Najbolji prijatelji premijera Milojka Spajića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića, koji nemaju nikakvu povezanost sa diplomatijom, bili su predloženi za ambasadore Crne Gore u nekim državama, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.

On je novinarima, nakon konferencije koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), rekao da je mislio da je završeno sa takvim imenovanjima u Crnoj Gori, ali da očigledno nije.

„Neki od najboljih prijatelja predsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova bez ikakve povezanosti sa diplomatijom su bili predlozi za ambasadore“, naveo je Milatović.

On je istakao da se nada da će u narednom koraku Vlada mnogo odgovornije pristupiti tom procesu.

Upitan ko su ti prijatelji Spajića i Ivanovića, Milatović je rekao da treba pitati Vladu ko su predlozi za ambasadore u Berlinu i Madridu.

On je kazao da su poslali pet imena na mišljenje skupštinskom Odboru za međunarodne odnose.

„Nakon rasprave na Odboru, ja ću se dodatno odrediti“, naveo je Milatović.

Kako je rekao, dobili su ukupno osam predloga, od kojih su dva vratili Vladi.

Upitan o kojim predlozima za ambasadore će Odbor raspravljati, Milatović je kazao da se radi o ambasadorima u Mađarskoj, pri OEBS-u, u Švajcarskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.

On je istakao da je bio razočaran načinom na koji je Vlada pristupila imenovanju ambasadora.

„Imena koja su došla, onih 16 imena koja su došla do mene u prvom krugu političkih konsultacija, nijesu bila na niovu očekivanog“, podsjetio je Milatović.

On je kazao da prvo sa tim osobama nije razgovarao ni Spajić ni Ivanović, čime je, prema ocjeni Milatovića, pokazana neodgovornost prema procesu i prema diplomatskoj mreži i ljudima koji treba da predstavljaju Crnu Goru.

„Jedina institucija u državi koja je razgovarala sa kandidatima sam ja, a u tim razgovorima uočio sam mnogo nelogičnosti, neki kandidati su imali dvojna državljanstva“, dodao je Milatović.

On je naveo da neki od kandidata nijesu bili na fonu državne vanjske politike Crne Gore.

„Bio sam vrlo iznenađen da predlog za ambasadora u Moskvi bude osoba koja nije na fonu države spoljne politike Crne Gore“, rekao je Milatović.

On je, upitan da prokomentariše odluku o Trinaestojulskoj nagradi, rekao da nije detaljno upoznat o tome.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić dostavio je danas Skupštini obrazloženje Predloga rezolucije o Jasenovcu, koje nije bilo dostavljeno zbog, kako je naveo, tehničke greške.

Jedan poslanik je “Vijestima” rekao da je to formalna prepreka za raspravu o rezoluciji, jer nije na vrijeme dostavljeno obrazloženje, a drugi da nije, jer se materijal može dopunjavati sve do usvajanja.

Mandić je tražio da rezolucija o Jasenovcu bude uvrštena u dnevni red današnje sjednice Skupštine.

U dostavljenom obrazloženju piše da je cilj rezolucije osuda svakog poricanja genocida u Jasenovcu.

„Podnosioci rezolucije smatraju da se njenim usvajanjem njeguje kultura sjećanja, uz napomenu da sama rezolucija nije uperena protiv bilo kojeg naroda, niti bilo koje savremene države u regionu, već da za svoj cilj ima osudu svakog poricanja genocida u Jasenovcu i podizanje svijesti o tim tragičnim događajima, kako se nikada i nigdje ne bi ponovili. Ohrabrivanjem svih elemenata našeg društva da čuvaju sjećanje na nevino stradale u stravičnom genocidu koji je počinjen u Jasenovcu, stvaramo temelj za izgradnju istinski pomirenog društva“, piše u obrazloženju.

Predsjednik novoformirane Stranke Evropskog progresa (SEP), Duško Marković kazao je u intervjuu na TVCG da njegova stranka nudi novi politički i ekonomski program, koji će u konačnom biti promovisan na Kongersu stranke.

„Naš konačni politički i ekonomski program biće promovisan na kongresu stranke. Naš program će biti baziran na nepokolobljivom poštovanju Ustava Crne Gore, na njenom jačanju u svakom segmentu, na jednakost kada je u pitanju primjena zakona, na ekonomiju koja će se ogledati na održivom i regionalnom razvoju…“, kaže Marković.

Kaže da je cilj da budemo društvo znanja.

„Želimo da unaprijedimo zdravstveni sistem, ali i kulturu koja neće biti samo reprezent našeg identiteta nego i razvojni potencijal naše države“, istakao je Marković.

Marković je naveo da će građanima ponuditi nešto novo.

„Čim smo se opredijelili da formiramo stranku, u moru političkih stranaka koje bitišu, imamo namjeru da građanima ponudimo nešto novo. Ključni razlog za formiranje stranke je ukupna devastacija crnogorskog društva u svakom segmentu. Danas imamo devastaciju unutrašnjeg suvereniteta Crne Gore. Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane. Crna Gora je danas izgubila i nacionalno i državno dostojanstvo“, tvrdi Marković.

„Očekujem vanredne parlamentarne izbore naredne godine“

Istakao je i da očekuje vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori naredne godine.

Objašnjava da je za novoformiranu stranku, kako kaže, prirodnija saradnja sa partijama evropske i građanske orjentacije.

Odgovarajući na pitanje da li bi sa DF-om formirali vlast, Marković kaže da se ideološki razlikuju sa strankama koje se „okupljaju oko te najjače nekada opozicone stranke“.

„U ideološkom smislu to su stranke koje se razlikuju. To je ideološki koncept te stranke. Naš je princip da oni imaju pravo na svoj ideološki i programski sadržaj. Nije pošteno da ih obilježavamo kao izdajnike Crne Gore i to je neprihvatljivo u političkom životu. Intencija je da evropske i građanske imaju primat u odnosu na takve… Prednost će imati one koje nemaju dileme da je EU naš vrednosni okvir, stranke koje u NATO-u vide i šansu za ukupnim, i tehnološkom razvojem…“, istakao je on.

„Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane“

Marković je naveo da će građanima ponuditi nešto novo.

„Čim smo se opredijelili da formiramo stranku, u moru političkih stranaka koje bitišu, imamo namjeru da građanima ponudimo nešto novo. Ključni razlog za formiranje stranke je ukupna devastacija crnogorskog društva u svakom segmentu. Danas imamo devastaciju unutrašnjeg suvereniteta Crne Gore. Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane. Crna Gora je danas izgubila i nacionalno i državno dostojanstvo“, tvrdi Marković.

Kaže i da Crna Gora danas ne poštuje ono što su suverena prava država koje nas okružuju.

„Vijdeli smo to u slučaju Hrvatske, Bosne i Hercegovine kao i Srbije“, istakao je Marković.

„Sektor bezbjednosti devastiran“

Ocijenio je da je u Crnoj Gori sistem bezbjednosti značajno devastiran.

„Samo kroz procedure izbora direktora UP, vidimo da je sektor bezbjednosti i njegova kompaktost dovedena u pitanje. Na sceni imamo devastaciju onih sektorskih politika koje su važne za sve građane. Nama više obrazovanje nije prostor u kojem generacije koje dolaze stiču nova znanja, nego nam školske ustanove postaju teren za političku obuku“, istakao je Marković.

Dodaje da u zdravstvu vidimo da ljudi koji su u stanju zdravstvene potrebe dugo čekaju na uslugu, ili donose od kuće injekcije, zavoje itd…

Sve ovo su kako kaže motivi za formiranje stranke.

Istakao je da je DPS, dok je bio na vlasti, i mogao i trebao da uradi više, ali da je sistem bolje funkcionisao.

Podsjetio je na zdravstvenu krizu izazvanu koronavirusom.

„Crna Gora je tada bila primjer kako je odgovorila na taj zdravstveni izazov. Sjećate se da smo zaštitli zdravlje naših ljudi, bili smo 40 dana korona free destinacija. To je bila organizacija zdravstvenog sistema. Promjene koje su se desile su promjene na gore. Sada imamo jednu haotičnu situaciju“, istakao je Marković.

Kaže da iza njega i jednog značajog broja ljudi stoji iskustvo rada u institucijama.

„Sada sa distance od četiri godine bolje vidimo stvari nego kada smo bili u procesu. Posmatrajući situaciju u ove četiri godine, stekli smo jedno veliko iskustvo“, naveo je on.

Kaže da će inicirati izradu Strategije Nacionalnog razvoja Crne Gore.

„Mi danas živimo četvrtu industrijsku revoluciju. Tehnološki razvoj prate krize koje mogu da ugroze stabilnost zemlje. Pomenuću samo neke. Imamo globane poremećaje moći koji se sad refkeltuju u sukobima, imamo klimatske promjene, imamo migracije koje donose nove izazove. Zbog toga Crna Gora kao mala zemlja mora biti spremna za takve izazove. Imam utisak da aktuelna vlada ne razmišlja o tome“, naveo je Marković.

Pokušaće da probude apstinetne

„Mi u našoj programskoj ponudi ne možemo dijeliti biračko tijelo. Evidentno je da nakon 2020. godine i smjene DPS-a na izbore nije izašlo oko 100.000 građana. Oni su doveli do promjene političke snage u Crnoj Gori. Danas većinu nemaju evropske i građanske stranke. Glasači evropskog, građanskog i suverenističkog bloka su razočarani onime što radi vlast, ali i onima što rade oni koje su ranije glasali. Cilj je da pokušamo da ih probudimo“, kaže Marković.

Podsjeća da je u u DPS ušao kao funkcioner Saveza komuista.

„Tada sam bio predsjednik jedne male opštine na sjeveru. Tada je u nadležnosti opština bilo i obrazovanje, i sudstvo, i već tada sam bio afirmisan. U DPS sam ušao i sa iskustvom i sa integritetom i ličnim i profesionalnim. Moj boravak u DPS-u obilježen je uspjesima“, kaže Marković.

Dodaje da je glavni uspjeh bio spriječavanje građanskog rat u Crnoj Gori devedesetih, obnova nezavisnosti, okretanje Crne Gore ka Evropskoj uniji i člansvo u NATO-u.

„Radio sam odgovorne poslove iza kojih su stajali rezultati. Za ove četiri godine političke apstinencije ja sam na jedan način politički sazrio. I vjerujem da će sve to pomoći da Crnoj Gori da dobije stranku koja će raditi u interesu građana“, kaže Marković.

Podcrtava da u ovaj proces nijesu ušli sa namjerom da po svaku cijenu uđu u parlament i zauzmo poziciju „tasa na vagi“.

„Ali mi moramo da se približimo građanima i da prikažemo šta im nudimo. Ako dobijemo povjerenje građana sasvim sam siguran da ćemo biti parlamentarna stranka i dio neke koalicione vlade“, kaže Marković i dodaje da je prvi cilj te stranke da dobiju povjerenje građana, nakon čega će razmišljati sa kim će koalirati.

„Mi želimo da razumijemo sve političke stranke u CG. Sarađivaćemo sa svima koji Crnu Goru vide kao evropsku državu. Ne bismo mogli da sarađujemo sa onim strankama koje odluke donose pod uticajem sa strane“, istakao je Marković.

„Stranka ne nastaje na anti-DPS platformi“

Marković je istakao i da bi nepošteni bilo da napada visoke zvaničnike jedne druge stranke.

„To nje fer politička borba. Ova stranka ne nastaje na anti-DPS platformi ili anti-platformi drugih stranaka. Želimo da se profilišemo kao samostalna stranka koja će raditi u interesu građana“, istakao je Marković.

Kaže da je razgovarao samo sa onim članovima DPS-a koji su htjeli da se upoznaju sa programom.

„Moram da budem fer i kažem da se svaki dan neko iz DPS-a priključi partiji. DPS ima svoju orjentaciju, politički profil, mi nijesmo DPS, ali ne želimo da naš potencijal gradimo na anti-DPS kampanji“, ističe Marković.

O razlazu sa DPS-om

Nekadašnji visoki funkcioner DPS-a, Duško Marković, kaže da se nakon pada DPS-a na izborima 2020. godine, poslije trideset godina vlasti zalagao za drugačiji reformski proces unutar stranke.

„Ja sam uoči Kongresa 2021. godine zagovarao reforme u stranci koji DPS pozicioniraju kao jaku opoziocionu stranku. Smatrao sam da DPS odlazak u opozocIju treba da razumije kao demokratski proces. Da se ne javlja želja da se vratimo na vlast posle pola godine ili godinu. Nije pristojno bilo zahtijevati da se poslije trideset godina vršenja vlasti vratiš na vlast bilo kakvom političkom akcijom ili inžinjeringom“, istakao je Marković.

Kaže da je bio stava da DPS treba da iskoristi opozicionu pozicuju da se konsoliduje na svaki način.

„Dio mog pristupa je bio da se kadrovske promjene suptilno sprovedu, da se ne ide u agresivnu promjenu. Da imamo balans, da imamo mlade ljude, ali da sačivamo i srednju generaciju, i da se ne odričemo onih koji imaju mudrost i iskustvo. Da oni budu podrška DPS-u , a da se istovremeno sklone oni ljudi koji su zaduženi za negativnu perceprciju javnosti o DPS-u zloupotrebe, koruptivne prakse… „, istakao je Marković.

Dodaje da se onda on sklonio.

„Vidimo rezultate njihovog pristupa“, naveo je on.

Dodaje da nije potrebno baviti se samo istorijskom ili folklornom politikom, ali da je bilo objektivnih razloga za neke oštrije riječi.

„Imali smo konfrontaciju dva bloka, oko nezavisnosti, pa oko Evropske unije. Sad mi je drago kada predsjednik parlamenta Andrija Mandić lijepo govori o članstvu u EU. Danas je drugačije vrijeme. Mislim da moramo razumjeti Crnu Goru takva kakva je. Mislim da postoje razlike, ali da Crna Gora na bazi tih razlika može da se složi oko pitanja koja nas vode u progres. Podjele su istorijske, naša je istorija slavna ali ima kontarverze. Mi se u politici oslanjamo na kontraverze koje izazivaju nestabilnost. Ne možemo praviti kolone patriota i izdajnika“, naglasio je Marković.

Kaže da je u ekspozeu, prije preuzimanja funkcije premijera uputio poziv onima koji su bili opozicija da budu dio vlasti.

„Ali tada sa njihove strane nije bilo spremnosti za to. Tako sam htio da obezbijedim unutrašnju koheziju.
Mislim da meni ne možete naći neoga ko je afirmisao netoleranciju, podjele ili sukobe. Uvijek sam tražio zajednički jezik“, kaže Marković.

Dodaje da se ne može se bježati od prošlosti.

„Ali mi gledamo u budućnost. Možda je to nekome čudno, ali uvjerićete se da je to stranka budućnosti“, kaže Marković.

O Đukanoviću

Odgovarajući na pitanje da li je sa Milom Đukanovićem razgovarao o formiranju partije, Marković kaže da nije.

„Ja mu nisam rekao, ne samo njemu nego bilo kome iz DPS-a. Niti sam osjetio potrebu da pitam nekoga ili kažem. Ja sam sa svojim istomišljenicima doio odluku da idemo u ovom pravcu, u najboljoj namjeri. Mislimo da Crna Gora ide u pogrešnom pravcu, iako ima nekih pozitivnih strana kao što su povećanje životnog standarda i dobijanje IBAR-a“, dodao je Marković.

Govoreći o Đukanoviću, kaže da se neke razlike između njega i Đukanovića ogledaju i u pravcu u kojem su reforme u DPS-u trebale da idu.

„Ali ne vjerujem da se razlikujemo oko toga kakvu Crnu Goru želimo“, istakao je Marković.

Kaže da je DPS doživio poraz jer su bila zapostavljena unutrašnja pitanja, i potrebe građana.

„Rekao sam da smo gradili kuću, ali nijesmo obratili pažnju na dvorište“, kazao je Marković.

O Zakonu o sobodi vjeroispovijesti

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kaže da je bio stava da zakon u tom momentu ne mora da obuhvati imovinska pitanja, ali za to nije bilo saglasnosti u DPS-u.

„Ja sam sa Vladinim pravnim timom vodio pregovore sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. U jednom tenutku sam vidio da je to zakon koji je potreban Crnoj Gori, ali koji nije morao u tom trenutku obuhvatiti i svojinska pitanja države i crkve. Mislio sam da je za to rano, i sam sam bio u dilemi. Angažovao sam ekspertizu gospodina Rašovića, koja je ukazivala da moramo biti oprezni. U tom dijelu smo se dosta primakli sa mitropolitom Amfilohijem, on je u tom dijelu bio veoma razuman, on je zagovarao apsolutnu autonomiju Mitropolije Crnogorsko primorske u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), a da ne govorimo o autonomiji u odnosu na srpsko državno rukovodstvo. Vi znate da on čak nije ni dozvoljavao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjeti Crnu Goru. Ali u tom momentu nije postojala većina u mojoj partiji da idemo dalje. U trenutku, ne znam da li je to bio april ili maj 2020. mi smo izašli sa predlogom za kompromis, ali tada je već bilo kasno“, naveo je Marković.

Tajna policija

Kaže da ne smatra da je otvaranje dosijea tajne službe uslov za prijem u Evropsku uniju (EU).

„Ja sam čovjek Ustava i zakona. ANB tajnim metodama prikupllja podatke koji su tajni. Zamislite direktora ANB-a koji bi išao od kafića do kafića i od medija do medija da govorim sve do čega smo došli. Sve što znam je u dokumentima ANB-a“, kaže Marković u osvrtu na konstataciju da je godinama bio na čelu tajne policije.

Kaže i da ljudi ne razumiju, ili ne žele da razumiju da ANB nije policijski ili istražni organ.

„Ona se nikada nije bavila policijskim istragama, niti radila po nalogu tužilaštva. ANB je obavještajna služba koja je na principima tajnih metoda prikupljala podatke o određenim događajama i po zahtjevu ustupljivala tužilaštvu. Nijesmo učestvovali u rješavanju ubistava“, kaže Marković.

Dodaje da smatra da otvaranje tajnih dosijea nije uslov za ulazak u EU.

„I to je nacionalno pitanje i odluka države. Nova većina može da donese Zakon, i mi bismo ga podržali ako to doprinosi pomirenju. Ali služba bezbjednosti prošla je skrining svojih aktvnosti i rada od strane NATO obavještajne zajednice. To je vršila međunarodna služba. Crnogorska služba nije prepuštena samoj sebi“, naveo je Marković.

„EU nas u rukama nosi ka članstvu“

Odgovarajući na pitanje o dobijanju IBAR-a, kaže da na to gleda malo realnije.

„Bio sam ministar pravde kad smo započeli pregovore, vodio sam, između ostalih pregovore u otvaranju tih poglavlja i imao sam priliku da čujem premijera Spajića kako kaže da u prethodnih 7 godina ništa nije urađeno. Kako su se mogla dobiti završna mjerila ako nijesu zartvorena sva poglavlja a njih je 33“, kaže Marković.

Dodaje da je dobijanje završnih mjerila ustvari pretvaranje privremenih mjerila u završna mjerila zbog kojih EU nastoji da ubrza proces proširenja.

„Za četiri godine nijesu zatvorili nijedno oglavlje. EU nas u rukama nosi ka članstvu. Nijesam optimista da ćemo biti punopravna članica do 2028. Ako bi bilo do 2030. godine bio bih zadovoljan“, zaključuje Marković.

(RTCG)