Aleksa Bečić može sve da dozvoli, da bude od državnika, i običnog radnika. Ali nikad neće izdati one koji su mu dali povjerenje i neće dozvoliti da se neko igra sa njegovim imenom“, rekao je Bečić.

Djeluje mu politički apsurdno da nekome treba vrijeme da kaže da li je spreman da ispoštuje izbornu volju 208.000 građana i izjasni se je li Za ili Protiv Bečića.

12:28 – Poslanik Demosa Miodrag Lekić rekao je da se rizikuje nova kontaminacija javnosti: „Građani su 30. avgusta prešli rubikon, da li smo i mi, nijesmo izvjesno kad smo došli do ove situacije“.

„Ne spašava niko nikoga, ali potreban je minimum transparentnosti i dogovora da stvari budu jasne“, rekao je Lekić

12:23 – Poslanik DF-a Slaven Radunović poručio je da se Crna Gora danas nalazi na prekretnici, i zatražio je pauzu kako bi se dao prostor dijalogu.

„Da se nastavi u petak u 12 sati, da još jednom sjednemo i razgovaramo, da sve ljutnje i strahove i međusobne nepoznanice razriješimo, jer mi nijesmo bilo ko. Nijesmo obični građani, već ljudi odgovorni za upravljanje ove države“, rekao je Radunović.

Smjenom predsjednika, kako je rekaom funkciju ne gubi Aleksa Bečić, već se ruše mostovi u parlamentarnoj većini.

„Ako se ne dogovorimo do petka, kolege iz GP URA, ostaje vam mogućnost da donesete odluku sa onima sa kojima ste potpisali incijativu“, rekao je Radunović.

12:20 – Poslanici većinom glasova usvojili dnevni red vanredne sjednice.

12:15 – Poslanici se prozivkom izjašnjavaju o dnevnom redu.

Predlog za razrješenje potpisalo je 38 poslanika Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Albanske koalicije Jednoglasno.

U obrazloženju se navodi da Skupština, za vrijeme Bečićevog mandata, nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga, zbog čega nije ostvarila jednu od osnovnih funkcija da dovede do ubrzanja evropskog puta Crne Gore.

„Dominantno zbog te činjenice, odnosno, neostvarivanja svrhe koju bi najviši zakonodavni i politički dom u državi trebalo da ima, svjedoci smo nikad većih društvenih, političkih i socijalnih podjela, koje prijete da destabilizuju ukupan ambijent u državi i blokiraju ispunjavanje njenih osnovnih zadataka“, kaže se u obrazloženju.

Podsjeća se da je negativan godišnji izvještaj Evropske komisije, u kome se navodi i da je sadašnji saziv Skupštine bez presedana u istoriji Crne Gore, najbolja ilustracija zbog čega je put države prema Evropskoj uniji zaustavljen.

„Značajan doprinos takvom Izvještaju i dijagnozi stanja od naših evropskih partnera, dala je upravo Skupština pod rukovodstvom njenog aktuelnog predsjednika“, dodaje se u obrazloženju.

Kako se navodi, u toku trajanja aktuelnog saziva Skupštine, Crna Gora je značajno nazadovala u oblasti vladavine prava, a najveći razlog tome je, smatraju u opoziciji, nespremnost i odsustvo političke volje Bečića da inicira ustavne mehanizme izbora čelnih funkcija u pravosudnom sistemu.

“Bečić nije uspio da djelotvorno pokrene i okonča nijedan važan politički dijalog koji je trebalo da dovede do rješenja kojima bi se deblokirale važne državne institucije, posebno one u oblasti pravosuđa”, kaže se u predlogu za njegovo razrješenje.

Opozicioni poslanici smatraju da je predsjednik parlamenta svoju funkciju očigledno obavljao u interesu svoje partije i lične promocije, a ne u interesu države i ostvarivanja ključnih državnih ciljeva, čija je realizacija zbog takvog odnosa izostala.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije